Proizvodimo rasad smilja namenjen plantažnom uzgoju i sadnji u bašte i saksije.
064 / 033 96 74
CENA SADNICA - 35din/kom
Zbog specifičnosti proizvodnje rasada, potrebno je da rasad naručite barem tri meseca ranije, odnosno pre planirane sadnje.
Zbog nekoliko neozbiljnih kupaca koji su naručivali veće količine rasada, a zatim u proleće otkazivali,
uvodi se AVANSNA UPLATA 30% od ukupne vrednosti porudžbine a ostatak prilikom preuzimanja rasada.
AVANSNA UPLATA se vrši u bilo kojoj pošti, NALOGOM ZA UPLATU na:
Broj računa: 220 - 123 0000 132 798 - 38
Primalac: Marko Gojković
Pančevački put 154
11210 Krnjača - Beograd
Ukoliko niste izvršili avansnu uplatu u roku od 15 dana od dana naručivanja rasada,
porudžbina će se smatrati neozbiljnom i biće obrisana.
Nadam se da će svi oni koji se već bave cvećarstvom ili nekim drugim poslom imati razumevanja za ovaj potez,
jer ja ulažem svoj novac: u kontejnere, treset, djubriva i hemijske preparate za zaštitu, kao i svoj trud i vreme,
a onda na proleće dobijem odgovor da se osoba šalila, nema novca ili da je skroz zaboravio od koga je naručio rasad,
pa je za svaki slučaj naručio na još 2 mesta.
HVALA NA RAZUMEVANJU
Marko Gojkovič
Pri podizanju plantaže smilja važno je koristiti kvalitetan sadni materijal nabavljen kod registrovanih proizvođača sadnica ili rasadnika.
Nakon kupovine sadnica sledi sadnja, koja se može obavljati u proleće ili na jesen.
Sadnja se obavlja u redove na razmake 0,7 m x 0,4 m potrebno je osigurati 35.000 biljaka/ha,
dok će se u redovima na razmacima 0,6 m x 0,3 m na navedenoj površini trebati posaditi 55.000 biljaka/ha.
Mladi nasad poželjno je zalevati u fazi podizanja nasada kao i u početnoj fazi rasta biljaka, iako smilje nema značajne zahteve za vlagom.
Novopodignutim nasadima smilja treba osigurati povoljne uslove za rast i jačanje grmova.
Zato je potrebno uklanjati korove, koji vrlo često čine značajan problem.
Međurednom kultivacijom smanjiće se pojava korova u nasadima smilja, a ujedno omogućiti i razbijanje pokorice tla.
U prvoj sezoni uzgoja kultivaciju je potrebno obaviti više puta zavisno od pojave korova,
dok se stariji nasadi u sezoni kultiviraju najčešće dva puta.
Na mladim nasadima smilja zasigurno se ne mogu postići prinosi koji se očekuju između treće i osme godine.
Tako proizvodnja smilja postaje ekonomski opravdana tek nakon treće godine uzgoja.
U prvoj sezoni uzgoja važno je orezivanjem jačati bazne dielove grmova,
čime će u sledećim sezonama poboljšati bujnost i kvaliteta nasada, koja određuje željene prinose.
Prinosi smilja vežu se za proizvodnju sušenog cveta i proizvodnju eteričnog ulja.
Košnja smilja obuhvata rez stabljika sa cvastima. Pogrešna košnja do odrvenjelih baznih delova grma spriječiće dalji rast biljke.
Na većim površinama mehanizovana košnja smilja specijalizovanim ili prilagođenim mašinama biće od velike koristi,
dok se na manjim površinama praktikuje ručna košnja grmova.
Prilikom proizvodnje sušenog cveta, košnja cvasti obavlja se kada je trećina cvetova u punom cvetu.
Prinosi variraju zavisno od starosti zasada i ekološkim uslovima mikrolokaliteta.
Tako prinosi svežeg cveta u punoj zrelosti zasada variraju od 7 do 8 t/ha,
od kojih će se dobiti od 3,5 do 4 t/ha suvoga cveta.
Berba smilja za proizvodnju eteričnog ulja obavlja se kasnije u odnosu na berbu smilja za dobijanje suvog cveta. Najpogodnije vreme za berbu je kada je otvoreno 50% cvetova u nasadu.
Za proizvodnju eteričnog ulja, mogu se iskoristiti i stabljike i cvetovi. Tada se prvi otkos obavlja se u julu,
a drugi do prve polovine Oktobra. Košnjom u januaru sledeće godine, pospešiće se bujnost nasada.
Smilje treba destilisati u što kraćem roku nakon branja, a najduže do jednog dana.
U slučaju dužeg stajanja, može doći do truljenja otkosa i pada kvalitete prinosa.
Očekivani prinosi eteričnog ulja variraju od 8 do 12 kg/ha, a od približno 750 kg smilja u svežem stanju,
može se dobiti kilogram destilata eteričnog ulja.
Procedure destilacije smilja u ekološkoj proizvodnji iste su kao i kod sušenja.
Destilacija smilja vodenom parom odvija se u destilacionim kotlovima različitih kapaciteta.
U destilatorima se smilje sprema na perforiranu podlogu, kroz koju se usled zagrejavanja vode oslobađa vodena para. Vodena para ekstraktujeira eterično ulje smilja i tako se slevaju u kondenzator.
Voda sa eteričnim uljem se dekantira u odvojenoj posudi, gde se ulje kao lakše izdvaja na površini vode.
U destilisanoj vodi od koje je odvojen sloj ulja uvek su sadržane manje količine eteričnoga ulja.
To su Aqua aromaticne ili cvetne vodice, hidrolati.
Oni također mogu predstavljati značajan prihod jer svoju primenu mogu naći u kozmetičkoj industriji te industriji sapuna i mirisa.
Eterična ulja čuvaju se na niskim temperaturama na tamnome mestu.
Važno je da su posude u kojima se ulje čuva vakumski zatvorene da ne bi došlo do polimerizacije i gubitka kvaliteta.