Imati pametni telefon je fora, no svatko ga pametno koristiti mora!

Djeca imaju pametne telefone i znaju ih koristiti, ali to ne znači da su svjesni svih opasnosti koje na njih vrebaju na društvenim mrežama: od nasilja do lažnih vijesti, stvaranja ovisnosti i digitalnog otiska. Saznajte zašto je važno kod učenika razvijati zdravu medijsku ravnotežu.

Donosimo vam najvažnije informacije o mjestu gdje učitelji/knjižničari snimaju filmove i uče o filmskoj pismenosti. Zainteresirani budući voditelji filmskih družina mogu poslušati naš primjer dobre prakse u okviru kojeg će vidjeti praktične vježbe, gdje su učenici volontirajući sa svojim vršnjacima sudjelovali u ljetnoj školi filma i snimili svoj prvi film. Osim vremena i znanja, za rad je najvažniji entuzijazam učenika, učitelja, voditelja, mentora. Nadamo se da će jednog dana filmska i medijska pismenost  biti redovni predmeti u suvremenoj hrvatskoj školi 21. stoljeća.

Što povezuje bajku Kjel: crna labud-ptica, robote, kolačić sreće i kompas? Kako zadržati pozornost učenika tijekom 2 sata, 40 stranica i 10 izazova te postići da cijelo vrijeme uživaju u čitanju, slušanju i rješavanju zadataka?

Ovaj primjer dobre prakse pokazat će kako roboti i digitalni alati mogu postati saveznici u poticanju ljubavi prema čitanju. 

Učenika je 78, tri su stručna suradnika, pet učiteljica razredne nastave i dvije učiteljice informatike . Tražili smo maskotu koja će predstavljati sve nas zajedno. Koja životinja ima toliko udova? Koja povezuje tolike različitosti? 

Stonoga. Kakve je dogodovštine doživjela, kakve avanture prošla, koga je sve upoznala, gdje sve bila…?! Ako želite saznati, zavirite u fotoknjige. Upoznajte ovaj dobar primjer prakse!

Poticanje čitanja i razvoj čitalačke pismenosti jedan je od najvažnijih poslova knjižničara te se proteže kroz sve teme knjižnično-informacijsko-medijskog odgoja i obrazovanja. Stručni suradnici (pedagog, edukacijski rehabilitator, knjižničar) su zajednički pristupili problemu (čitanje) koji je sve češće zastupljen među učenicima te isplanirali projekt u koji je svaki stručni suradnik pristupio sa svojom stručnošću i znanjem te definirao aktivnosti kojim će se ostvariti zacrtani ciljevi.

100 (učenika) + 24 (radionice) + 6 (plakata) + 3 (dodatne knjige za čitanje) + 1 (natjecanje) = užitak čitanja

Živjeti u moderno doba čovjeku lako nije, svjesni smo da treba razviti mnoge vještine i to čim prije. Biti poduzetan vještina je koja treba svima, važno ju je razvijati već u školi, s učenicima. Učenicima poduzetništvo možda nije blizak pojam, ali projekt PoduzEtno na njih ostavi dobar dojam. Istražuju, surađuju, crtaju, pišu i maštaju, kako od ideje stvoriti nešto originalno, tijekom projekta saznaju. Naučiti poduzetničke vještine zadatak je prvi, ali što ako je škola u kraju koji posebnim običajima vrvi? PoduzEtno zato poduzetništvo s tradicijom spaja, učenike uči da cijene i promoviraju baštinu svoga zavičaja. Poduzetnička ideja iz radionice u radionicu se širi, dok, konačno, iz nje, originalan suvenir ne „izviri“. Svaki učenik zajedničkoj ideji doprinosi,

svaki se učenik finalnim produktom ponosi.  A ako se još uvijek pitate kakve veze poduzetništvo s knjižnicom ima, poslušajte ovaj primjer dobre prakse i saznat ćete sve što vas zanima!

Tik-tak, tik-tak,

Ovaj projekt nije lak!

Svaki mjesec zadaci i aktivnosti nove,

Mobitele ostavite, dajte druženju fore!

Jedan mjesec se družimo, 

Drugi mjesec video-mamcima služimo.

Uz zagonetke prolaze nam dani,

Puno nam je ljepše nego lani!

Aktivnosti neobične sada nas čekaju,

A u knjižnici se društvene igre redaju. 

Internet više i nije tako fora, 

Kada vidimo da je alternativa dobra!

Znamo, znamo! Koristiti ga moramo,

Zato svakodnevno o njemu i učimo.

Ponašanje na internetu pitanje je važno,

Al' knjižnice, muzeji i udruge uče nas što je važno.

Zaigraj i ti ovaj izazov što nije lak,

Uključi se u projekt Tik-TAk!

Kako je naša školska knjižnica postala mjesto gdje učenici provode najviše vremena, gdje se rado opuštaju, smiju i sklapaju nova prijateljstva? Moderne društvene igre potaknule su učenike da se druže, zajednički istražuju, a ujedno se rješavaju stresa. Ondje učenici čitaju o avanturama, ali ih i žive.

U suvremenom načinu života potrebno je naći način usporavanja i opuštanja, rješavanja

stresa i smirivanja uma. Kako svladavanje takve vještine implementirati u strukovne škole

i približiti učenicima na pristupačan, zanimljiv i kreativan način?

Izradom mandala različitim tehnikama i materijalima

Kako povećati vidljivost knjižnice, a da pritom sve strane osjete dobrobit? Može li projekt školske knjižnice promijeniti percepciju i ulogu knjižnice u jednoj školi? Ima li knjižnica preduvjete za stvaranje pozitivnog i poticajnog okružja za rast i razvoj?

Znate li tko najčešće piše udžbenike i čitanke za HJ? Kako zamišljate kvalitetan, atraktivan, sustavan, zabavan i koristan udžbenik?

Jeste li se kao školski/a knjižničar/ka našli u prilici da kreirate i sudjelujete u izradi školskog udžbenika? Zanima li vas kako vlastito radno iskustvo možete primijeniti u izradi takvoga udžbenika? Ovim će se PDP prikazati način suradnje između nastavnice HJ i školske knjižničarke u izradi udžbenika za HJ i književnost. Na konkretnim primjerima prikazat će se kako se rad knjižničarke u izvannastavnim aktivnostima i na satovima kreativne lektire može primijeniti u izradi dodatnih digitalnih sadržaja i kreiranju udžbenika.

Jeste li ikad poželjeli kročiti u izumiteljski i osobni svijet Fausta Vrančića? 

Jeste li ikad poželjeli prolistati prvi hrvatski rječnik?

Ako jeste, pođite s nama u Vrančićev rodni Šibenik i na voljeni otok Prvić. Upoznajte Hrvatskog Leonarda. Budite dio tima koji traga za Faustom Vrančićem.

Djeca i mladi danas koriste digitalnu tehnologiju i medije u sve ranijoj dobi sa sve dužim razdobljima korištenja te je važno da se vrijeme provedeno pred zaslonom uravnoteži s ostalim fizičkim i mentalnim aktivnostima za zdrav i uravnotežen životni stil. Ovaj primjer dobre prakse prikazuje na koji smo način projektom Brinem o sebi i drugima – pričama do digitalne dobrobiti pomoću terapijskih i problemskih slikovnica i priča osnaživali učenike za odgovorno, zdravo i sigurno korištenje digitalnih medija radi unapređenje vlastite dobrobiti te brige za druge u online okruženju.

Pažnja, pažnja,

šale nema,

naša šuma

mjuzikl sprema.

Školom će prošetati

Mufasa, Simba, Skar,

našoj školi,

mjuzikl na dar.

Uđu u bar Šveđanin, Rom i Francuz te počnu govoriti svatko svojim jezikom i nitko nikoga ne razumije. U kutu za stolom sjede profesorica engleskog jezika i knjižničarka, ustanu i u trenu sve razjasne…

Želite li funkcionirati u multikulturalnoj sredini, pridružite nam se!

Bacaju li se u vašoj školi velike količine hrane? Jeste li vi pokušali nešto učiniti da se takvo neodrživo ponašanje promijeni? Mislite da to nije u vašoj domeni? Ukoliko ste skloni uključivati se u građanski odgoj i projekte, održivost je područje u kojem možete sudjelovati i  kao knjižničar. 

Zašto reciklaža nije gnjavaža?

Kakve veze imaju školska knjižnica, ekologija i tehnologija?

Je li upcycling bicikliranje uzbrdo?

Što školska knjižnica ima zajedničko s Lovačkim vjesnikom?

Održivo čitanje, što je to?

Više o tome možete saznati ako se prijavite na predstavljanje ovog primjera dobre prakse.

Kako je nizanje perlica postalo jedna od omiljenih izvannastavnih aktivnosti? Je li nizanje perli dječja igra, ili nešto više od toga? Jesu li perlice, čipka i vezenje samo za djevojčice? Koje se vještine razvijaju nizanjem perli? Kako su perle pridonijele promoviranju školske knjižnice? Odgovore na pitanja pokušajte pronaći na ovom primjeru dobre prakse.

Zašto vrtićka djeca i njihovi roditelji posjećuju školsku knjižnicu? Zašto se velika djeca vole družiti s malom? Kako oživiti priču te kakve veze imaju kamenčići i brašno s poticanjem čitanja? Odgovore potražite u ovom primjeru prakse!

Umjesto suhoparnog prelistavanja udžbenika, saznajte kako su se daroviti učenici Osnovne škole kralja Zvonimira iz Segeta Donjeg upustili u terenska istraživanja koja su ih odvela u samo srce hrvatske povijesti. Slikovnica o hrvatskom kralju Zvonimiru nije samo knjiga, to je njihovo putovanje kroz vrijeme, njihova ruka koja stvara, njihov izraz kreativnosti i strasti prema slikanju, učenju glagoljice, glazbe srednjeg vijeka, pisanju (peto)stihova i akrostihova… To je način na koji daroviti učenici postaju istraživači, umjetnici, pisci i povjesničari. Na kraju, to je način na koji školska knjižnica (p)ostaje epicentar znanja, kreativnosti i inovacija. Pridružite nam se i zajedno ćemo otkriti kako pretvoriti svoje učenike u istinske zaljubljenike u učenje.

Voziš se javnim prijevozom i vidiš poznato lice, sjetiš se: on je glumac iz nagrađenog filma. Baš uzbudljivo, pa on je iz tvog grada! Hodate istim ulicama! Osjećaš neku radost i ponos što imate nešto zajedničko. Poželiš istražiti zanimljivosti iz njegovog profesionalnog i privatnog života. Želiš i učenike upoznati s njim?!  Zašto ne? Nađi način kako ćeš to organizirati! 

Često ne znamo razliku između dvaju temeljnih osjećaja svakog čovjeka – osamljenosti i usamljenosti, ali i kada znamo da smo usamljeni, to nam je neugodno priznati. Paradoksalno je da u doba društvenih mreža pojedinac postaje sve usamljeniji. Ovaj primjer dobre prakse pokazuje što škole mogu učiniti u osvještavanju uzroka usamljenosti te ublažavanju i sprječavanju negativnih posljedica toga osjećaja.

Današnje generacije učenika sve više razvijaju negativan stav prema čitanju lektire.  Alternativa knjizi i čitanju uglavnom su ekrani pred kojima učenici provode vrijeme. Muči li i vas činjenica da učenici zaziru od knjige i da često biraju druge, alternativne medije? Kako digitalne urođenike privući čitanju lektire? I mora li konzumiranje jedne vrste medija nužno isključivati konzumiranje druge vrste? Možda ipak postoji način kako te aktivnosti dovesti u balans. Mi smo se okušali u ovom zanimljivom, ali i izuzetno izazovnom zadatku, a koliko smo u tome uspjeli i što smo sve radili otkrijte u našoj prezentaciji.

Knjižnica nisu samo knjige. Knjižnica su i igre, druženje, smijeh i zabava, opuštanje. No, što kad igra u knjižnici postane zabranjeno voće. Dogodi li se pobuna kako bi se igranje zadržalo kao pozitivna aktivnost i usluga knjižnice ili ona jednostavno nestane? 

Imati pametni telefon je fora, no svatko ga pametno koristiti mora!

Djeca imaju pametne telefone i znaju ih koristiti, ali to ne znači da su svjesni svih opasnosti koje na njih vrebaju na društvenim mrežama: od nasilja do lažnih vijesti, stvaranja ovisnosti i digitalnog otiska. Saznajte zašto je važno kod učenika razvijati zdravu medijsku ravnotežu.

Donosimo vam najvažnije informacije o mjestu gdje učitelji/knjižničari snimaju filmove i uče o filmskoj pismenosti. Zainteresirani budući voditelji filmskih družina mogu poslušati naš primjer dobre prakse u okviru kojeg će vidjeti praktične vježbe, gdje su učenici volontirajući sa svojim vršnjacima sudjelovali u ljetnoj školi filma i snimili svoj prvi film. Osim vremena i znanja, za rad je najvažniji entuzijazam učenika, učitelja, voditelja, mentora. Nadamo se da će jednog dana filmska i medijska pismenost  biti redovni predmeti u suvremenoj hrvatskoj školi 21. stoljeća.

Što povezuje bajku Kjel: crna labud-ptica, robote, kolačić sreće i kompas? Kako zadržati pozornost učenika tijekom 2 sata, 40 stranica i 10 izazova te postići da cijelo vrijeme uživaju u čitanju, slušanju i rješavanju zadataka?

Ovaj primjer dobre prakse pokazat će kako roboti i digitalni alati mogu postati saveznici u poticanju ljubavi prema čitanju. 

Učenika je 78, tri su stručna suradnika, pet učiteljica razredne nastave i dvije učiteljice informatike . Tražili smo maskotu koja će predstavljati sve nas zajedno. Koja životinja ima toliko udova? Koja povezuje tolike različitosti? 

Stonoga. Kakve je dogodovštine doživjela, kakve avanture prošla, koga je sve upoznala, gdje sve bila…?! Ako želite saznati, zavirite u fotoknjige. Upoznajte ovaj dobar primjer prakse!

Poticanje čitanja i razvoj čitalačke pismenosti jedan je od najvažnijih poslova knjižničara te se proteže kroz sve teme knjižnično-informacijsko-medijskog odgoja i obrazovanja. Stručni suradnici (pedagog, edukacijski rehabilitator, knjižničar) su zajednički pristupili problemu (čitanje) koji je sve češće zastupljen među učenicima te isplanirali projekt u koji je svaki stručni suradnik pristupio sa svojom stručnošću i znanjem te definirao aktivnosti kojim će se ostvariti zacrtani ciljevi.

100 (učenika) + 24 (radionice) + 6 (plakata) + 3 (dodatne knjige za čitanje) + 1 (natjecanje) = užitak čitanja

Živjeti u moderno doba čovjeku lako nije, svjesni smo da treba razviti mnoge vještine i to čim prije. Biti poduzetan vještina je koja treba svima, važno ju je razvijati već u školi, s učenicima. Učenicima poduzetništvo možda nije blizak pojam, ali projekt PoduzEtno na njih ostavi dobar dojam. Istražuju, surađuju, crtaju, pišu i maštaju, kako od ideje stvoriti nešto originalno, tijekom projekta saznaju. Naučiti poduzetničke vještine zadatak je prvi, ali što ako je škola u kraju koji posebnim običajima vrvi? PoduzEtno zato poduzetništvo s tradicijom spaja, učenike uči da cijene i promoviraju baštinu svoga zavičaja. Poduzetnička ideja iz radionice u radionicu se širi, dok, konačno, iz nje, originalan suvenir ne „izviri“. Svaki učenik zajedničkoj ideji doprinosi,

svaki se učenik finalnim produktom ponosi.  A ako se još uvijek pitate kakve veze poduzetništvo s knjižnicom ima, poslušajte ovaj primjer dobre prakse i saznat ćete sve što vas zanima!

Tik-tak, tik-tak,

Ovaj projekt nije lak!

Svaki mjesec zadaci i aktivnosti nove,

Mobitele ostavite, dajte druženju fore!

Jedan mjesec se družimo, 

Drugi mjesec video-mamcima služimo.

Uz zagonetke prolaze nam dani,

Puno nam je ljepše nego lani!

Aktivnosti neobične sada nas čekaju,

A u knjižnici se društvene igre redaju. 

Internet više i nije tako fora, 

Kada vidimo da je alternativa dobra!

Znamo, znamo! Koristiti ga moramo,

Zato svakodnevno o njemu i učimo.

Ponašanje na internetu pitanje je važno,

Al' knjižnice, muzeji i udruge uče nas što je važno.

Zaigraj i ti ovaj izazov što nije lak,

Uključi se u projekt Tik-TAk!

Kako je naša školska knjižnica postala mjesto gdje učenici provode najviše vremena, gdje se rado opuštaju, smiju i sklapaju nova prijateljstva? Moderne društvene igre potaknule su učenike da se druže, zajednički istražuju, a ujedno se rješavaju stresa. Ondje učenici čitaju o avanturama, ali ih i žive.

U suvremenom načinu života potrebno je naći način usporavanja i opuštanja, rješavanja

stresa i smirivanja uma. Kako svladavanje takve vještine implementirati u strukovne škole

i približiti učenicima na pristupačan, zanimljiv i kreativan način?

Izradom mandala različitim tehnikama i materijalima

Kako povećati vidljivost knjižnice, a da pritom sve strane osjete dobrobit? Može li projekt školske knjižnice promijeniti percepciju i ulogu knjižnice u jednoj školi? Ima li knjižnica preduvjete za stvaranje pozitivnog i poticajnog okružja za rast i razvoj?

Znate li tko najčešće piše udžbenike i čitanke za HJ? Kako zamišljate kvalitetan, atraktivan, sustavan, zabavan i koristan udžbenik?

Jeste li se kao školski/a knjižničar/ka našli u prilici da kreirate i sudjelujete u izradi školskog udžbenika? Zanima li vas kako vlastito radno iskustvo možete primijeniti u izradi takvoga udžbenika? Ovim će se PDP prikazati način suradnje između nastavnice HJ i školske knjižničarke u izradi udžbenika za HJ i književnost. Na konkretnim primjerima prikazat će se kako se rad knjižničarke u izvannastavnim aktivnostima i na satovima kreativne lektire može primijeniti u izradi dodatnih digitalnih sadržaja i kreiranju udžbenika.

Jeste li ikad poželjeli kročiti u izumiteljski i osobni svijet Fausta Vrančića? 

Jeste li ikad poželjeli prolistati prvi hrvatski rječnik?

Ako jeste, pođite s nama u Vrančićev rodni Šibenik i na voljeni otok Prvić. Upoznajte Hrvatskog Leonarda. Budite dio tima koji traga za Faustom Vrančićem.

Djeca i mladi danas koriste digitalnu tehnologiju i medije u sve ranijoj dobi sa sve dužim razdobljima korištenja te je važno da se vrijeme provedeno pred zaslonom uravnoteži s ostalim fizičkim i mentalnim aktivnostima za zdrav i uravnotežen životni stil. Ovaj primjer dobre prakse prikazuje na koji smo način projektom Brinem o sebi i drugima – pričama do digitalne dobrobiti pomoću terapijskih i problemskih slikovnica i priča osnaživali učenike za odgovorno, zdravo i sigurno korištenje digitalnih medija radi unapređenje vlastite dobrobiti te brige za druge u online okruženju.

Pažnja, pažnja,

šale nema,

naša šuma

mjuzikl sprema.

Školom će prošetati

Mufasa, Simba, Skar,

našoj školi,

mjuzikl na dar.

Uđu u bar Šveđanin, Rom i Francuz te počnu govoriti svatko svojim jezikom i nitko nikoga ne razumije. U kutu za stolom sjede profesorica engleskog jezika i knjižničarka, ustanu i u trenu sve razjasne…

Želite li funkcionirati u multikulturalnoj sredini, pridružite nam se!

Bacaju li se u vašoj školi velike količine hrane? Jeste li vi pokušali nešto učiniti da se takvo neodrživo ponašanje promijeni? Mislite da to nije u vašoj domeni? Ukoliko ste skloni uključivati se u građanski odgoj i projekte, održivost je područje u kojem možete sudjelovati i  kao knjižničar. 

Zašto reciklaža nije gnjavaža?

Kakve veze imaju školska knjižnica, ekologija i tehnologija?

Je li upcycling bicikliranje uzbrdo?

Što školska knjižnica ima zajedničko s Lovačkim vjesnikom?

Održivo čitanje, što je to?

Više o tome možete saznati ako se prijavite na predstavljanje ovog primjera dobre prakse.

Kako je nizanje perlica postalo jedna od omiljenih izvannastavnih aktivnosti? Je li nizanje perli dječja igra, ili nešto više od toga? Jesu li perlice, čipka i vezenje samo za djevojčice? Koje se vještine razvijaju nizanjem perli? Kako su perle pridonijele promoviranju školske knjižnice? Odgovore na pitanja pokušajte pronaći na ovom primjeru dobre prakse.

Zašto vrtićka djeca i njihovi roditelji posjećuju školsku knjižnicu? Zašto se velika djeca vole družiti s malom? Kako oživiti priču te kakve veze imaju kamenčići i brašno s poticanjem čitanja? Odgovore potražite u ovom primjeru prakse!

Umjesto suhoparnog prelistavanja udžbenika, saznajte kako su se daroviti učenici Osnovne škole kralja Zvonimira iz Segeta Donjeg upustili u terenska istraživanja koja su ih odvela u samo srce hrvatske povijesti. Slikovnica o hrvatskom kralju Zvonimiru nije samo knjiga, to je njihovo putovanje kroz vrijeme, njihova ruka koja stvara, njihov izraz kreativnosti i strasti prema slikanju, učenju glagoljice, glazbe srednjeg vijeka, pisanju (peto)stihova i akrostihova… To je način na koji daroviti učenici postaju istraživači, umjetnici, pisci i povjesničari. Na kraju, to je način na koji školska knjižnica (p)ostaje epicentar znanja, kreativnosti i inovacija. Pridružite nam se i zajedno ćemo otkriti kako pretvoriti svoje učenike u istinske zaljubljenike u učenje.

Voziš se javnim prijevozom i vidiš poznato lice, sjetiš se: on je glumac iz nagrađenog filma. Baš uzbudljivo, pa on je iz tvog grada! Hodate istim ulicama! Osjećaš neku radost i ponos što imate nešto zajedničko. Poželiš istražiti zanimljivosti iz njegovog profesionalnog i privatnog života. Želiš i učenike upoznati s njim?!  Zašto ne? Nađi način kako ćeš to organizirati! 

Često ne znamo razliku između dvaju temeljnih osjećaja svakog čovjeka – osamljenosti i usamljenosti, ali i kada znamo da smo usamljeni, to nam je neugodno priznati. Paradoksalno je da u doba društvenih mreža pojedinac postaje sve usamljeniji. Ovaj primjer dobre prakse pokazuje što škole mogu učiniti u osvještavanju uzroka usamljenosti te ublažavanju i sprječavanju negativnih posljedica toga osjećaja.

Današnje generacije učenika sve više razvijaju negativan stav prema čitanju lektire.  Alternativa knjizi i čitanju uglavnom su ekrani pred kojima učenici provode vrijeme. Muči li i vas činjenica da učenici zaziru od knjige i da često biraju druge, alternativne medije? Kako digitalne urođenike privući čitanju lektire? I mora li konzumiranje jedne vrste medija nužno isključivati konzumiranje druge vrste? Možda ipak postoji način kako te aktivnosti dovesti u balans. Mi smo se okušali u ovom zanimljivom, ali i izuzetno izazovnom zadatku, a koliko smo u tome uspjeli i što smo sve radili otkrijte u našoj prezentaciji.

Knjižnica nisu samo knjige. Knjižnica su i igre, druženje, smijeh i zabava, opuštanje. No, što kad igra u knjižnici postane zabranjeno voće. Dogodi li se pobuna kako bi se igranje zadržalo kao pozitivna aktivnost i usluga knjižnice ili ona jednostavno nestane?