Plenarna predavanja

Ovo predavanje istražuje ulogu školske knjižnice u kontekstu cjelodnevne škole. Fokusirajući se na integralnu ulogu knjižnice u obrazovnom procesu tijekom cjelodnevnog boravka učenika u školi, istražuju se različiti aspekti kako knjižnica može podržati i obogatiti učenje i razvoj učenika. Kroz primjere najbolje prakse i istraživačke nalaze, predstavit će se načini na koje školske knjižnice mogu pružiti podršku učenju, istraživanju, stvaralaštvu i razvijanju informacijske pismenosti učenika tijekom cjelodnevnog boravka u školi. Cilj je istaknuti važnost integracije školske knjižnice u koncept cjelodnevne škole kao ključnog resursa za unaprjeđenje obrazovanja i razvoja učenika. 

Život u digitalno doba svim korisnicima medija, posebno djeci i mladi, donosi cijeli niz različitih prednosti, ali i izazova, poteškoća i opasnosti. U ovome predavanju prikazat će se, analizirati i objasniti jedan od već dugo prisutnih izazova kao što su različite vrste internetske ovisnosti: prekomjerno korištenje i kompulzivno ovisničko korištenje interneta, fomofobija, nomofobija, doomscrolling i druge. U drugom dijelu predavanja objasnit će se posljedice takvoga ponašanja po fizičko i mentalno zdravlje korisnika koje su vidljive na zdravstvenom (ovisničko ponašanje, kratkovidnost, pretilost, anksioznost, depresivnost, povećano rizično ponašanje u prometu, povećano rizično spolno ponašanje /sekstanje i seksualne ucjene/, poremećaji spavanja, kocakanje …), odgojno-obrazovnom (izravno narušavanje sposobnosti razmišljanja i posljedično smanjenje kvocijenta inteligencije …) i društvenom području (narušavanje povjerenja, problemi identiteta, problemi demokratskog uređenja). Pojava ovisnosti će se na kraju povezati s istraživanjima koja ukazuju na porast emocionalne neosjetljivosti, digitalne demencije, neusredotočenosti, nesanice, anksioznosti i depresije kao i suicidalnih ideacija do koje mogu dovesti kako ovisnost tako i elektroničko nasilje, a glavni cilj predavanja je prikazati i objasniti digitalni minimalizam kao odgovor na problem internetske ovisnosti.

Nakon ovoga predavanja školski knjižničari trebali bi moći:

• identificirati pozitivne i negativne strane korištenja interneta u svakodnevnom životu djece i mladih;

• prepoznati i objasniti vrste ovisnosti o internetu;

• prepoznati i objasniti posljedice internetske ovisnosti na fizičko i mentalno zdravlje korisnika;

• prepoznati i objasniti pojam digitalnog minimalizma kao odgovor na internetsku ovisnost.

Današnja djeca, pripadnici generacije Alfa, odmalena odrastaju okruženi novim medijima i tehnologijama što utječe ne samo na njihov identitet, nego i percepciju svijeta u kojem žive. Stoga ćemo se kroz ovo predavanje, analizirajući karakteristike generacije Alfa i neke od ključnih fenonema digitalnog odrastanja kao što su pojava elektroničkog nasilja, digitalnih  utjecajnika i TikTok izazova, istražiti kako ovi i drugi digitalni sadržaji oblikuju percepciju svijeta, odnose među vršnjacima i samopoimanje današnje djece. Glavni je cilj predavanja pružiti uvid u kompleksnost digitalnog odrastanja generacije Alfa te potaknuti razmišljanje o načinima kako podržati njihov razvoj u digitalnom svijetu

Nakon navedenog bi predavanja školski knjižničari trebali moći: 

• objasniti ključne karakteristike generacije Alfa i njihovog digitalnog odrastanja;

• identificirati pozitivne i negativne aspekte digitalnih tehnologija u životu generacije Alfa;

• prepoznati različite oblike elektroničkog nasilja te objasniti njihov utjecaj na dječju dobrobit;

• analizirati ulogu utjecajnika na društvenim mrežama na oblikovanje digitalnih trendova, stavova i ponašanja generacije Alfa.

Umjetna inteligencija pojam je koji se u proteklih godinu dana sve češće pojavljuje u medijskom prostoru zbog mogućnosti da automatizira zadatke za koje je do sad bio potreban ljudski trud i zbog njenih implikacija za obrazovanje, poslovanje, tehnologiju, umjetnost i druga područja ljudskog djelovanja.

Cilj je ovog predavanja upoznati polaznike s nekim od danas najdostupnijih alata vezanih za umjetnu inteligenciju. Alati o kojima će se govoriti uključuju ChatGPT, njegove dodatke kao što su DALL·E, ScholarGPT ili TutorMe te druge slične alate kao što su Bing Chat ili Google Gemini. U okviru predavanja razmotrit će se primjeri korištenja navedenih alata za pretraživanje informacija, generiranje ideja, znanstveno istraživanje i generiranje digitalnih slika te će se govoriti o njihovim ograničenjima i implikacijama njihovog daljnjeg unaprjeđenja.

Predavanje će se baviti temom uključenosti školskog knjižničara u sustav izgradnje  Regionalnih centara kompetentnosti.

Uvodni će dio dati kratki uvid u to što su Regionalni centri kompetentnosti i koja im je zadaća. Regionalni centri kompetentnosti su mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u kojima će se provoditi programi redovitog strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja kao i drugi oblici formalnog i neformalnog obrazovanja (učenje temeljeno na radu, natjecanja i prezentacije znanja i vještina i slično). 

Središnji će dio biti posvećen mogućnostima uključenosti školskog knjižničara u aktivnosti RCK-a. Predavanje će predstaviti rezultate ankete koja je provedena među knjižničarima u Regionalnim centrima kompetentnosti. Autorice će predstaviti način svog uključivanja u projekt RCK-a putem izgradnje digitalnog repozitorija završnih radova i organiziranja Festivala medijske pismenosti kao dio marketinških aktivnosti u promidžbi. 

Zaključni će dio odgovoriti na pitanje jesu li školski knjižničari, kao stručni suradnici specifičnih znanja i vještina, prepoznati  kao kompetentni suradnici ili su podrška u provođenju aktivnosti. Naglasak će biti i na potrebi cjeloživotnog učenja i razvoju specifičnih profesionalnih kompetencija.

Predavanje istražuje ključne elemente oblikovanja školskog identiteta kroz javnu i kulturnu djelatnost. Fokus na pluralizmu doprinosi inkluzivnom obrazovanju, reflektirajući se na suvremene izazove raznolikosti učeničke populacije. Potiče aktivno oblikovanje identiteta kroz integraciju raznolikosti u planiranje aktivnosti, unapređujući obrazovni proces i podržavajući inkluzivnost. Bavi se suvremenim izazovima raznolikosti, potičući dijalog, razumijevanje i suradnju među učenicima. Kroz teorijski okvir kulturne i javne djelatnosti postavlja temelje za stvaranje inkluzivnog obrazovnog okruženja.

Cilj predavanja je ukazati na potrebu izgradnje okvira vrednovanja rada školskog knjižničara i njegovog utjecaja u odgojno obrazovnom procesu.

Ishodi:

Osvijestiti potrebu mjerenja utjecaja knjižnice na učenička postignuća

Objasniti neke od mogućih načina mjerenja utjecaja

Osvijestiti ulogu školskog knjižničara kao instrukcijskog partnera

Osvijestiti potrebu mjerenja utjecaja knjižnice na učenička postignuća

Objasniti neke od mogućih načina mjerenja utjecaja

Definirat ulogu školskog knjižničara kao instrukcijskog partnera

Neupitno je da je školska knjižnica centar škole i mjesto brojnih aktivnosti. Školski knjižničari oblikuju i razvijaju brojne aktivnosti koje potiču razvoj temeljnih kompetencija. Obrazovne intervencije ostvaruju se u suradnji s nastavnicima i ostalim stručnim suradnicima no postavlja se pitanje njihovog vrednovanja. Povezujući teoriju s praksom pojasnit će se pojmovi poput obrazovne intervencije, praksa utemeljena na dokazima i sl. te prikazati rezultati istraživanja

Predavanje će osvijestiti važnost izgradnje okvira za vrednovanje rada školskog knjižničara te utjecaja same školske knjižnice

Verifikacija medijskog sadržaja posljednjih je nekoliko godina postala tema koja privlači sve više pažnje ne samo kod publike već i unutar medijskih redakcija, ali i u odgojno obrazovnom sustavu. Ono što je nekada bio glavni zadatak novinara, urednika, ali i knjižničara danas sve više preuzimaju druge institucije i organizacije civilnog društva, a sve s ciljem kako bi se smanjio broj manipulacija i dezinformacija kojima smo izloženi. Istodobno, očit je porast broja aplikacija i programa za provjeru medijskih objava, informacija, ali i podataka.

Djeca i mladi također sve češće primjećuju medijski sadržaj koji nije autentičan i vjerodostojan te zbog toga sve više izbjegavaju vijesti (eng. news avoidance). To je potvrdilo i najveće hrvatsko istraživanje o medijskim navikama publika provedeno u sklopu znanstvenog projekta JOURLAB.

Cilj predavanja jest predstaviti i objasniti najpoznatije besplatne aplikacije i alate koje knjižničari mogu koristiti u svom radu prilikom provjeravanja autentičnosti informacija i medijskog sadržaja. Osvrnut ćemo se i na sve veći interes za CHAT GPT alatom kao i ostalim sličnim programima koji se temelje na umjetnoj inteligenciji u obradi jezika, te ćemo ukazati na prilike i prijetnje kojima su izloženi učenici skloni korištenju aplikacija za vrijeme nastave i u sklopu svojih školskih aktivnosti.

Nakon ovoga predavanja školski knjižničari moći će:

• identificirati glavne načine verifikacije sadržaja preko interneta

• objasniti karakteristike najpoznatijih programa i alata za verifikaciju;

• prepoznati sadržaj koji se temelji na dezinformacijama

• opisati glavne specifičnosti alata

• samostalno koristiti alate za provjeru autentičnosti mrežnog sadržaja i podataka

Školske knjižnice su važno mjesto za poticanje čitanja, učenja i informacijske pismenosti kod učenika, a nude raznovrsne izvore informacija, usluge i aktivnosti koje podržavaju nastavni plan i program, razvoj vještina i osobnih interesa učenika. Kako bi poboljšale svoju učinkovitost i kvalitetu, školske knjižnice trebaju pratiti i primjenjivati nove tehnologije i inovacije koje mogu olakšati i obogatiti njihov rad. Jedna od takvih tehnologija je umjetna inteligencija (UI), koja se sve više koristi u različitim sektorima i područjima, uključujući i obrazovanje.

Cilj predavanja je upoznati školske knjižničare s obrazovnom robotikom kao oblikom umjetne inteligencije te mogućom primjenom u školskim knjižnicama.

Školske knjižnice mogu poboljšati svoje usluge i privući više korisnika kroz uvođenje robotike u edukaciju učenika, školski knjižničari će imati bolje razumijevanje obrazovne robotike i njenih prednosti za školske knjižnice, školski knjižničari će biti motivirani za suradnju s učiteljima i učenicima na razvoju i provedbi inovativnih projekata i aktivnosti povezanih s obrazovnom robotikom.

 U predavanju će se objasniti pojmovi umjetne inteligencije te obrazovne robotike kao oblika umjetne inteligencije te na koji način se može obrazovna robotika koristiti u školskoj knjižnici. Predstavit će se rezultati istraživanja koje je provedeno na nacionalnoj razini o korištenju obrazovne robotike u školskim knjižnicama.

 U digitalnom dobu, školske knjižnice se suočavaju s brojnim izazovima, ali i prilikama. Uvođenje robotike i umjetne inteligencije u edukaciju učenika može biti ključno za poboljšanje usluga knjižnica i privlačenje više korisnika. Iako postoje izazovi i ograničenja, obrazovna robotika predstavlja veliku priliku za školske knjižnice. Kroz prilagodbu novim tehnologijama i potrebama korisnika, školske knjižnice mogu unaprijediti svoju ulogu u obrazovnom sustavu. Međutim, važno je da knjižničari i korisnici budu svjesni mogućnosti i ograničenja umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija i robotika nisu zamjena za ljudsku inteligenciju, već alati koji mogu poboljšati i obogatiti rad i usluge školskih knjižnica. Stoga, školske knjižnice trebaju biti svjesne i oprezne pri korištenju i primjeni umjetne inteligencije i robotike te pratiti i evaluirati njene učinke i rezultate.