Amfora je antička keramička trbušasta posuda dugačkog i uskog vrata s dva drška i, najčešće, špicastim dnom. Rabila se za prijevoz i čuvanje vina, ulja, meda, usoljene ribe, datula, žitarica i dr. Specifični oblik nastao je prilagodbom potrebama brodskog prijevoza. Javljaju se u Grčkoj, preuzimaju ih Rimljani, a proizvode se sve do 11. st. na području Bizanta. Oblik amfora (zaobljenost, duljina vrata, izgled držača) ovisi o mjestu proizvodnje pa se razlikuju grčke (koje su i jedine ukrašavane i ponekad imaju prošireno dno na kojem mogu samosalno stajati), sjevernoafričke, španjolske, istarske, italske, rimske.

Amfore se često pronalaze prilikom podmorskih arheoloških istraživanja u svim dijelovima Jadrana i Mediterana. Na primjer, hidroarheološka zbirka u Gospinoj batariji u gradu Visu sadrži 634 amfore izronjene u uvali Vela svitinja na sjevernoj strani otoka Visa.

Zadatak naših učenika je bio kaširati balon i papirnatu čašu kako bi dobili pravilan oblik amfore. Kaširali su uz pomoć ljepila i papirnatih ubrusa. Nakon sušenja, nanijeli su sloj bijele boje. Kad su amfore dobile konačan oblik, slijedilo je ukrašavanje. 

Prvo su učenici trebali uočiti ritam u glazbi, prirodi, plesu, a potom i na narodnoj nošnji. Nakon što su uočili ritam u umjetničkim djelima, trebali su ukrasiti amoforu tradicionalnim uzorcima na kojima se uočava ritam.