UZ ČITANJE RIJEČI RASTU
CILJ PROJEKTA:
Približiti djeci čitanje knjiga te time izgrađivati kulturu čitanja, razvijati čitalačku vještinu učenika i njihovo kritičko mišljenje. Kroz naviku čitanja i promišljanja različitih vrsta književnih dijela utjecati na cjeloživotno obrazovanje učenika, poticati radost čitanja, uvoditi u čitanje, razvijati vještinu čitanja, učiti kako se odnositi prema knjizi, pobuditi interes učenika za samostalno posuđivanje i čitanje knjiga i time utjecati na izgrađivanje svestrane stvaralačke osobe razvijenih sposobnosti čitanja, izražavanja, doživljavanja i vrednovanja književnih djela, razvijati kulturu provođenja slobodnog vremena.
Skok na skok i doskakutao je i svibanj! Brojimo dane...
PUTUJUĆA PJESMARICA stigla je do nas u pravi čas! Ovo je naša posljednja aktivnost u projektu!
Povodom Svjetskog dana ptica selica okušali smo se u pisanju HAIKU poezije. Pisali smo i dijalog lastavice i ptice stanarice.
DIJALOGE pročitajte klikom na POVEZNICU.
I u travnju nastavljamo biti marljivi!
Zemljin rođendan slavili smo tjedan dana, a za ovaj projekt svakako su najznačajnije aktivnosti interpretacija pjesme Josipe Franjić Radulović Naš planet i stvaranje slikovnice prema pjesmi, te čitanje i interpretacija djela za cjelovito čitanje Eko Eko Hrvoja Hitreca. Lektira u kutiji bila je pun pogodak!
Ožujak je donio neke nove teme...
Svjetski dan voda i Svjetski dan zdravlja obilježili smo nizom aktivnosti. Za ovaj projekt svakako je najvažnije literarno stvaralaštvo na temu Putovanje kišne kapi (slikovnica se otvara klikom na naslov ili sliku).
Međunarodni dan poezije povezali smo s obilježavanjem Svjetskog dana šuma. Najprije smo ponovili književnoteorijske pojmove i složili slikovnu slagalicu. Nakon toga smo interpretirali tekst Zvonimira Baloga Posjet šumi.Tekst Posjet šumi smo "reciklirali" stvarajući novi po principu blackout poezije. Pisali smo i sastavak na temu Čarobna mahovina - moj leteći sag (slikovnica se otvara klikom na link).
Na sam Svjetski dan poezije, 21.3., na poziv autorica projekta uključili smo se u još jednu suradničku aktivnost projektnih partnera. Svojim smo stihovima doprinijeli stvaranju zajedničke pjesme pod naslovom ŠIRIMO PJESMOM MIR.
21. veljače obilježava se Međunarodni dan materinskoga jezika. Dan materinskoga jezika važan je zbog njegovanja, učenja i
Materinski jezik je prvi jezik koji čujemo i naučimo, a kasnije učenjem i njegovanjem materinjeg jezika stvaramo sve ostalo. Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja te da otprilike jedan jezik nestane svaka dva tjedna. Izumiranje jezika znači gubitak velikih dijelova kulturne i intelektualne baštine.
Međunarodni dan materinskoga jezika mora stalno podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila.
Iako nešto kasnije, obilježili smo i Međunarodni dan glagoljice i glagoljaštva.
Početkom ožujka sjeli smo u naš "vremeplovni taxi" koji nas je odveo u davnu prošlost naše domovine, u 6. st. kad su se u nju počeli doseljavati Hrvati. Nakon doseljenja u domovinu, pokrštavanja i osnivanja kneževina, Hrvatska u 10. st. dobiva i svog prvog kralja - Tomislava. Nakon njega izmjenjuju se mnogi vladari, uspješni i manje uspješni, a sredinom 11. st. za hrvatskog je kralja okrunjen kralj Dmitar Zvonimir, poznat kao onaj koji je progonio zle, a pomagao dobrima. Brinuo se o crkvi i biskupima, poticao je gospodarstvo i kulturni razvoj. O tome nam svjedoči Bašćanska ploča, jedan od najstarijih spomenika na hrvatskome jeziku pisan glagoljicom, u kojemu se po prvi puta spominje ime nekoga hrvatskoga kralja, kralja Zvonimira. Povezujući povijesne sadržaje, legende i videozapise o kralju Zvonimiru, tekstu zapisanom na Bašćanskoj ploči te proučavanjem pisma glagoljice i pisanjem početnog slova imena na glagoljici, obilježili smo ovaj važan dan.
U veljači nas čeka niz projektnih aktivnosti. Jedna od najvažnijih je i obilježavanje Svjetskog dana čitanja naglas. Uključili smo se u suradničku aktivnost projektnih partnera pod nazivom "Čitanje naglas pod maskama".
Jako smo ponosni jer smo zgotovili i svoju prvu radijsku emisiju "Znanje je svuda oko nas".
U siječnju smo se zabavljali stvaranjem blackout poezije "reciklirajući" Balogove priče iz zbirke Ja magarac. Zadatak nam nije bio nimalo lak, ali smo ipak zadovoljni svojim prvim uradcima na tu temu.
Posljednje nastavne prosinačke dane proveli smo čitajući božićne priče, slušajući i pjevajući božićne pjesme i razgovarajući o blagdanima koji nam dolaze. Nezaobilazna tema je i ove godine bila DARIVANJE: koji su darovi najbolji, koji su najvrjedniji, što svatko od nas može darovati drugome. Naša iskustva, odgovore i zaključke potkrijepila je i slikovnica Slavka Sobina i Marka Jovanovca pod naslovom Doktor Jabuka i tajna božićna poruka. Evo nekih dojmova koje su učenici iznijeli nakon upoznavanja slikovnice:
- Ovo je vrlo uzbudljiva i zanimljiva priča. Stalno nas potiče da nestrpljivo čekamo što će se dalje dogoditi. (Lara)
- Uzbudljiva, ali i tužna priča. Lukina obitelj želi imati najljepše okićenu kuću, najviše lampica, mama želi napraviti najbolju večeru, a sestra samo visi na mobitelu. Luka samo želi osmijeh i da ga netko primjeti. (Sajna)
- Mislio sam da je Starac Djed Mraz pa će Luki pokloniti svog psa da ne bude sam. (Leon)
- Ova priča ima pouku: Nemojmo misliti samo na sebe. I drugi su važni, i na druge moramo misliti. Ne moraš uvijek biti bolji od drugih. Npr., Lukina obitelj je htjela biti bolja od svih, a na kraju su shvatili da je najvažnije zajedništvo. (Gabrijel)
- Bit Božića je da ti daruješ druge, posebno osmijehom i ljubavi. (Lara)
- Ilustracije su super! Vrlo su smiješne, duhovite. Mama ima preveliku ribu - mogla ju je podijeliti. Tata je mogao podijeliti lampice s onima koji nemaju okićenu kuću.
- Najbolji dio priče mi je kad je nestalo struje i kad su se svi okupili. I kad je Luka darovao jabuku.
- Luka je svih podsjetio da je najvažnija obitelj, osmijeh i zajedništvo.
- Priča nas je ostavila u iščekivanju jer se nastavlja. Jedva čekam nastavak... (Lara).
Nakon čitanja dječjeg romana Družba Pere Kvržice, učenici su se okušali i u ulozi novinara. Nastali su zanimljivi uradci!
Mjesec hrvatske knjige
U mjesecu hrvatske knjige čitali smo Šumu Striborovu i Regoča, bajke proslavljene hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić. Više o aktivnostima koje smo proveli uz ta djela donosimo u wakelet kolekciji.
11.11. Dan hrvatskih knjižnica
Dan hrvatskih knjižnica obilježili smo, a gdje drugdje nego u školskoj knjižnici. Ovaj put nas je knjižničarka Nena upoznala s neobičnim knjižnicama koje postoje diljem svijeta. Također smo pogledali i zanimljivu prezentaciju o knjigama za slijepe a u svezi s Danom bijelog štapa koji se obilježava istog dana kad započinje i Mjesec hrvatske knjige. Koliko smo naučili, provjerili smo kvizom u wordwallu, a dobili smo i zadatak: odabrati jednu slikovnicu i predstaviti je prijateljima u razredu. Za dva tjedna ponovno ćemo se okupiti u školskoj knjižnici i pripremljenim govorom pokušati motivirati druge na čitanje.
Međunarodni mjesec školskih knjižnica
započeli smo upoznavanjem referentne zbirke. U tome nam je pomogla knjižničarka Nena. Uz pomoć enciklopedija i rječnika rješavali smo zanimljive zadatke.
4. listopad - Svjetski dan životinja:
U kojim se sve knjigama kriju životinje?
8. rujna -
Međunarodni dan pismenosti
Aktivnosti u projektu započeli smo upoznavanjem s projektom. Odmah potom je uslijedilo obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti nizom aktivnosti. Više o njima pročitajte i pogledajte u wakelet kolekciji.