Hidrografske raznolikosti Kopaonika, predstavljene su gustom mrežom reka,rečica, potoka i malim brojem jezera.
Hidrološki spomenici – izvori i vrela na Kopaoniku su : vrelo Duboko,gejzir Gvozdac, izvor Marina voda, izvor Krmčar, vodopad Barska reka – vodopad Jelovarnik, Semeteško jezero. Takođe, tu su i strogo zaštićeni vodotoci slivova : Samokovska reka, Gobeljska reka, Barska reka, Brzeka reka i Duboka reka.
Izvor Marine vode
Usled geološkog sastava zemljišta (krečnjaci i škriljci) na potezu Srebrnca i Bregave nalaze se 7 izvora znatne izdašnosti, koji obrazuju mali rečni tok koji nikad ne presušuje, i koji se spusta sa 15-tak metara u slapu prema Metođu.
Od ovih izvora nazvanih „7 suza“ kasnije nastaje Brzećka reka. Dva najpoznatija izvora su Marina voda i Krčmar voda. Izvor nazvan Jaram česma nalazi se ispod Gobelje na Jarmu.
Ispod Nebeskih stolica nalazi se vodopad Jelovarnik. Voda vodopada visine 72 m u tri kaskade zajedno sa Krčmar vodom uliva se u Brzećku reku.
Vodotokovi na Kopaoniku su vrlo gusti i prepleteni, ne velikim rekama, ali zato njihovim znatnim brojem.
Reka Jošanica pripada slivu Zapadne Morave i glavna je arterija odvođenja voda sa Ravnog Kopaonika, Banjskog Kopaonika, a donekle i sa susednog Željina. Ona nastaje spajanjem potoka Konjske i Brankovine, ispod vrha Jelice.
Ibar je reka, koja izvire pod Hajlom (2.400 m) u Crnoj Gori, a pošto odvodnjava 60% vode sa Kopaonika, predstavlja njegovu najveću reku. Sa površinom sliva 8.069 km² i ukupnom dužinom 276 km.Važnije pritoke Ibra su: Sitnica sa Labom i Jošanica sa desne strane, Raška i Studenica sa leve strane.
Lab je reka koja pripada slivu Zapadne Morave. Izvor joj je na jugoistočnim obroncima Kopaonika, blizu sela Palatna, a nastaje od Murgulske rečice. Uliva se u Ibar na 10 km od Vučitrna kod Prilužja.
Sitnica je reka, koja čitavom svojom dužinom teče kroz Kosovo i Metohiju. Izvire na planini Žegavac i posle 90 km kod Kosovske Mitrovice uliva se u Ibar na 10 km od Vučitrna kod Prilužja.Lab je reka koja pripada slivu Zapadne Morave.
Semeteško jezero obrazovano je na 872 m nadmorske visine iznad istoimenog sela u podnožju visa Čukure. Nastalo je u urvinskoj dolji. Jezero vodu dobija od dva obližnja izvora, padavina i topljenjem snega.Karakteristično je da nivo vode Semeteškog jezera je stalan, bez obzira na atmosferske padavine.
Gornje jezero nalazi se na 650 m nadmorske visine, ispod padina Zablaće, u neposrednoj blizini Jošaničke banje na severozapadnim obroncima Kopaonika.Dno ove močvare ostaje leti bez vode, ali je okruženo pojasom trske širine 8 – 10 m