Objavljen rad o osmanskom pustošenju Oštarija 1521. godine

Ovih dana iz tiska je izašao zbornik radova sa rada znanstvene tribine „Obilježavanje 500. obljetnice Govora za Hrvatsku (Oratio pro Croatia) Bernardina Frankapana Modruškog“ održanoj u Ogulinu 1. i 2. listopada 2022. godine  koju su organizirali Ogranak Matice hrvatske u Ogulinu, Odjel za povijest Matice hrvatske (Zagreb) i Katedra Čakavskoga sabora Modruše. Zbornik je naslovljen Oratio pro Croatia - Govor za Hrvatsku 500. obljetnica (1522. – 2022.) Zbornik radova, uredio ga je izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović, a zajednički su ga objavili Arvalis i Odjel za povijest Matice hrvatske. U Zbroniku je obavljen i rad prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza, voditelja projekta, naslovljen Crkva u kasnosrednjovjekovnom kulturnom krajoliku. Konačno osmansko pustošenje svetišta Blažene Djevice Marije od Čudesa u Oštarijama 1521. godine. U radu je autor naglasio da je u svom glasovitom govoru Oratio pro Croatia održanom u Nürnbergu 1522. godine knez Bernardin Frankapan Modruški naveo i opisao brojna stradanja i pustošenja kako svojih posjeda, tako i hrvatskih povijesnih prostora općenito. S druge strane, u vrijeme osmanske ugroze tijekom druge polovice 15. stoljeća upravo su različiti sakralni objekti, crkve ili samostani, često bili poželjni ciljevi osmanskih pljačkaških upada kako zbog svojeg bogatstva, tako i zbog teške branjivosti takvih često u prostoru izoliranih objekata te stoga ne treba čuditi da je u svojem glasovitom djelu „Die Ehre dess Hertzogthums Crain“ (Slava vojvodine Kranjske) tiskanom u Ljubljani 1689. godine, Johann Weichard Valvasor naveo da su Osmanlije 1521. godine zapalili tada napredno mjesto Oštarije i tamošnje svetište Blažene Djevice Marije od Čudesa te je zapisao i da su od tamošnjih kuća ostale „jedva sjenke i neznatni ostatci istih“. Riječ je bila o posjedu upravo u vlasništvu kneza Bernardina. Iako u njegovu glasovitom govoru nema naznaka da je upravo to godinu dana ranije osmansko pustošenje njegovih matičnih posjeda bilo povod govoru, to ipak nije u potpunosti isključena mogućnost. Stoga se u ovom radu na temelju analize različitih pisanih povijesnih izvora nastoji proučiti točnost Valvasorova zapisa, pri čemu se razmatraju njegove vijesti u širem povijesno-prostornom kontekstu kako sukoba s Osmanlijama na hrvatskim prostorima, tako i utjecaj pripreme i provedbe osmanskog pohoda na važan ugarsko-hrvatski grad Beograd i njegova posljedičnog pada iste godine