Embedded Files
Ovih dana iz tiska je izašao najnoviji broj časopisa „Povijesni prilozi“ (Vol. 43 No. 67, 2024.). Riječ je o jednom od najuglednijih historiografskih časopisa u Republici Hrvatskoj. Časopis izlazi u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, rangiran je kao a1 časopis u polju humanističkih znanosti te je citiran u bazama: SCOPUS; ERIH; HISTORICAL ABSTRACTS WITH FULL TEXT via EBSCOhost, CURRENT ABSTRACTS via EBSCOhost; INDEX ISLAMICUS ONLINE via EBSCOhost; THE BOWKER INTERNATIONAL SERVIS (NY USA); INTERNATIONAL BIBLIOGRAPHIES IBZ (OSNABRÜCK, D); CENTRAL AND EASTERN EUROPEAN ONLINE LIBRARY (CEEOL); RUSSIAN ACADEMY OF SCIENCES BIBLIOGRAPHY; TOC PREMIER; PubMed; NEWS OF ELECTRONIC JOURNALS (NEWJOUR); HRVATSKA ZNANSTVENA BIBLIOGRAFIJA, Niz C; HRČAK (Portal znanstvenih i stručnih časopisa Republike Hrvatske).
U najnovijem broju obavljen je rad prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza, voditelja projekta, naslovljen The Franciscan Monastery of the Visitation of the Blessed Virgin Mary in Cetin. History, Significance, and Efforts to Rediscover Its Location. U radu je autor naglasio da se Franjevački samostan Pohođenja Blažene Djevice Marije u Cetinu najviše pamti kao mjesto gdje su se 1. siječnja 1527. godine okupili hrvatsko plemstvo i crkveni prelati. Ovaj povijesni događaj, zabilježen u svečanoj ispravi, označio je izbor Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskog kralja. Unatoč njegovom značaju, povijest i važnost samostana nisu dobile veliku pažnju u hrvatskoj historiografiji. Stoga je prvi cilj ovog rada riješiti taj nedostatak koristeći manje poznate i rijetko korištene povijesne izvore. Osim toga, rad ima za cilj utvrditi lokaciju samostana unutar kasnosrednjovjekovnog Cetina. Ispituje postojeće teorije o njegovoj lokaciji, ocjenjuje valjanost tih zaključaka te predlaže nove mogućnosti za njegovu lokaciju na temelju analize sačuvanih pisanih izvora, ranonovovjekovnih kartografskih podataka i terenskog istraživanja. Istraživanja i razmatranja predstavljena ovdje ukazuju na to da je franjevački samostan najvjerojatnije osnovao knez Stjepan III. Frankapan oko 1463. ili 1464. godine, kada je doveo franjevce u Cetin i povjerio im upravljanje već postojećom crkvom, koja je već neko vrijeme bila značajno hodočasničko mjesto. U sljedećim godinama, samostan je postao iznimno važan i do početka 16. stoljeća služio je kao središte Vikarije franjevaca opservanata Bosna-Hrvatska, koja je 1517. godine uzdignuta na rang provincije. Sredinom 16. stoljeća, Frankapani više nisu mogli stvarno vršiti pokroviteljstvo nad Krbavskom biskupijom ili franjevačkom opservantskom provincijom Bosna-Hrvatska, jer su ratovi s Osmanlijama vidno smanjili njihovu društvenu i materijalnu moć. Najkasniji mogući okvir za odlazak franjevaca iz Cetina sugerira se kao 1575. godina, kako to spominje Adam Baltazar Krčelić. Nadalje, razmatranja izložena u ovom radu, koja uključuju novu analizu poznatih i nepoznatih srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih pisanih izvora i karata, kao i terenskih istraživanja, pružaju zatvoreni krug indicija da se franjevački samostan Pohođenja Blažene Djevice Marije najvjerojatnije nalazio na platou na istočnoj padini, istočno od sadašnje ceste koja vodi iz Cetingrada u Podcetin, na ulazu u selo Podcetin.
Rad je u digitalnom obliku dostupan je na linku:
Page updated
Google Sites
Report abuse