Terensko istraživanje – šibenske utvrde

Dana 28. lipnja 2023. godine dr. sc. Krešimir Regan, suradnik na projektu, sa ciljem komparativne analize obavio je terensko istraživanje srednjovjekovne urbane aglomeracije Šibenika i njegove utvrde Sveti Mihovil.

Sveti Mihovil gradski je kaštel u središtu Šibenika u sjevernoj Dalmaciji te je najstariji od četiriju šibenskih utvrda. Ime je dobio po crkvi sv. Mihovila, koja se od XII. st. nalazila unutar njegovih bedema, a srušena je tijekom austrijske vlasti u XIX. st. Kaštel se spominje i pod imenom Sv. Ana zbog njezina kipa postavljena nakon udara groma 1663. Gradski kaštel sagrađen je u XI. st. na mjestu prapovijesne gradine i moguće kasnoantičke ili bizantske utvrde radi nadzora i obrane Šibenskoga zaljeva i rijeke Krke. God. 1116. osvojio ga je i srušio mletački dužd O. Faledro. Kaštel je potom obnovljen, no između 1221. i 1227. dijelom su ga srušili Šibenčani kako bi spriječili useljenje templara u njega. God. 1319. neuspjelo ga je opsjedao ban Mladen II. Bribirski, a 1378. Mlečani. Pod kraljevskim kaštelanom Petrom Mišlinom temeljito je obnovljen i proširen. God. 1409–12. bio je pod mletačkom opsadom zajedno sa Šibenikom, a potom prelazi u ruke Mlečana. Iako je prema mirovnom sporazumu između Šibenika i Mletačke Republike kaštel trebao biti srušen, na zamolbu Šibenčana Mlečani su 1416–17. započeli njegovu veliku obnovu, kad je sagrađen utvrđeni hodnik što spaja kaštel s lukom. Današnji je oblik kaštel dobio u XVI. st. Teško je oštećen 1663. i 1752. u eksplozijama barutana, u kojima su sjeverozapadni i jugozap. bedem bili gotovo u cijelosti uništeni. Na njegovome mjestu potom je 1759–61. sagrađen znatno tanji i niži bedem s nizom puškarnica. Obnavljan je i 1832. God. 2014. završeni su konzervatorsko-arheološki radovi na kaštelu.

Tijekom istraživanja obavljena su osnovna terenska rekognosticiranja i fotodokumentiranja.