Terensko istraživanje - Krčingrad (Plitvice)

Dana 14. svibnja 2022. godine izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, voditelj projekta, obavio je terensko istraživanje lokaliteta srednjovjekovnog tvrdog grada Krčingrada (Krčin, Pliš) na Plitvicama.

Riječ je o srednjovjekovnom tvrdom gradu koji se nalazi se na šumovitom poluotoku između Kozjačkog i Gradinskog jezera u sklopu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Unatoč svojem iznimnom položaju, njegova je prošlost slabo poznata zbog nedostatka sačuvanih pisanih izvora. Interdisciplinarnim sagledavanjem rezultata arheoloških istraživanja i širokom kontekstualizacijom sačuvanih povijesnih izvora može se zaključiti da je Krčingrad izgrađen za potrebe kontrole prometa ljudi i robe plitvičkim pravcem. Sama mikro-lokacija Krčingrada na poluotoku između Kozjačkog i Gradinskog jezera, sugerira na mogućnost da je bio izgrađen na mjestu transfera trgovačke robe s Kozjačkog i na Gradinsko jezero. Ovu pretpostavku tek donekle potvrđuje navod o prikupljanju tributa na rijeci Korani iz isprave o podijeli prihoda među braćom knezovima Babonićima iz 1314. godine, tj. da je negdje na rijeci Korani početkom 14. stoljeća postojala malta ili skela. Do promjene geostrateške važnosti plitvičkog pravca, pa samim time i Krčingrada, došlo je nakon 1323. godine, tj. nakon što je kralj Karlo Robert potvrdio Drežničku županiju Krčkome knezu Dujmu III. Iako je plitvički pravac bio najbrža veza između frankapanskih posjeda u Drežničkoj i Gatačkoj županiji, ipak je Krčingrad izgubio na strateškoj važnosti jer je od toga doba prestao biti važno obrambeno mjesto na rubu prostora političke i gospodarske domene knezova Babonića te se našao u sastavu političke i gospodarske domene Krčkih knezova Frankapana. Vjerojatno je tada došlo do prekida korištenja Krčingrada jer geostrateško poimanje novih gospodara, Krčkih knezova Frankapana, to više nije zahtijevalo. Osmanskim pustošenjima Like i Krbave u zadnjim desetljećima 15. stoljeća, te konačnim padom toga prostora u njihove ruke u drugoj polovici trećega desetljeća 16. stoljeća, Plitvički pravac, pa samim time i Krčingrad je i dalje postupno gubio na važnosti. Iako su Osmanlije i sredinom 16. stoljeća u svojim pljačkaškim pohodima znali koristiti plitvički pravac, on od kraja 15. stoljeća nije više predstavljao važan trgovački put, tj. prometni pravac.

Izv. prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza po lokalitetu je vodio Petar Sekulić, dipl. pov. i arheol., iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj arheoloških istraživanja i konzervatorskih radova, te je dr. Kekez imao priliku vidjeti najnovije rezultate arheoloških iskapanja. Naime, tijekom ovogodišnje kampanje arheoloških istraživanja otvoreni su zidovi koji su opasali dvorište, te su jasno detektirana manja ulazna vrata, kao i mnogi drugi fortifikacijski elementi.