Predstavljanje knjige "Zrin - srednjovjekovno sijelo knezova Babonića i knezova Zrinskih - tvrdi grad, urbana aglomeracija i posjed"

Na poziv dr. sc. Marija Jareba, Zmaja Jurjevgradskog od Tribunja, pročelnika Povijesne sekcije Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ dana 1. ožujka 2023. godine u prostorijama Družbe predstavljena je knjiga „Zrin – srednjovjekovno sijelo knezova Babonića i knezova Zrinskih - tvrdi grad, urbana aglomeracija i posjed“ autora izv. prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza i dr. sc. Krešimira Regana, voditelja i suradnika znanstvenog projekta „Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije (14.-16. stoljeće)“ (IP-2020-02-8706).

Riječ je o znanstvenoj monografiji koja strukturalno, metodološki, izborom tema, razmatranjem novih i novim tumačenjima već poznatih vrela, predstavlja prvu doista cjelovitu studiju o utvrdi Zrin. Štoviše, ona odgovara na niz postavljenih istraživačkih pitanja, pa su tako u prvom redu definirani geografski položaj i prometna povezanost kako Zrina, tako i čitavog donjeg Pounja u srednjemu vijeku. Potom je dat kratak prikaz zrinske povjesnice podijeljen na tri faze, tj. prikaz povijesti Zrina i tamošnjeg posjeda u doba kada su njegovi gospodari bili knezovi Babonići (tijekom 13. stoljeća do 1328. godine), te potom period gospodstva knezova Zrinskih iz roda Šubića Bribirskih (od 1347. do sredine 15. stoljeća), te na kraju period osmanske ugroze, tj. razdoblje od sredine 15. stoljeća do konačnog pada Zrina u osmanske ruke 1577. godine. Treća skupina istraživačkih pitanja bavi se fortifikacijskim strukturama i detaljima zrinskoga tvrdoga grada, ali i njegovim arhitektonskim razvojem kroz prošlost, te geostrateškim značajem samoga grada. Četvrta skupina istraživačkih pitanja poglavito se bavi nastankom, funkcioniranjem i izgledom zrinske urbane aglomeracije, tj. zrinskog podgrađa (suburbium) tijekom promatranog razdoblja, tj. analizom središnjih funkcija i topografije toga naselja. Posljednja skupina istraživačkih pitanja fokusirana je na formiranje, izgled, rasprostranjenost i funkcioniranje Zrinskog posjeda, tj. kasnijeg vlastelinstva, pri čemu se nastojalo izraditi srednjovjekovnu topografiju posjeda Zrin, tj. razmještaj i opseg zemljišnog posjeda i različitih utvrđena kojemu je središte bio tvrdi grad Zrin, i to u onoj mjeri koliko je to moguće na temelju sačuvanih vrela iz razvijenoga i kasnoga srednjega vijeka.

Knjiga je bogato opremljena brojnim ilustracijama poput za ovu prigodu izrađenih mogućih rekonstrukcija pojedinih razvojnih faza tvrdoga grada Zrina, ali i ostalih utvrđenja koja su u to doba postojale na Zrinskom vlastelinstvu, ali i kartografski prikazi Zrinskog Pounja. Također se u knjizi nalaze brojne reprodukcije izvornog arhivskog gradiva, poput različitih karata, crteža i veduta, što se čuvaju u brojnim, poglavito stranim arhivima i knjižnicama. Knjiga je objavljena u izdanju izdavačke kuće Srednja Europa d.o.o., a recenzenti su joj dr. sc. Zoran Ladić i dr. sc. Krešimir Kužić.

Tijekom predstavljanja izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez ukratko se osvrnuo i na rad projekta „Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije (14.-16. stoljeće)“ (IP-2020-02-8706).