Dana 11. studenog 2021. godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu preko platforme Zoom održan je međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup „Čitatelj i čitanje u digitalno doba“ u organizaciji institucije domaćina i pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na skupu je preko šesdeset izlagača razmatralo razvoj suvremenih medija i njihov utjecaj, ne samo na tradicionalno shvaćenu čitalačku kulturu, već i na komunikacijske procese te psihologiju čitatelja.

Na skupu je izlagao i izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, voditelj projekta „Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije“ (IP-2020-02-8706) na temu „Kako „pročitati“ izgled prostora iz srednjovjekovnih isprava?“. U svom izlaganju prof. Kekez je istaknuo da bi istraživač prošlosti svoje sudove o prošloj zbilji poglavito trebao temeljiti na analizi sačuvanih povijesnih vrela, te potom i na analizi postojećih historiografskih uradaka. U doba sve prisutne digitalizacije koja je donijela mnoštvo pozitivnog, poput široke dostupnosti e-knjiga, ali digitaliziranih starijih i teško dostupnih historiografskih naslova, te još više digitaliziranog arhivskog gradiva, postavlja se pitanje izazova čitanja, poglavito latinskih srednjovjekovnih isprava, tj. pitanje koje vještine istraživač toga povijesnog razdoblja treba poznavati. Jedan od ključnih elemenata prošle zbilje svakako je bio prostor koji ne samo da je oblikovao svakodnevnicu pojedinaca koji su na njemu živjeli, već je u prirodne osobine nekoga prostora uvelike oblikovale povijesni razvoj stanovništva koje je na njemu živjelo. Kako za srednjovjekovno razdoblje uglavnom ne postoje kartografski ili slični izvori koji bi svjedočili o izgledu, tj. topografiji, hrvatskih povijesnih prostora u to doba, i to posebice prostora srednjovjekovne Slavonije, istraživač svoju pažnju treba usmjeriti prema razmjerno velikom korpusu sačuvanih vrela koja svjedoče o tome razdoblju, a riječ je poglavito o diplomatičkim spisima, tj. različitim vladarskim, banskim, kaptolskim ili ispravama. Velik broj tih spisa različiti su dokumenti koji svjedoče o darovanju i kupoprodaji različitih zemljišnih čestica, te se pri tome vrlo često u takvim spisima nalaze opisi granica predmetnog posjeda (reambulatio), koji pak donose brojne topografske podatke. U tom smislu, u izlaganju je postavljeno pitanje koje vještine čitanja istraživač izgleda srednjovjekovnog prostora treba posjedovati, potom koji su to tekstualni elementi srednjovjekovnih isprava koji nude informacije o izgledu srednjovjekovnog prostora, te koja postojeća digitalna pomagala istraživač takove tematike ima na raspolaganju, tj. predstavljen je metodološki obrazac analize topografskih informacija (povijesna topografija) s sa ciljem definiranja izgleda i rasprostiranja točno određene zemljišne čestice, tj. mikroprostora.