Povodom obilježavanja pet stotina godina od pada Beograda pod vlast Osmanskoga carstva, dana 22. studenoga 2021. godine, u organizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Hrvatskog instituta za povijest, a pod pokroviteljstvom Beogradske nadbiskupije, održan je znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Pad Beograda 1521. godine i njegove posljedice za hrvatski povijesni prostor. Znanstveni je skup okupio petnaest vodećih domaćih i inozemnih znanstvenika koji su kroz svoja izlaganja, podijeljena u četiri sekcije, obuhvatili teme vezane uz percepciju opsade i pada Beograda 1521. godine kroz različite izvore, vojne i političke aspekte ovog događaja te njegove posljedice na državnoj i lokalnoj razini. 

Na skupu je koautorski sudjelovao i dr. sc. Krešimir Regan, viši leksikograf i suradnik projekta „Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije“ (IP-2020-02-8706). Dubravka Latinčić, prof. pov. i geog., doktorandica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i dr. sc. Regan, obradili su temu Protuosmanski obrambeni sustav Zagrebačke županije u XVI. st. Od pada Beograda 1521. do bike kraj Siska 1593. Svojim su radom autori iznijeli pregled izgradnje modernog protuosmanskog obrambenog sustava sastavljenog od niza utvrda koje su se protezale granicama onodobne Zagrebačke županije. Iako je povijest Hrvatske obilježena brojnim događajima koji su značajno utjecali na njezinu sudbinu, niti jedan od njih ne može se mjeriti s višestoljetnom osmanskom agresijom. Iako se iz današnje perspektive čini da su brojno nadmoćne Osmanlije s lakoćom širile svoje Carstvo na hrvatski prostor, taj je proces za njih bio iznimno težak. Jedan od glavnih razloga je sustavna izgradnja modernog protuosmanskog sustava, kako na samoj granici prema Osmanskom Carstvu, tako i u dubinu hrvatskog prostora.  Izlaganje je, stoga, popraćeno prikazom tijeka izgradnje i izgledom utvrda koje su u 16. stoljeću otežavale osmanske nasrtaje na hrvatske prostore. Tako su predstavljeni srednjovjekovni tvrdi gradovi, castrumi, kao što su stari grad Gvozdansko ili Samobor,  ali i renesansne utvrde poput Siska, koje su se protezale od Hrvatskog zagorja na sjeveru do Vinodola na jugu te od današnje slovenske granice na zapadu pa sve do srednjovjekovne Križevačke županije na istoku.