Održan međunarodni znanstveni skup „Posljedice nestanka Bosanskog Kraljevstva“

Dana 24. i 25.. listopada 2024. godine u Mostaru održan je međunarodni znanstveni skup „Posljedice nestanka Bosanskog Kraljevstva“ u suorganizaciji HKD Napredak - Instituta za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Instituta za istraživanje migracija u Zagrebu, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Instituta za istraživanje migracija u Zagrebu, dok je HAZU BiH bila pokrovitelj ovog važnog međunarodnog znanstvenog skupa na kojem će sudjelovati 29 znanstvenika iz 6 zemalja. Među brojnim izlagačima na skupu je sudjelovao i dr. sc. Krešimir Regan, suradnik projekta, izloživši temu naslovljenu „Kada je propalo Bosansko Kraljevstvo? Povijest Bosne od uspostave Korvinova protuosmanskog sustava do smrti kraljice Katarine (1463. – 1478.)“. 

Po završetku znanstvene konferencije dr. sc. Regan dao je izjavu za Hrvatsku televiziju Herceg-Bosne. Izjava i kraći prilog o skupu su dostupni na linku: https://youtu.be/AtGuWpKMjH4?si=nx6LA-4lfX1Sg1sF

Sažetak izlaganja

U historiografiji prevladava mišljenje da je srednjovjekovno Bosansko Kraljevstvo propalo 1463. osmanlijskim zaposjedanjem pod vodstvom sultana Mehmeda IV. Osvajača velikih dijelova Bosne i Huma te pogubljenjem mnogobrojnih velikaša, uključujući i samoga kralja Stjepana Tomaševića. O prihvaćenosti tog mišljenja svjedoči uzrečica »Bosna šaptom padne«.Njezin pad nije se dogodio tada već šest desetljeća kasnije padom bosanske prijestolnice Jajca 1527. godine u osmanske ruke. U tome dugom razdoblju Bosanskim Kraljevstvom vladalo je nekoliko vladara, isprva čak usporedno. Nakon što su Kosače u jesen 1463. većim dijelom potisnule Osmanlije sa svog humsko-drinskog veleposjeda, a Matija Korvin s bosansko-humskim saveznicima iz zapadne i sjeverne Bosne u zimu 1463., tijekom 1460-ih su u Bosni i Humu egzistirala čak tri Bosanska Kraljevstva. Katarina Kosača je do odlaska u Rim vladala njegovim južnim dijelovima, što joj je priznato i za egzila u Rimu. Kao član iste dinastije ali  pod zaštitom Osmanlija manjim je dijelom Bosanskog Kraljevstva uz rijeku Bosnu vladao Matija Vojsalić, dok su zapadnim i sjevernim dijelovima Bosne, uključujući i prijestolnicom Jajce, vladali do 1527. Matija Korvin, Lovro Iločki te Vladislav II. i Ludovik II. Jagelović. Unatoč gubitku dijela teritorija Bosanskog Kraljevstva u korist Osmanlija, došlo je samo do smjene dinastije Kotromanić s bosanskog prijestolja te uspona dinastije Korvin, Iločki i Jagelović na njega. Također, pod vodstvom Matije Korvina i Lovre Iločkog započeta je izgradnja snažnog protuosmanskog obrambenog sustava na jugoistočnim granicama Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, koji će se u potpunosti raspasti tek 1527., kada su Osmanlije nakon šest desetljeća dugih i teških borbi osvojile bosansku prijestolnicu Jajce.