Održan "Dan otvorenih vrata projekta"

Dana 21. travnja 2022. godine održan je "Dan otvorenih vrata projekta" na kojem je predstavljen i publici približen projekt Topografija srednjovjjekovne Zagrebačke županije (13.-16. stoljeće) (IP-2020-02-8706) financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost. "Dan otvorenih vrata projekta" odvijao se u sklopu obilježavanja Dana Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Projekt je tijekom svečanog čina obilježavanja Dana Odijela za povijest predstavio njegov voditelj, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez. Dr. Kekez je, za početak, istaknuo kako je projekt Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije (13.-16. stoljeće) prvi projekt Hrvatske zaklade za znanost koji se izvodi na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta te se osvrnuo na duljinu njegova trajanja, fokus, metodologiju i ciljeve projekta. 

Kao svoj najuži fokus projekt postavlja pokušaj rekonstrukcije povijesnoga prostora Zagrebačke županije u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, a posebno se usredotočuje na topografiju, toponimiju, kulturni krajolik i baštinski pejzaž promatranoga prostora. Također, dotiče se fizičkih značajki prostora koje su povezane utjecajem okoliša na povijesna društva, a koje su u dosadašnjim istraživanjima bile nedovoljno istaknute. Uz navedeno, prilično je zanemareno i pitanje (barem kada se govori o sustavnim istraživanjima) ruralne povijesti pa tako projekt obuhvaća intenzivno istraživanje dosad zanemarenih, najmanjih prostornih cjelina. tj. ruralnog prostora – koji je u Zagrebačkoj županiji (kao i u ostatku srednjovjekovne Europe) zauzimao najveći dio. Dakle, najveća se pozornost poklanja prostornim cjelinama za koje se može pronaći podatke u vrelima.

Tijekom projekta proučavat će se najčešće stara naselja različite veličine (ili naseljenosti) koja čine svojevrsne jezgre naseljavanja i društvenoga, religijskoga i ekonomskoga života.

Dr. Kekez osvrnuo se i na sam prostor koji pokriva projektno istraživanje, a riječ je o srednjovjekovnoj županiji koja je svoje jasne konture dobila nakon reformi dotadašnjeg teritorijalno-administrativnog aparata koje je sredinom 14. stoljeća proveo ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac (1342.-1382.) na čitavom prostoru svoje vlasti. Prostor Zagrebačke županije je od sredine 14. stoljeća uglavnom obuhvaćao užu okolicu Zagreba, potom savsko-kupsko kao i kupsko-unsko međurječje, ali i šire prostore srednjeg i donjeg toka rijeke Une, te donjeg toka rijeke Vrbasa i srednjeg i donjeg toka rijeke Sane, baš kao i prostore Žumberačko-samoborskog gorja, te doline rijeke Korane, Mrežnice i Dobre. Završna vremenska odrednica proučavanja u sklopu ovog projekta je sredina 16. stoljeća, kada uslijed osmanske ugroze dolazi do značajnih demografskih promjena i temeljitog teritorijalnog i državnog preustroja srednjovjekovne Slavonije.

Nadalje, voditelj projekta predstavio je projektne suradnike dr. sc. Branimira Brglesa, doc. dr. sc. Valentinu Janković, dr. sc. Tomislava Matića, dr. sc. Roberta Skenderovića, dr. sc. Krešimira Regana i Mateu Jurić, mag. hist.

Predstavljeni su i projektni ciljevi koji uključuju prikupljanje, digitaliziranje i analizu pisanih, slikovnih i kartografskih izvora o topografiji i toponimiji Zagrebačke županije u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, izradu vizualnih pomagala za pojedine cjeline srednjovjekovne Zagrebačke županije te iznošenje znanstvenih zaključaka o topografiji i toponimiji Zagrebačke županje u razvijenom i kasnom srednjem vijeku i interdisciplinarne znanstvene zaključke o odnosu čovjeka i okoliša u istom povijesnom razdoblju. Uz navedeno, jedan od ciljeva jest i osigurati vidljivost projekta kroz povezivanje s domaćim i međunarodnim znanstvenim i istraživačkim institucijama, održavanje studentskiih radionica te izradu i vođenje internetske stranice projekta.

Voditelj projekta osvrnuo se i na terenska, arhivska i bibliografska istraživanja koja su već provodena te ona koja predstoje. Za kraj, predstavljena je web stranica projekta putem koje je moguće pratiti projektno istraživanje.