Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez sudjelovao na znanstvenoj tribini povodom 500. obljetnice "Govora za Hrvatsku"

Dana 1. listopada 2022. godine izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, voditelj projekta, sudjelovao je na znanstvenoj tribini povodom 500. obljetnice "Govora za Hrvatsku" gdje je održao izlaganje na temu Crkva u kasnosrednjovjekovnom kulturnom krajoliku. Konačno osmansko pustošenje svetišta Blažene Djevice Marije od Čudesa u Oštarijama 1521. godine. 

U svom glasovitom govoru Oratio pro Croatia održanom u Nürnbergu 1522. godine knez Bernardin Frankapan Modruški naveo je i opisao brojna stradanja i pustošenja kako svojih posjeda, tako i hrvatskih povijesnih prostora općenito. S druge strane, u vrijeme osmanske ugroze tijekom druge polovice 15. stoljeća, upravo su različiti sakralni objekti, crkve ili samostani, često bili poželjni ciljevi osmanskih pljačkaških upada kako zbog svojeg bogatstva, tako i zbog teške branjivosti takovih često u prostoru izoliranih objekata, te stoga ne treba čuditi da je u svojem glasovitom djelu Die Ehre dess Hertzogthums Crain (Slava vojvodine Kranjske) tiskanom u Ljubljani 1689. godine, Johann Weichard Valvasor naveo kako su Osmanlije 1521. godine zapalili tada napredno mjesto Oštarije i tamošnje svetište Blažene Djevice Marije od Čudesa te je zapisao i da su od tamošnjih kuća ostale „jedva sjenke i neznatni ostaci istih“. Riječ je bila o posjedu upravo u vlasništvu kneza Bernardina. Iako u njegovu glasovitom govoru nema naznaka da je upravo to godinu dana ranije osmansko pustošenje njegovih matičnih posjeda bila povod govoru, to ipak nije u potpunosti isključena mogućnost. Stoga će se u ovom izlaganju temeljem analize različitih pisanih povijesnih izvora nastojati proučiti točnost Valvasorovog zapisa razmatrajući pri tome njegove vijesti u širi povijesno-prostornom kontekstu kako sukoba s Osmanlijama na hrvatskim prostorima, tako i utjecaj pripreme i provedbe osmanskog pohoda na važan ugarsko-hrvatski grad Beograd, i njegovog posljedičnog pada iste godine.