Student ID: S11044449
Student Name: Maora Murare
CM211 Assignment 2
Tumu Manako: Ko te reo Maori Kuki Airani kia aka’ia ki roto I te uki o apopo.
Te karanga nei te reo o te pakari: ‘E kara ē, kainga te para ‘uāvare ō te tupuna!’ Te ui nei te uianga ki konei, ‘Ea’a rā teia para ‘uāvare e araara ia nei?’ Te karanga nei au e, ko toku reo Maori Kuki Airani.
Te kite nei tatou i teia rā e te nui ua mai nei te au tu katiri tangata i roto nei i to tatou patireia mei te Viti, Pripino, Papaa e te vai atura. Te noo kapiti nei e te akaipoipo nei ta tatou anau mapu kia ratou. Kare e rauka ia tatou i te ārai i te inangaro o te mapu. No reira ko taku tumu manako i iki mai ei iriirianga naku koia oki, ‘Ko te reo Maori Kuki Airani kia aka’ia ki roto i te uki o apopo.’
Eaa teia reo Maori Kuki Airani? E reo Rarotonga ainei? Penei pa’a! E reo Ngaputoru ainei? Penei pa’a! E reo Pa Enua Tokerau ainei? Penei pa’a! E reo Pa Enua Tonga ainei? Penei pa’a! Eaa i reira? Ko te au reo katoatoa o te au pa enua o te Kuki Airani.
Ko teia te uianga ki konei: Eaa te tumu kia aka’ia te reo Maori Kuki Airani ki roto i te uki o apopo?
Ko teia te pauanga: Kia kore roa te reo Maori Kuki Airani e ngaro.
Ka akapeea i reira te reo Maori Kuki Airani e aka’ia ei ki roto i te uki o apopo?
E manganui e, e tukēkē katoa te au rāvenga e aka’ia ei te reo Maori Kuki Airani ki roto I te uki o apopo me kore ra te au tamariki te ka anau mai I teia ra e te au mataiti ki mua. Kua iki mai au e tai ravenga taku I manako e ka puapinga ia koia oki kia akamana te Kavamani Kuki Airani e rua ture patireira. Kare atu oki e ravenga ke e tupu ei tetai manakonakoanga no te Patireira mari ra kia na roto I te kavamani metua I te uriuri anga e te akamana anga ki roto I te are Paramani.
Ko te ture mua koia oki ‘Kia riro te reo Maori Kuki Airani e ko te reo mua teia kia apii ia ki roto I te au apii tuatai katoatoa o te Kuki Airani nei, mei te apii potiki e tae uatu ki te pupu toru’. Me aru ia teia ture, ka matutu te reo Maori ki roto I te tamariki noatu e me pakari mai ratou e ka apii I tetai reo ke kare e ngaro te reo Maori. Ka tauturu katoa I te tamariki kia ngoie ua tetai reo ke me apii I te tuatau e pakari mai ei ratou.
Kua marama tatou e ko te puapii mua o te tamariki koia oki ko te au metua e ko te are apii mua ko te au ngutuare me kore ra ko te au kainga. Kare e rauka I tetai uatu I te akaue I te au metua I roto I te au ngutuare kia apii I ta ratou au tamariki I te reo Maori Kuki Airani inara me e toto Kuki Airani toou, irinaki au e, e mea tau rai kia araara e kia apii koe I taau potiki I te reo Maori Kuki Airani noatu e ko toou tokorua e toto porena tona. Me e inangaro tikai toou I toou reo, ka kore atu ei koe e umuumu I tetai ravenga kia kore roa toou reo e ngaro? Tei iakoe te iki I te apii I toou reo ki taau potiki.
Ko te rua o te ture koia oki ‘kia akatinamouia te reo Maori Kuki Airani ei apii I te au tuanga apii tukeke I roto I te au apii tuatai katoatoa o te Kuki Airani’. Mei teia te tu, ka apii ia te Matematika na roto I te reo Maori Kuki Airani noatu oki e ko te au pakau (resources) no te apii I teia tuanga apii e, e na roto mai ana I te reo Ingiriti. Ka timata te au puapii kia kore roa ratou e araara Ingiriti mari ua me ngata I te akamarama ki te tamariki. Ka pera katoa ia te apii Taieni, Totiera Taieni, Ingiriti e te au tuanga apii pouroa o te apii tuatai. Penei ka karanga tetai e, tera atu ia neneva. Ka akapeea koe I te apiianga I te reo Ingiriti na roto I te reo Maori? Mama ua rai, ka taangaanga rai koe I te au kupu Ingiriti inara ko te apiianga (language of instruction) ka na roto I te reo Maori. Ko ta Apii Mitiaro teia e rave nei I teia ra. Ko te manamanata ua koia oki ko te au tarere a te pupu ono e te pupu varu te na roto nei rai I te reo Ingiriti. Penei I reira e me akamana ia teia nga ture I runga nei, ka rapu I reira te aronga na ratou e amani ana I te au tarere Patireira kia tata I te reira ki roto I te reo Maori Kuki Airani.
Ka akamaroiroi tatou I teia ra kia apii ia e kia aka’ia te reo Maori Kuki Airani ki roto I te uki o apopo no te mea ko te uki o teia ra, te araara nei I te reo Ingiriti me kore reo porena. Tika ua ana te au tamariki o te pa enua, nakiro e te tukatau I te reo Maori inara ko te nuianga ia ratou te ano mai ki Rarotonga nei me kore ki Nu Tireni e Autereria no te kimi ravenga no to ratou oraanga. Ko te tuatau I reira teia e akamata ei I te reo porena. Anau mai ta ratou tamariki kua apii ki te reo porena, tae te tuatau I te oki mai ki te enua anau kare e reo Maori e kite.
No reira te karanga nei au e me mana teia nga ture I taiku ia I runga nei, ko te aranui teia e aka’ia ei te reo Maori Kuki Airani ki roto I te uki o apopo. Me kare e mana teia nga ture te karanga nei au e, ‘Te akaroa’ no te mea me ngaro ake tatou te uki o nanai ko te akamata anga rai ia o te reo Maori I te ngaro.
‘E kara e, kainga te para uavare o te tupuna’.