Stereotipi i predrasude

Stereotip je generalizacija o grupi ljudi, kojom se istovjetne osobine pripisuju svim članovima te grupe, neovisno o stvarnim razlikama između članova. Predrasuda je neprijateljski ili negativan stav prema pripadnicima prepoznatljive grupe ljudi, koji se zasniva isključivo na njihovom članstvu u toj grupi. Uočljivo je da diskriminacija obuhvaća ponašanje, stereotip obuhvaća spoznaju, odnosno mišljenje ili vjerovanje, a predrasuda emocionalnu sastavnicu.

Zanimljivo za spomenuti je da predrasude mogu biti i pozitivne, iako je jasno da se općenito radi o negativnoj pojavi. Ipak, kad je predrasuda pozitivna to zapravo znači da prema nekome imamo pozitivnu emocionalnu reakciju samo zato jer je pripadnik određene grupe. Najbliži nam je možda primjer pozitivna reakcija prema nekome čim saznamo da smo iz istoga kraja. Iako predrasuda može biti i pozitivna, to ne znači da je i poželjna. Osim toga radi se prvenstveno o negativnom fenomenu i kad se spomene predrasude ne misli se ni na što dobro. One su zapravo iznimno opasan fenomen, jer u krajnjem slučaju mogu prerasti u potpunu mržnju, što se kroz ljudsku povijest mnogo puta pokazalo pogubnim, a nažalost i u današnje vrijeme nije mnogo drugačije. Porijeklo i uzrok predrasuda nije jasno određeno kao samo biološki ili samo socijalni, no jasno je da se sadržaj predrasuda može naučiti – tako ih djeca uče od roditelja. To ne znači da će ih i zadržati kad odrastu. Kroz odrastanje se najviše zadrže oni stavovi koji promiču ravnopravnost, a ekstremniji stavovi roditelja se slabije zadržavaju kod djece kad odrastu.

Stereotipi su odraz kulturalnih vjerovanja, a najlakše ih je prepoznati u vicevima. Vicevi se često temelje na stereotipnom prikazu određenih skupina ljudi, od kojih je svaka sinonim za nešto, neku osobinu, i radi toga su u nekoj kulturi svima lako razumljivi. Točno se zna kakav je koji lik u vicu i što se od njega može očekivati. Većina ljudi ima stereotipe i oni prilično lako dođu do izražaja. Jednim dijelom je razlog tome što ljudi svijet i svoju socijalnu okolinu doživljavaju kroz kategoriziranje i grupiranje. Tako je jednostavno lakše funkcionirati, um ide lakšim, pojednostavljenim putem, u interpretaciji informacija.

Istraživanja su pokazala da mediji imaju važnu ulogu u formiranju identiteta pojedinca, a s obzirom na količinu vremena koju djeca provode ispred ekrana, važno je obratiti pažnju na poruke koje mediji šalju o određenim grupama ljudi. Prema izvještaju o utjecajima stereotipa u filmovima i na televiziji na dječji razvoj, koje je američka neprofitna organizacija Common Sense Media objavila 2017., mediji i dalje uporno prenose djeci poruku što kultura očekuje od djevojčica, odnosno dječaka, pa to utječe i na njihov izbor karijere, njihove veze i osjećaj osobne vrijednosti. Posebno je problematično što takve poruke djeca primaju upravo u najvažnijim fazama razvoja – djeci vrtićke dobi, koja se tek počinju identificirati kao dječaci ili djevojčice, uzori su uglavnom mišićavi, snažni i hrabri superjunaci i dugokose, plahe i krotke princeze; u medijskim sadržajima koje prate tinejdžeri, koji već razmišljaju o ljubavnim vezama, spolnim odnosima i svom budućem zanimanju, muški su likovi često agresivni i neprijateljski nastrojeni, a ženski podložni i slabi. Mlade ljude koji iz medija upijaju ideje o tome kako bi se trebali ponašati i što bi trebali postati, ovakvi prikazi muških i ženskih likova mogu navesti na krive pretpostavke i štetne zaključke.

Zbog svega navedenog je važno da djeca, mladi i njihovi roditelji potraže savjete kako se sačuvati od stereotipa i predrasuda te što učiniti ako se oni pojave. To možete učiniti na našoj podstranici Savjeti i pomoć. Ondje se nalaze upute kako spriječiti pojavu stereotipa i predrasuda te kako pomoći djeci i mladima da shvate kako su svi ljudi jednaki te da stereotipe i predrasude treba iskorijeniti iz društva.

Više o stereotipima i predrasudama možete saznati na sljedećoj stranici te u dolje priloženom videu:

Web stranica Savjetovališta Luka Ritz