Lažne vijesti i dezinformacije
Sve veća primjena novih tehnologija pridonijela je suvremenim izvorima informiranja mladih. Oni rijetko provjeravaju autentičnost i vjerodostojnost informacija te su skloni prosljeđivati dobivene informacije klikom bez promišljanja o njihovoj valjanosti i istinitosti. Glavna specifičnost društvenih mreža u odnosu na tradicionalne medije jest što mreže nemaju uredništva koja provode selekciju vijesti i provjeravaju informacije prije nego što ih objave. Objave koje dobivamo preko mreže u pravilu su proizvod algoritama. Iz tog razloga su pogodne za nastanak i širenje lažnih vijesti. Lažne vijesti oblik su propagande žutog tiska nastale korištenjem dezinformacija i masovne obmane plasiranih u javnost putem novina ili društvenih mreža. Najčešće se objavljuju u svrhu dezinformiranja i zastrašivanja javnosti ili u svrhu parodije, satire ili jednostavnog privlačenja pažnje (senzacionalizma).
Područja u kojima su dezinformacije i lažne vijesti najopasnije svakako su zdravstvo, politika, sigurnosna pitanja i gospodarstvo odnosno područja kojima se može putem medija manipulirati masom, potaknuti strah, nesigurnost, paniku, ali i podložnost institucijama i pojedincima bez vlastitog mišljenja i kritičkog vrednovanja medijskih sadržaja.
Kako ovo postaje sve veći problem današnjeg društva, potrebno je da mladi nauče raspoznati pravu informaciju u moru medijskih sadržaja kojima su izloženi, da razviju svoje kritičko vrednovanje medijskih sadržaja i promišljanje pri prosljeđivanju dobivenih informacija na mreži, te na neki način i da usporimo masovno širenje dezinformacija u krugovima svojih prijatelja, poznanika i svih ostalih s kojima ostvarujemo digitalnu komunikaciju.
Naši radovi sa satova Hrvatskog jezika i Informatike uz koje možete saznati više o lažnim vijestima i dezinformacijama:
Stop Motion video: Lažne vijesti vrebaju svuda bez imalo truda!
Mamilice izrađene na temu Penelopeje:
Kviz izrađen u Scratchu
Stranice na kojima možete saznati više o lažnim vijestima i dezinformacijama: