Savjeti i pomoć
Naši savjeti za prepoznavanje lažnih vijesti i dezinformacija:
1. Nemojte pročitati samo naslov!
Jedan od načina kako se šire lažne vijesti leži u činjenici da površno pročitamo samo naslov, a ne cijeli članak. Ako nam je naslov privlačan, podijelimo lažnu vijest i time sami širimo dezinformacije. Zato pročitajte cijeli članak.
2. Provjerite tko je objavio vijest!
Provjerite domenu i izgled stranice. Ako vam se izvor informacije – npr. neka internetska stranica ili portal – učine nepoznatima, to bi trebalo u vama pobuditi sumnju. Preko neke tražilice provjerite tko stoji iza vijesti, pogledajte i druge članke tog izvora kako biste zaključili je li izvor vjerodostojan ili nije. Prave medijske organizacije imaju vlastitu domenu. Ponekad lažne stranice izgledaju kao i prave, ali domena je drugačija. Pripazite na stranice koje završavaju na ‘com.co’ ili ‘lo’ (primjerice Newslo). Pripazite i na stranice koje sadrže riječi ‘wordpress’ i ‘blogger’ jer je u tom slučaju riječ o osobnom blogu i stavu pojedinca, a ne medijske organizacije“, tj. neke ustanove, nakladnika ili izdavačke kuće.
3. Provjerite impressum.
Proučite informacije o vlasnicima, uredništvu, novinarima. Ako je riječ o pravom mediju, te ćete informacije moći pronaći i na drugim mjestima. Proučite uvjete korištenja, u njima može biti naglašeno o kakvoj se stranici radi.
4. Provjerite datum i vrijeme objave!
Još jedan općeniti element kod lažnih vijesti je da prenose neku staru vijest, a ljude navode na pomisao da se to događa baš sada. Provjerom datuma i vremena objave izuzetno brzo možemo otkriti je li riječ o „recikliranoj“ vijesti i na taj način spriječiti dovođenje u zabludu i drugih osoba.
5. Provjerite tko je autor!
Jednostavnom provjerom autora teksta otkrit ćemo mnogo informacija o izvoru vijesti. Pogledajte tekstove koje je taj autor napisao ranije jer vam oni jasno govore o tome je li novinar vjerodostojan ili u svojim ranijim člancima publiku dovodi u zabludu.
6. Provjerite korištene poveznice i izvore!
Provjerite izvještavanje drugih medija o tom događaju. Nedostatak poveznica ili izostavljanje izvora jasan su znak upozorenja na lažnu vijest. No, vodite računa i o drugoj strani medalje: naime, lažni internetski portali često znaju navoditi velik broj poveznica koje nas vode do obmanjujućih ili lažnih informacija. Ako je riječ o istinitom sadržaju, navedeni će događaj ili informaciju prenijeti i drugi mediji. Ako se ona u njima ne pojavi – sumnjajte u njezinu vjerodostojnost.
7. Provjerite upitne citate i fotografije!
Autori lažnih vijesti s nevjerojatnom lakoćom izmišljaju citate te ih mogu čak pripisati i vrlo poznatim javnim osobama. Vrlo lako uzmu fotografiju s nekoga ranijeg događaja te ju samo objave uz svoju lažnu vijest. Njihovu prijevaru lako ćete otkriti uz pomoć bilo koje tražilice ili uz pomoć aplikacije TinEye.
8. Čuvajte se potvrde vaših stavova!
Ljudi su vrlo često skloni pratiti teme koje potvrđuju njihov pogled na svijet. Lažne su vijesti oblikovane i napisane tako da u čitateljima pobude emociju i potvrde njihova stajališta. Zato je puno važnije provjeriti temelje li se vijesti na činjenicama, nego li ih podijeliti s drugima samo zato što podupiru određenu stranu, argument ili političko uvjerenje koje vam je blisko.
9. Provjerite vijest kod drugih izvora!
Ako vam se vijest učini sumnjivom ili mislite da u njoj nešto 10 RAZVOJ MEDIJSKE PISMENOSTI - KAKO PREPOZNATI DEZINFORMACIJE I LAŽNE VIJESTI nedostaje, potražite prenose li ju drugi izvori, tj. mediji. Ako ostali pouzdani izvori ne prenose tu vijest, vrlo je vjerojatno da je riječ o lažnoj vijesti.
10. Razmislite prije nego podijelite!
Izvori lažnih vijesti oslanjaju se na to da će čitatelji dijeliti i širiti njihove sadržaje. Te lažne vijesti mogu vrlo brzo nekontrolirano kružiti i imati štetne posljedice za one koji su uključeni u njih i kojima ih i vi dijelite.
Naši savjeti kako sačuvati djecu i mlade od stereotipa i predrasuda na čije formiranje utječu medijski sadržaji:
1. Preuzimanje perspektive druge osobe ili hodanje u „tuđim cipelama“.
Preuzimanje perspektive druge osobe ili ulazak u tuđe cipele nas može potaknuti da zamislimo i doživimo emocije koje doživljavaju mete predrasude. Time se potiče naš osjećaj sličnosti, simpatije, empatije prema pojedincima koji bi mogli biti mete naših predrasuda, a to u konačnici rezultira našim pozitivnijim stavovima prema njima.
2. Dekategorizacija
Odnosi se na naglašavanje individualnosti pojedinca nad njegovom pripadnosti određenoj grupi. To u praksi izgleda ovako: Sljedeći put kada susretnete osobu o kojoj imate određenu predrasudu temeljem njene pripadnosti određenoj skupini, pokušajte upoznati baš tu osobu – koje su njene osobne karakteristike, što voli/ne voli, koje su njene ambicije i ciljevi… Iz tog razloga je važno pričati i upoznavati se s ljudima s različitim mišljenjima, stavovima i svojim predrasudama. Valja imati na umu da ljudi koji pripadaju različitim grupama mogu imati ista mišljenja kao i mi sami.
3. Rekategorizacija
Odnosi se na promišljanje o tome koje su nam karakteristike, tj. kategorije zajedničke s osobom o kojoj potencijalno imamo određene predrasude ili stereotipe. Ovu metodu najbolje možemo prikazati primjerom. Stoga, zamislite sljedeće: Zamislite da se odvija napeta utakmica Dinamo – Hajduk. Na tribinama navijaju s jedne strane navijači Dinama s druge strane Hajduka. Na jednom dijelu tribina navijači suparničkih timova sjede jedan pored drugoga. Zamislite da jedan do drugoga sjede navijač Dinama i Hajduka i krenu razgovarati pa shvate da su obojica učitelji razredne nastave, imaju trideset godina i najdraže jelo im je slavonska pizza. Dakle, iako navijaju za različite momčadi, vide se kao muškarci iste dobne skupine, zanimanja, a i preferencije u hrani. Ako istaknemo takvu kategorizaciju, navedeni muškarci će manje osjećati negative predrasude jedan prema drugome jer prepoznaju da zapravo imaju zajedničkih interesa te se zbog toga osjećaju „bliže“ jedan drugome.
4. stjecanje informacija, tj. učenje o objektu naših predrasuda
Ona poslovica: „Znanje je moć!“, izrazito je korisna u ovom pogledu jer najbolje ruši predrasude i stereotipe. Zbog neznanja je vjerojatnije da ćemo donijeti pogrešne zaključke i popuniti određene rupe u svom znanju informacijama koje nisu provjerene. Stoga, nakon osvještavanja svojih predrasuda i stereotipa, pokušajte naučiti nešto više o objektima vaših predrasuda – vjerojatno je da ćete se iznenaditi koliko ste bili na krivom putu!
Web stranice na kojima možete saznati više o načinima borbe protiv lažnih vijesti i dezinformacija te stereotipa i predrasuda: