Razlistaj se! moto je pod kojim su svi sudionici ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige pozvani da svoje programe posvete planetu Zemlji, a u povodu 50. obljetnice obilježavanja Dana planeta Zemlje.

Nacionalna manifestacija, posvećena prije svega knjizi, ali i knjižnicama, već 25 godina održava se od 15. listopada do 15. studenog. Svečanost otvaranja održala se u Gradskoj knjižnici Ivanić-Grad.

Završna svečanost kviza i zatvaranje Mjeseca hrvatske knjige planirano je za 13. studenog u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

U 83. godini preminuo je naš književnik, novinar i publicist Mladen Kušec. Potpisao je desetke knjiga proze i poezije, a svoj je književni rad posvetio djeci i mladima.

Mladen Kušec rođen je u Zagrebu 1938. godine. U rodnom je gradu polazio osnovnu školu, gimnaziju i studij na Filozofskom fakultetu. Na RZ-u počeo raditi 1963. Kao novinar i urednik istaknuo se rado gledanim i slušanim radijskim i TV emisijama za djecu i mlade (Tonkica Palonkica, frrr…, Patuljci pojma nemaju, Hihotići, Bijela vrana i dr.). Njegove radijske i TV emisije za djecu postale su standard za taj žanr.

Bio je urednik Obrazovnog i dječjeg programa HR-a 1989–94, nakon toga godinu i pol urednik Radio Sljemena. Autor tridesetak knjiga pjesama, proze i drama za djecu i mlade (Dobar dan, Volim te, Plavi kaputić, Lili i Vili, Slijedi me).Uređivao je i originalni radijski putopis “Zagonetno putovanje – Putujemo Hrvatskom”. Dobitnik više nagrada, među ostalim nagrade HND-a Zlatno pero 1979 (za knjigu Donatela, nastalu prema radioemisiji Bijela vrana), nagrade Mato Lovrak za najbolji roman za mladež 1993 (za roman Mama, tata i ja), nagrada na Tjednu radija u Ohridu 1977. i 1983, nagrade RZ-a 1983. te nagrade HRT-a Ivan Šibl za životno djelo 1991. (Izvor: https://www.eivanec.com/tonkica-palonkica-frrr-preminuo-omiljeni-knjizevnik-novinar-i-publicist-mladen-kusec 2. 11. 2020.)

Galerija Pikto objavila je publikaciju „Navike i potrebe posjetitelja u hrvatskim galerijama“, koja je nastala kao rezultat istraživanja o navikama posjećivanja hrvatskih galerija te interesima posjetitelja za izložbe i dodatne sadržaje.

U okviru programa za razvoj publike,naklada Mala zvona realizirala je petnaestminutni film „Šest šetnji Slave Raškaj“, baziran na istoimenoj slikovnici Sanje Lovrenčić i Dominika Vukovića.

Gradska knjižnica Kaštela i Pere Eranović, glumac HNK Split ostvarili su projekt pod naslovom Djeca ususret Božiću – adventske i božićne priče za djecu.

Virtualna izložba "10 Božića u MAS-u"

Gradsko kazalište Trešnja vodi vas na božićno putovanje svijetom mašte u jedinstvenom kazališnom iskustvu – online Kazališnoj igri: “Tko je ukrao Orašara?”.

Udruga Mala opera predstavila je glazbeni sadržaj za djecu - „Priča o sloniću Babaru“ s legendarnim Špirom Guberinom kao pripovjedačem.

Virtualne izložbe

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula je blagdansku akciju kako bi oživjela tradiciju dobrih želja – tradiciju slanja božićnih čestitki i kako bi javnost upoznala s božićnim čestitkama koje čuva u svojem fondu Grafičke zbirke. Razglednice i čestitke je moguće ne samo istražiti online već i poslati - dijeliti svojim najmilijima digitalno putem mobilne aplikacije Pozdrav iz Zagreba koja je odjenula blagdansko ruho i postala Advent u Zagrebu.

Muzej vučedolske kulture u Vukovaru pripremio je svoja dva nova projekta: virtualni obilazak Muzeja vučedolske kulture i interaktivni kviz Muzeja vučedolske kulture (E-Learning).

Online izložba Fotografija i mladi na temu Maskirani razred.

Pratite pustolovinu djevojčice Maše i njezinog psića Kreše na putu za Sjeverni pol u Božićnoj potrazi Teatra Tirena.

Bogatu senjsku baštinu možete istražiti online. Na mrežnoj stranici Gradskog muzeja Senj među ostalim moguće je istražiti Tvrđavu Nehaj, Arheološku i Hidroarheološku zbirka, vrijednu Zbirku glagoljice, Etnografsku zbirku Bunjevci, Zbirku oružja i vojne opreme te druge zbirke.

Zrinski, hrvatska plemićka obitelj. Ogranak hrvatskog plemićkog roda Bribirskih. Utemeljitelj tog ogranka bio je Grgur II. Bribirski, koji je 31. VII. 1347. u ime maloljetnoga nećaka Jurja III. (1346–61) predao kralju Ludoviku I. Anžuvincu Ostrovicu s Lučkom županijom u zamjenu za »utvrdu zvanu Zrin u zemlji Slavoniji« te posjede Pedalj i Stupnicu nedaleko od Zrina. Sam Grgur II. preselio se u utvrdu Zrin u Pounju, a obitelj je dobila ime po novostečenom posjedu.

Više: Zrinski. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 8. 2. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67467>.

Zbog okolnosti povezanih s pandemijom koronavirusa Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ove ćemo godine obilježiti u virtualnome okruženju uz izravan prijenos svečanoga programa koji možete pratiti na stranici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na Facebooku u ponedjeljak 22. veljače 2021. godine u 12 sati.

Dan Knjižnice slavimo u spomen na dovršetak prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora, te smo ponosni što je ovaj događaj, koji je zlatnim slovima upisan u povijest hrvatske kulture, povezan s imenom naše središnje i najveće knjižnice koja broji 414 godina neprekinuta djelovanja.

Vrijednim i predanim prikupljanjem te čuvanjem pisanoga i tiskanoga kulturnog dobra kao i uspješnim odgovorima na izazove koje pred nas predstavlja digitalno doba, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu potvrdila se kao središnje mjesto hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja.

baj(kaj)mo i pri(ča)jmo s ma(što)m

Bajkovita zima uz ognjište: Svjetski dan pripovijedanja

Bajkovita zima uz ognjište: Margareta Peršić

Bajkovita zima uz ognjište: Sabina Gvozdić

Bajkovita zima uz ognjište: Sandra Vukoja

Bajkovita zima uz ognjište: Nevena Zuber

130 godina rođenja

Na 76. obljetnicu proboja zatočenika iz zloglasnog ustaškog logora u Jasenovcu odana je počast nedužnim žrtavama režima NDH. Uz snažnu osudu počinjenih zločina, naša je zadaća da razvijamo tolerantno i uključivo društvo te da kulturu sjećanja prenesemo mladim generacijama.