Noć knjige 2024.

Održana je radio-emisija povodom manifestacije Noć knjige. Vodili su je učenici 5.a i 5. b razreda.

Pozivnicu za Noć knjige kreirale su Nika Bodul i Frida Matić, učenice 7.a razreda.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava obilježava se i Noć knjige. Tema ovogodišnje manifestacije je „Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena“.

Naša škola se također uključila u ovaj događaj te je Noć knjige održana  u petak, 26. travnja 2024. godine.

Budući da se ove godine slavi 150. obljetnica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, naša središnja aktivnost bila je blackout poetry u djelu naše poznate književnice. Tom prigodom organizirana je radionica pod nazivom „Reciklirana bajka u djelu Ivane Brlić-Mažuranić“.

 Na početku radionice objašnjeno je što je blackout poezija (proza) i kako nastaje. Učenici su na temelju proznog predloška iz knjige Izabrana djela navedene književnice u grupama ili pojedinačno stvarali svoje uratke, s time da su vodili računa da istaknute riječi u tekstu tvore smislenu cjelinu. Ostatak teksta obogatili su crtežima. Učenici su pokazali svoju kreativnost i maštovitost kroz literarno i likovno izražavanje.

Radionice prevođenja s učenicima petih i osmih razreda

Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je književnom prevođenju i prevoditeljima. U skladu s time u našoj školi održane su dvije radionice prevođenja. Prva radionica održana je za članove Knjižničara 5.a i 5.b razreda, a druga za učenike 8.a i 8.b razreda. Učenici su dobili tekst kojeg su trebali prevesti s engleskoga na hrvatski jezik. Petaši su prevodili tekstove o životinjama, a osmaši viceve. Tekstove su pripremile profesorice engleskoga jezika Maja Jakovac i Ena Turk Milošević koje su ujedno i pregledale prijevode. Na radionicama su nazočile i profesorica hrvatskoga jezika Svjetlana Kraljić i knjižničarka Majda Pajnić Barišić. Knjižničarka je petašima predstavila važnost prevođenja, a profesorica Maja je upoznala osmaše u uvodnome dijelu radionice s izazovima prevođenja kroz prezentaciju.

Najbolju vještinu prevođenja pokazali su u mlađoj kategoriji Una Kudić, učenica 5.a razreda i Val Travaš, učenik 5. b razreda, koji su dobili i prigodne poklone. Na kraju, učenici su zajedno izradili plakat koji je postavljen u holu škole.

Hvala svima koji su sudjelovali u aktivnostima Mjeseca hrvatske knjige posvećenih prevođenju!

Nacionalni kviz za poticanje čitanja

Već tradicionalno, u Mjesecu hrvatske knjige održali smo Nacionalni kviz za poticanje čitanja pod nazivom Pronađeni u prijevodu. U kvizu su sudjelovale učenice Nika Bodul (7.a), Frida Matić (7.a), Marijela Dujmović (8.b) i Marina Miškić (8.b). Učenica Marijela Dujmović izabrana je na listi pobjednika za našu školu te joj želimo puno sreće u finalnom izvlačenju.

Radioemisija povodom Mjeseca hrvatske knjige

Održana je radioemisija povodom Mjeseca hrvatske knjige, a vodili su je učenici osmoga razreda.

Mjesec hrvatske knjige je najveća manifestacija u Hrvatskoj posvećena knjizi i čitanju. Ovogodišnje događanje nosi naziv Književnost bez granica, moto je Nek ti riječ ne bude stranac. Program je posvećen književnom prevođenju, a cilj je ukazati na važnost književnog prevođenja zahvaljujući kojemu strana književnost prestaje biti strana. Tako i hrvatska književnost prelazi preko granica svoje domovine. Godina 2023. proglašena je i Europskom godinom vještina. Stoga smo u našoj školi planirali razne aktivnosti: radionice čitanja, prevođenja, susreta s osobom koja se profesionalno bavi prevođenjem i sudjelovanjem u Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja.

Četvrti ponedjeljak u mjesecu listopadu obilježava se Međunarodni mjesec školskih knjižnica, tema glasi: Školska knjižnica: moje sretno mjesto gdje cvjetaju kreativnost i mašta.

Pobjednik Nacionalnog kviza za poticanje čitanja 

Nacionalni kviz za poticanje čitanja je natjecanje organizirano za učenike viših razreda osnovnih škola s ciljem poticanja ljubavi prema čitanju. U natjecanju su bili uključeni učenici šestih i sedmih razreda. Pobjednik kviza u našoj školi je Ivano Torić, učenik 7. a razreda. Ivanu želimo puno sreće u izvlačenju glavne i sporednih nagrada. Iskrene čestitke!

Nacionalni kviz za poticanje čitanja - Nije lako kad si mlad

Razgovarali smo o pročitanim djelima. Rješavali smo Nacionalni kviz za poticanje čitanja, pretraživali ponuđene online izvore informacija, tražili značenje pojmova. 

Radioemisija povodom Mjeseca hrvatske knjige

Ove godine, Mjesec hrvatske knjige  posvećen je mladima jer je 2022. godina, proglašena Europskom godinom mladih. Tema glasi Generacija K, a moto je Misli na sebe - čitaj!  Time se želi  usmjeriti pozornost na prilagodbu knjižnice potrebama novih generacija, ali i ukazati na specifičnost mladih - mobitel u ruci, ekološka osvještenost, osamljenost i zabrinutost te istaknuti kako im knjižnica odnosno knjiga može pomoći. Nacionalni kviz za poticanje čitanja nosi naziv Nije lako kad si mlad. Za sudjelovanje u kvizu potrebno je pročitati tri knjige, a to su: Končić, Trlek Elizabeta: Pošta za Li,  Pongrašić, Zoran: Krive su seka i seka i Šojat, Ivana: Oblak čvoraka.

Slijedi nam jedanaesta Noć knjige koja se održava povodom Svjetskoga dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja). Cilj manifestacije je skrenuti pozornost na knjigu i čitanje te njihovu vrijednost i značenje za društvo. Tema Noći knjige je sloboda te knjiga kao prostor slobode. Program manifestacije posvećen je dvjema obljetnicama: 400. obljetnici rođenja francuskog književnika Molierea te 100. obljetnici rođenja jedne od najvećih hrvatskih književnica Vesne Parun.

Obilježavanjem Noći knjige, Dan hrvatske knjige te Svjetski dan knjige i autorskog prava objedinjeni su u jedinstvenu manifestaciju.

Sunčana Škrinjarić rođena je 1931. godine u Zagrebu, umrla je 2004. godine u Zagrebu. Bila je hrvatska pjesnikinja, pripovjedačica i scenaristica, koja se posebno istaknula pisanjem za djecu. Majka je jedne od najpoznatijih i najomiljenijih spisateljica za djecu, Sanje Pilić. Sa samo petnaest godina objavila je svoje prvo djelo, zbirku pjesama Sunčanice. Svijet Sunčane Škrinjarić mogli bismo nazvati poetskom bajkom. Magiju je pronalazila u svakodnevnim malim stvarima koje nas okružuju.

Jedna od njezinih najljepših priča je "Plesna haljina žutog maslačka". Inspiraciju za priču pronašla je promatrajući prirodu i promjene koje se u njoj odvijaju.

Za najmlađe je objavila slikovnice Zimska bajka, Tri jabuke s bakina ormara, kao i nekoliko knjiga proze i pjesama za djecu. Neke od poznatijih su Ljeto u modrom kaputu, Kaktus bajke, Čudesna šuma, Dva smijeha, Slikar u šumi, Pisac i princeza. Napisala je scenarij za prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma. Autorica je nekoliko radio drama i igrokaza za djecu i mlade. Najveći dio svoga književnoga stvaralaštva posvetila je djeci, a pisala je i za odrasle.

Njezina djela su uvrštena u čitanke i popise obveznih školskih lektira, a prevedene su i na mnoge strane jezike. Dobitnica je književne nagrade Grigor Vitez, koju je dobila tri puta (1970., 1978. i 1983. godine) i nagrade Ivana Brlić-Mažuranić (1981. godine). Bila je nominirana i za najveću svjetsku nagradu na području književnosti za djecu i mlade, Hans Christian Andersen, poznatu kao Mali Nobel.

Nagrada Grigor Vitez

Nagrada Grigor Vitez je prva, najstarija i najvažnija nagrada, osnovana 1967. godine za književna postignuća autora koji stvaraju u Hrvatskoj.

Već tradicionalno, posljednji ponedjeljak u mjesecu listopadu, slavimo Međunarodni dan školskih knjižnica. Ovogodišnja tema glasi Bajke i narodne predaje iz svih kutova svijeta. 

Zato čitajmo, jer "čitanje sve je", riječi su to našega poznatoga hrvatskoga pjesnika i pripovjedača Vjekoslava Majera.

Citiramo stihove iz ulomka Čitač, Vjekoslava Majera:

Čitanje  sve je: i glazba, i uzdah, i slika.

Kao u kuću ulaziš smjerno.

I kao sa stranica starog sanovnika

Podigneš glavu u nebo neizmjerno.

Čitanje uspava, da nas u rosi budi;

Ono je prozor u jedno novo doba.

I dođu nove misli. I novi ljudi...

Noć knjige je manifestacija pokrenuta 2012. godine s ciljem poticanja kulture čitanja. Obilježava se 23.4., vezano uz Svjetski dan knjige i autorskih prava. Zaštitno lice ovogodišnjega događanja je Knjiguška, pripovjedačica ljekovitih priča, a tema je Ljekovita moć knjige. 

Dan hrvatske knjige obilježava se 22. travnja, u spomen na Marka Marulića, koji je toga dana 1501. godine dovršio svoju Juditu. Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na konferenciji UNESCO-a 1995. godine. Radi se o simboličnom datumu u svjetskoj književnosti, 23 travnja, toga su dana 1616. godine umrli Miquel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega.

Knjige nam mogu pomoći u postizanju zdravlja. U vremenu u kojem živimo, svakodnevno se susrećemo sa stresom, zato posegnimo za knjigama jer one imaju ljekovito i blagotvorno djelovanje.

Veliki pisac Fjodor Mihajlovič Dostojevski, kojemu ove godine obilježavamo 200. godišnjicu rođenja i 140. godišnjicu smrti, ostavio nam je sljedeću poučnu misao: "Kada je bogatstvo izgubljeno ništa nije izgubljeno, kada je zdravlje izgubljeno-skoro sve je izgubljeno." 

Međunarodni dan dječje knjige, skraćeno ICBD - Internatioal Children's Book Day, obilježava se 2. travnja svake godine. Kao datum obilježavanja izabran je rođendan Hansa Christiana Andersena, najpoznatijeg pisca bajki. Ove godine tema glasi Glazba riječi,  poruku djeci svijeta napisala je poznata američka spisateljica za djecu, Margarita Engle, a ilustraciju je izradio Roger Mello, brazilski autor. Cilj je istaknuti važnost dječje knjige te potaknuti djecu na čitanje kako bi tu naviku održali kroz život. Ovogodišnja obljetnica održava se u Godini čitanja, koju je Vlada Republike Hrvatske proglasila na prijedlog Ministarstva kulture i medija.

Iako smo mnoge Andersenove bajke pročitali u nižim razredima one ostaju s nama cijeloga života.

Za svoje bajke Andersen je rekao: "Bajke leže u meni poput sjemenki, potreban je samo dašak vjetra, zraka sunca ili kap gorčine pa da se rastvore u cvijet".

Zanimljivosti o Andersenu:

Andersen je napisao 156 bajki i priča i one su prevedene na više od 40 jezika. 

Jedna od najslavnijih književnih junakinja Mala sirena rođena je u Danskoj u Kopenhagenu, naravno u mašti velikoga danskoga književnika Hansa Christiana Andersena. Kip Male sirene, visok 1,25 metara danas je zaštitni znak Kopenhagena.

U danskom gradu Odenseu otvoren je Andersenov muzej, koji čuva vrijedne uspomene na ovoga slavnoga pisca, pa tako i hrvatske prijevode njegovih djela.

Nakon pročitanog teksta zaigrajte kviz klikom na sliku.

Mjesec hrvatskoga jezika je manifestacija kojom želimo istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i poviješću. Manifestacija počinje 21. veljače, na Međunarodni dan materinskoga jezika, a završava 17.ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika. Cilj je kako bi se o hrvatskom jeziku, jednoj od najvažnijih značajki hrvatskoga identiteta govorilo što više i kako bi se širila svijest o vrednotama i ljepoti hrvatskoga jezika. Od 2013. godine hrvatski jezik je postao 24. službeni jezik Europske unije, što je jedno od velikih priznanja hrvatskom jeziku.

Proglašenje tog dana pokrenuo je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga Misal po zakonu rimskog dvora. Institut je na svojim stranicama pripremio raznovrsne sadržaje. Klikom na sliku naučite pisati glagoljska slova i zaigrajte glagoljsku pamtilicu. 

Ove godine obilježavamo 110. godišnjicu rođenja Grigora Viteza, pjesnika, pripovjedača, urednika i prevoditelja.

Grigor Vitez rođen je 1911. godine u Kosovcu, kod Okučana u Slavoniji, a umro je 1966. godine u Zagrebu. Do početka drugog svjetskog rata radio je kao učitelj, a nakon rata kao urednik dječjih izdanja u izdavačkom poduzeću Mladost. Pisao je pjesme za odrasle, ali je mnogo poznatiji kao dječji pjesnik. Poznate su mu zbirke dječje poezije: Prepelica,  Sto vukova,  Kad bi drveće hodalo, Jednog jutra u gaju,  Hvatajte lopova, Gdje priče rastu i Igra se nastavlja. Vitez je svoju izražajnu snagu pokazao i u kratkim književnim oblicima pišući, prije svega zagonetke, brojalice i jezične igre otkrivajući u njima "nešto od duše djetinje igre". 

Napisao je knjigu proze Bajka o glinenoj ptici i druge bajke i priče, igrokaz Plava boja snijega kao i mnoge stihove za slikovnice. Prevodio je dječju poeziju sa stranih jezika, a priredio je i izbor strane dječje poezije Četiri vjetra.

U pogovoru  jednoj od svojih zbirki pjesnik je napisao: "Ja sam ih (pjesme) pisao zato da vam pričinim radost, da lakše osjetite ono što je lijepo u životu, da se smijete onome što je smiješno i da poslije čitanja osjetite kako vam je život bogatiji za jedan kucaj ljudskog srca, za jedan topao ljudski osmijeh, za jedan vedriji korak kroz život."

Nagrada Grigor Vitez

Nagrada Grigor Vitez do danas je najvažnije i najutjecajnije priznanje koje se u hrvatskoj dječjoj književnosti i ilustraciji može dobiti. Osnovana je 1967. godine, kada je i prvi puta dodijeljena.

Klikom na tipku Kviz zaigrajte kviz o Grigoru Vitezu, a rješenja odgovora na pitanja pronađite u kratkoj biografiji pisca.

Rođen je 1905. godine u Rastušju kod Slavonskoga Broda. Radio je kao korektor, nastavnik na Akademiji likovnih umjetnosti, a kasnije i kao urednik. Od 1953. bio je član HAZU, kojemu je bio na čelu sve do kraja 1973. godine. Tadijanovićevo pjesničko stvaralaštvo sadrži više od 500 pjesama koje su objavljene u dvadesetak zbirki. Njegove pjesme odlikuju se različitim temama: zavičajnim, pejzažnim i intimnim. Osim poezije Tadijanović je pisao i (auto)biografsku i memoarsku prozu, a afirmirao se i kao prevoditelj poezije. U hrvatskoj književnosti pojavio se 1922. godine pjesmom Tužna jesen pod pseudonimom Margan Tadeon, a pod svojim imenom objavljivao je od 1930. godine. Njegova osobnost i stvaralaštvo svrstali su ga među najpopularnije autore hrvatske književnosti. Zbirka pjesama Srebrne svirale prvi puta je tiskana 1960. godine, a ukupno je bilo dvadesetak izdanja. Uz Srebrne svirale njegove najznačajnije pjesničke zbirke su: Sunce nad oranicama, Lirika, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Prsten, Svjetiljka ljubavi, Kruh svagdanji i dr. Neke od njegovih pjesama su uglazbljene: Visoka žuta žita, Dugo u noć, Zapali svjetiljčicu... Za književno djelo dodijeljena su mu mnoga društvena priznanja i nagrade među kojima je i Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 1968. godine. Više o životu i djelu pjesnika možete pogledati i pročitati na stranici:

http://www.dragutin-tadijanovic.com/, tj. na njegovoj službenoj stranici.

Male zanimljivosti iz života Dragutina Tadijanovića

Na opatijskoj Slatini, u Ulici slavnih mramornim zvijezdama ističu se osobe koje su doprinjele promociji Hrvatske svojim umjetničkim, znanstvenim i sportskim radom. U kategoriji kulture i umjetnosti svoju zvijezdu dobio je i Dragutin Tadijanović.

Zaigrajte kviz o Dragutinu Tadijanoviću klikom na tipku Kviz. Rješenja odgovora na pitanja pronađite u tekstu i na njegovoj službenoj web stranici.

"Naučite djecu da se smiju, da misle lijepo, da ih upozorite da njihova htijenja ne budu veća od nebeskog svoda, da njihove ruke ne prljaju ničija djetinjstva i ničije želje, morate ih jednostavno naučiti da ljube." 

Siniša Glavašević: Priča za roditelje

U slobodno vrijeme (klikom na Dani kruha uz sliku), zabavite se uz osmosmjerku i pronađite nazive različitih vrsta kruha.