Kaštela je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji u svom imenu nosi naziv vojne utvrde, sigurno ne bez razloga. Svoj postanak kao urbane cjeline i samo postojanja može zahvaliti samozatajnim stanovnicima koji su odolijevali brojnim nedaćama braneći svoj dom. Današnje granice Grada uz neznatne promjene datiraju iz vremena kada je cijela Zagora kao i Solin bili u turskim rukama, a Klis sjedište sanđak-bega.
U ranom srednjem vijeku Kaštelansko polje potpada pod Klišku župu. Uz vladarske posjede osnivaju se i naselja koja se smještaju iznad polja: Baba, Bijaći, Špiljan, Žestinj, Radun, Šušnjari, Ostrog, Lažani, Kruševik, Kozica, Sućurac, Selišće, Smoljevac. Mongoli 1241. godine sljedeći hrvatsko-ugarskog kralj Belu IV, koji nalazi utočište u Trogiru, razaraju naselja po Kaštelanskom polju. Susjedni gradovi Trogir i Split koji se često se međusobno sukobljavaju, žele ojačati svoj utjecaj na području Kaštelanskog polja smanjujući samoupravu lokalnog stanovništva. Trogirani grade kulu kod samostana Sv.Petar od Klobučca u Podmorju, dok 1392. godine splitska nadbiskupija gradi kulu u Dilatu (Kaštel Sućurac). Godine 1418. za vrijeme rata između Venecije i Genove porušena je kula kod sv. Petra od Klobučca da ne bude utočište Mlečana. Razdoblje mira dolazi 1420. godine u lipnju kada Trogir i Split dolaze pod vlast Mletačke Republike, koja određuje granice gradova pravocrtnom linijom od mora do Kozjaka. Turci zauzimaju Bosnu, dolazi do iseljavanja stanovništva. U strahu od iseljavanja trogirski i splitski posjednici grade utvrde-kaštela. Prvi kaštel za obranu od Turaka 1476. o svom trošku gradi trogirski plemić Koriolan Ćipiko, zapovjednik galije. Razgraničavanjem 1571. godine između Mletačke Republike i Turskog carstva granica prolazi kroz selo Baba (koje ostaje na Turskoj strani), vrhom Kozjaka, i spušta se do mora između Kaštela i Solina, koji je također kao i Klis u turskim rukama. Oko kaštela formiraju se sedam većih naselja. Na trogirskom djelu polja; Kaštel Štafilić, Kaštel Novi, Kaštel Stari i Kaštel Lukšić. Na splitskom djelu polja: Kaštel Kambelovac, Kaštel Gomilica i Kaštel Sućurac. Oslobađanjem Solina, Klisa,i Zagore nestaje neposredne ratne opasnosti. Bedemi oko sela nestaju, povećava se broj stanovništva . Dogovorom Francuske i Austrije 1797. Austriji pripada Dalmacija, koja postaje zasebna kraljevina u sklopu carevine. Nakon pobjede kod Austerlitza, Francuzi dobivaju Dalmaciju. Dalmaciju pripajaju Kraljevini Italiji, i Kaštela dijele na dvije upravne jedinice Donja Kaštela, koja obuhvaćaju negdašnji teritorij grada Trogira i Gornja Kaštela splitski teritorij u Kaštelanskom polju. Napoleonovim porazom Dalmacija se vraća u okrilje Austrijskog Carstva.Škole počinju s radom 1819. godine. Nakon I. Svjetskog rata Kaštela postaju dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Godine 1941. izbija Drugi svjetski rat, koji dovodi do raspada Jugoslavije, Dalmacija se pripaja Italiji, granica s Nezavisnom Državom Hrvatskom prolazi prvo vrijeme kroz polje, nakon kratkog perioda vrhovima Kozjaka. Nakon rata uspostavom SFR Jugoslavije Kaštela se vračaju pod Hrvatsko okrilje i dio su općine Split. Kaštela se šire i spajaju u jednu neprekinutu cjelinu, 1986. godine uspostavljena je općina Kaštela. Raspadom Jugoslavije, uspostavom Republike Hrvatske Kaštela dobivaju status grada.