Konavoski pijor (Telestes miloradi) je stenoendemska vrsta te jedna od najmanje poznatih vrsta slatkovodnih riba u Europi, čija je distribucija ograničena na njezin tipski lokalitet, rijeku Ljutu u Konavoskom polju.
Prvenstveno je bio poznat kao Telestes metohiensis (do opisa u 2012.), a proglašen je regionalno izumrlim u nacionalnoj IUCN-ovoj procjeni za Hrvatsku i Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske. Tijekom 2013. i 2014. godine otkrivena je populacija konavoskog pijora, prvi put nakon 115 godina. Ulovljena su samo 32 primjerka u pet malih kanala i potoka u konavoskom polju, na području od samo ~ 4 km2. Nadalje, većina staništa ove vrste je u potpunosti uništena (do 70%) ili degradirana. Prirodni tok i njegova izvorna vegetacija pretvoreni su u ravni kanal s betonskim i kamenitim dnom i obalama.
Uz uništavanje staništa, jedna od najvećih prijetnji je unošenje stranih i invazivnih vrsta, posebice kalifornijske pastrve (Oncorhynchus mykiss). Kalifornijska pastrva je predatorska vrsta koja uzrokuje opadanje brojnosti te čak i izumiranje konavoskog pijora u određenim dijelovima staništa. U znanstvenoj literaturi je već navedeno da bi T. miloradi trebao biti naveden kao kritično ugrožena vrsta na globalnoj razini i da mu treba hitna zaštita.
Cilj ovog projekta je povećati brojnost populacije i područje distribucije ove vrste. Navedeni ciljevi su mogući kroz obnavljanje staništa, uzgoj u zatočeništvu, ponovnim uvođenjem (reintrodukcijom) i posebno suzbijanjem autohtonih i invazivnih vrsta.
Dio projekta je prihvaćen i financiran od strane National Geographic granta za "Spašavanje vrsta na rubu izumiranja". Dobivanje navedenog granta je omogućila i podrška projektu od strane vodećeg europskog ihtiologa i glavnog IUCN-ovog stučnjaka za slatkovodne ribe Europe, dr.sc. Jorga Freyhofa.
Matej Vucić (mag.oecol.et.prot.nat.) osim što je voditelj ovog projekta, ujedno je i predsjednik naše udruge (HDBI) te završava doktorat na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao je u mnogim istraživanjima na području RH i u inozemstvu, te je autor i koautor u više znanstvenih radova na temu genetike, molekularne biologije, morfometrije, ekologije i filogeografije riba i gmazova.