Aktivnosti 2021.
Osnovna škola Lučko
Zagreb
Knjiga nije hrana, ali je poslastica.
Tin Ujević
Ljetni odmor – uz dobru knjigu
Stiglo nam je ljeto! Učenici su na zasluženom odmoru.
Puno smo čitali, puno smo učili, puno smo se družili, posebice s dobrom knjigom u ruci! Vjerujemo da će mnogi provesti ljeto uz zanimljivu knjigu, ne samo da bi se opustili, nego i iskoristili sve dobrobiti čitanja koje nam ono donosi.
Neki su nam se učenici već javili iz raznih dijelova Hrvatske. Razveselila nas je Nina B. (5. b) koju su morski motivi podsjetili na sate Hrvatskoga jezika i inspirirali za pisanje pjesama pa svakako moramo objaviti njezine radove. Hvala Nini!
Želimo svima ugodno i toplo ljeto uz dobru knjigu!
5. srpnja 2021.
Mila Pandžić
Ako želite da djeca budu pametna, čitajte im bajke.
Ako želite da budu još pametnija, čitajte im još bajki.
Albert Einstein
Piknik s knjigom
Četvrtak, 17. lipnja, za naše boravkaše nije bio nimalo običan dan u školi. Školske klupe zamijenili smo dekicama, a učionice hladom naše stare trešnje i tako održali pravi mali piknik. Ipak, taj piknik nije bio običan, već je to bio piknik na kojem se čitalo, recitiralo i glumilo.
Učenici 2. a i 3. a razreda naše škole u tajnosti su se pripremali u sklopu projekta Godina čitanja 2021. u našoj školi i sa svojim učiteljicama uvježbavali priče i igrokaze s kojima su iznenadili naše prvašiće. Učenici 2. a razreda pripremili su bajku H. C. Andersena Slavuj i malu pripovijetku koja nas je posebno zabavila pod nazivom Iskrivljena priča. Učenici 3. a razreda čitali su dvije svima poznate bajke: Mačak u čizmama i Janko i čarobni grah, i jednu manje poznatu, ali ništa manje zanimljivu priču braće Grimm Doktor Sveznalica.
Ako sudimo prema izrazima lica i veselju nakon piknika, naše iznenađenje za prvašiće bilo je vrlo uspješno, a uz to smo se i svi zajedno zabavili. Posebno nas je obradovala želja 1. a razreda da sljedeću školsku godinu ponovno organiziramo piknik s knjigom kako bi i oni čitali za neki novi prvi razred.
Dok s veseljem očekujemo neki novi piknik s knjigom, kroz fotografije donosimo vam dio vesele atmosfere od četvrtka.
17. lipnja 2021.
učiteljice Ivana Lauš, Dalia Pašić i Matea Bešenić
1. a, 2. a i 3. a
Knjiga je san koji držite u ruci.
Neil Gaiman
Učenici 3. a razreda nastavili su vrijedno popunjavati svoje čitateljske putovnice. Svaki utorak očekivao se s nestrpljenjem jer je u našem produženom boravku taj dan bio rezerviran za knjige i čitanje.
Putovanje u svijet mašte odvelo nas je u razne bajke, mitove i legende, a kao i na svakom putovanju, upoznali smo i nove prijatelje. Greg Heffley i Paulina P. junaci knjiga Gregov dnevnik i Dnevnik Pauline P. postali su glavne zvijezde našeg razreda i njihove nove pustolovine pratile su se širom otvorenih očiju. Izlazak novog nastavka knjige Gregov dnevnik: kugla za rušenje u našem se razredu očekivao više nego izlazak bilo koje nove igrice ili filma.
Nikola Božić, 1. mjesto
Od putovnica do diploma
Posebno su nas nadahnule čak dvije knjige: Priče za dječake koji se usuđuju biti drugačiji i knjiga Moja igra, autobiografija Luke Modrića. Uz ove knjige naučili smo da ništa nije nemoguće i da se uz trud i rad može postići sve što zamislimo. Ipak, nismo uvijek bili ozbiljni pa smo tako uživali i u čitanju 1001 fore i štosne činjenice iz istoimene knjige. Kroz smijeh smo naučili razne zanimljivosti o životinjskom svijetu i saznali ponešto o raznim svjetskim rekordima.
Petar Kušek, 2. mjesto
Jako smo se zabavili, no svakom putovanju, pa tako i ovom našem, jednom dođe kraj. Naš kraj putovanja nije bio nimalo tužan, upravo suprotno. Čekalo nas je još jedno veliko uzbuđenje, proglašenje najvrjednijih čitača. Svi zajedno smo se veselili i čestitali učenicima koji su u svojim čitateljskim putovnicama imali zabilježen najveći broj pročitanih knjiga i dodijelili im diplome.
Naše putovanje u svijet mašte tako je završilo, ali ne zadugo. Knjiga je u 3. a razredu postala nezamjenjiv suputnik pa će tako i za vrijeme ljetnih praznika svuda pratiti naše učenike.
16. lipnja 2021.
učiteljica Ivana Lauš
Korina Janković, 3. mjesto
Sjetimo se: jedna knjiga, jedna olovka, jedno dijete i jedan učitelj mogu promijeniti svijet.
Malala Yousafzai
Kad si sretan, i sunce za tobom žuri.
Ivana Brlić-Mažuranić
Čitateljski izazov ostvaren – 102 072!
U srijedu, 16. lipnja, učenici 5. d razreda mirno su sjeli u svoje klupe kao i obično, nisu ni naslućivali kakvo će veselje za nekoliko trenutaka nastati u učionici. Tada je došla njihova profesorica hrvatskog jezika, ujedno i njihova razrednica te počela pisati neke neobične brojke na ploču, bez ijedne riječi! Prvo je napisala 2 pa onda 7 pa 0... Kada je ispisala sve brojke, na njihovoj ploči bio je ispisan broj 102 072. Profesorica je rekla da su to postignute minute čitanja i u učionici je zavladalo veselje!
Prije tri mjeseca naša učenica Lena napisala je vijest o našem projektu "100 000 minuta zajedno". Cilj nam je bio zajedno čitati 100 000 minuta. I uspjeli smo! Priredili smo malo slavlje. Okitili smo našu učionicu. Naše vrijedne petašice napravile su pletenice, mašne i razne druge ukrase za vrata i našu, inače običnu školsku ploču. Dečki su ukrašavali ormare, zidove, prozore i cijela je učionica bila tako šarena da se uopće nisu vidjele brojke koje je naša razrednica na početku sata napisala! Počastili smo se i veselo priveli našu zajedničku aktivnost kraju.
Ponosni smo što smo svi zajednički pridonijeli ovom uspjehu. Mnogi su učenici u ovom projektu zavoljeli čitanje te su obećali da će čitati i tijekom ljeta. Shvatili su da se zbilja isplati ponekad pročitati knjigu, ili dvije.
16. lipnja 2021.
Ana V., 5. d
Čitanje svih dobrih knjiga nalik je razgovoru s najfinijim umovima prošlih stoljeća.
René Descartes
Naših 40 000 minuta čitanja
Učenici 2. a razreda su se početkom ožujka ove godine uhvatili u koštac s velikim čitateljskim izazovom! Trebali su do kraja nastavne godine dostići zadani cilj od 35 000 pročitanih minuta.
Čitali su svuda: kod kuće i u školi, za vrijeme nastave i u produženom boravku, u učionici i u parkiću… Knjige su nosili i na vikend kod bake i na kratki odmor na more. Čitali su raznu literaturu: od stripova i časopisa do romana i enciklopedija. Naučili su puno, ali najviše od svega naučili su uživati u društvu dobre i zanimljive knjige.
Cilj nisu samo dostigli, već i prestigli! Do 30. svibnja su proveli čitajući nešto više od 40 000 minuta.
Za nagradu su dobili dan bez učenja! Jedan dan koji izaberu će provesti u sportskim i likovnim aktivnostima, pjevajući i slušajući glazbu te gledajući crtane filmove. To su zaista i zaslužili.
Ali vrijedni „drugaši“ su odlučili da knjiga neće pasti u zaborav. Nastavit će se družiti s njom i za vrijeme ljetnih praznika te opet na jesen kad se vrate u školske klupe. Vjerujem i nadam se da će im ostati vjeran i drag životni suputnik.
11. lipnja 2021.
učiteljica Gabrijela Capan
Naših 40 000 minuta čitanja
Dan bez učenja
2. a
Svaka knjiga ima svoju sudbinu.
Latinska poslovica
Priče iz davnine – animirani filmovi
Naša knjižničarka Sandra Škarpa uvela nas je u svijet animiranog filma. Poželjeli smo se okušati u animaciji pa nam je na satima Hrvatskoga jezika u 5. b i 5. d razredu održala radionice animiranog filma. Nakon što smo istražili povijest animiranog filma, vrste animiranih filmova i načine animacije, naša knjižničarka nam je pokazala svoje radove i radove učenika s kojima je surađivala. Podučila nas je digitalnim alatima za oblikovanje animiranih filmova, ali i mogućnost oblikovanja animiranih filmova rukom, odnosno crtežima. Učenici su prvo morali pročitati "Priče iz davnine" naše Ivane Brlić-Mažuranić i prema jednom događaju iz željene priče napraviti kratki animirani film. Svatko se okušao u željenom načinu animacije – neki su crtali, neki su digitalno oblikovali animacije. Nastali su uspješni radovi pa pogledajte mali izbor!
4. lipnja 2021.
Sandra Škarpa i Mila Pandžić
Animirani filmovi
Preporučamo gledanje animiranih filmova izrađenih u digitalnim alatima na računalu. :-)
Najbolje knjige su najbolje društvo.
Chesterfield
Sreća
Tijekom ove školske godine učenici 3. a razreda sudjelovali su u nacionalnom projektu Čitajmo zajedno - čitajmo naglas : zaboravljene knjige s knjigom Branke Primorac Mama, pazi pas!. Za kraj svojeg druženja, zajedno s učiteljicom Jasenkom Savić, učiteljem Karlom Kurtaljem i knjižničarkom Sandrom Škarpom, napravili su slikovnicu i animirani film.
2. lipnja 2021.
knjižničarka Sandra Škarpa, prof.
Pogledajte naš animirani film!
(Kliknite na fotografiju i pričekajte trenutak dok se film pokrene!
Preporučamo gledanje na računalu zbog dužine filma! :-)
Pročitajte našu slikovnicu!
Imao sam u životu samo jednog iskrenog prijatelja - knjigu.
Voltaire
Domoljubni recital – ususret Danu Državnosti
U nedjelju, 30. svibnja, slavimo Dan državnosti! Slavimo dan koji je bio prekretnica u hrvatskoj povijesti. Dan na kojem smo izgradili, gradimo i gradit ćemo svoj identitet.
Na satima Hrvatskoga jezika posvetili smo cijeli tjedan našoj voljenoj domovini. Učenici 5. b i 5. d razreda pridali su veliku i uzornu pažnju domoljubnoj poeziji. Sami su odabrali domoljubne pjesme i nastali su uspješni recitali! Ponosno su poticali jedni druge na što bolju izvedbu. Čitalo se i pljeskalo, natjecalo u što originalnijoj interpretaciji domoljubnih pjesama.
Svjesni svoje slavne prošlosti i željni da u budućnosti prenesu na nove generacije veličanstvene povijesne trenutke, nastali su i literarni radovi posvećeni našoj lijepoj domovini.
Na ovaj svečani dan objesimo hrvatske barjake na svoje prozore i odajmo počast svim hrvatskim braniteljima koji su nam omogućili da živimo u svojoj prelijepoj i slobodnoj domovini: Neka nam živi naša jedina i vječna Hrvatska!
28. svibnja 2021.
Mila Pandžić
Jezik, čist materinji jezik poznavati je prva i najglavnija dužnost svakog pisca. Tko ga ne poznaje, može biti uman, odličan, zanimljiv čovjek, ali dobar, uspješan pisac ― nikada. Pokažite mi na jednog jedinog većeg pisca u stranom svijetu što griješi proti pravilima svog jezika.
Antun Gustav Matoš
Proljetna haiga
Biti pjesnik nije lako, ali naši učenici 5. b i 5. d razreda okušali su se u pisanju haiku poezije u zanimljivim aktivnostima. Obilježili smo Svjetski dan haiku poezije (17. travnja) istraživanjem o tom najkraćem obliku poezije podrijetlom iz Japana. Naučili smo što je haiku, upoznali se s pravilima pisanja, čitali smo haiku pjesme japanskih pjesnika, primjerice, Matsua Basha i hrvatskih pjesnika poput Dubravka Ivančana i Vladimira Devidea. I onda je krenula naša umjetnička pustolovina!
Tema naših aktivnosti bila je proljeće, a okušali smo se u haigi. Što je haiga? Haiga je stil japanskog slikarstva. Haige obično slikaju pjesnici haikua, a često ih prate haiku stihovi. Učenici 5. b razreda okušali su se u tradicionalnoj haigi. Smišljali su haiku pjesme, igrali se riječima i odabravši svoj najbolji haiku, ilustrirali su ga proljetnim detaljima. Tako smo oblikovali straničnike za knjige koje nam je završno izradila naša knjižničarka Sandra Škarpa. Svatko je bio ponosan na svoje umjetničko djelo. U proljetnim motivima ipak se potkrao i haiku o koroni, ali i o Shreku. Dobro smo se nasmijali!
U modernoj haigi okušali su se učenici 5. d razreda. Moderna haiga je kombinacija fotografije prirode popraćena haiku stihovima istoga umjetnika. Učenici su tijekom proljetnog odmora dobili zadatak uslikati detalje iz prirode koja se budila i pokazivala sve svoje čari. Ne znajući za što će im to biti potrebno, okušali su se u fotografiranju i mnogi su pokazali zavidan talent biranja detalja iz prirode. Krenuli smo u oblikovanje moderne haige. U digitalnim alatima na tabletima svatko je odabrao svoje najdraže fotografije i osmišljavao haiku pjesme prema detaljima iz prirode. Učenici su pokazali upornost u osmišljavanju pjesama, a i korištenju digitalnih alata. Svi su na kraju bili uspješni, a neki su čak oblikovali i nekoliko haiga. Izdvojili smo jednu haigu svakog učenika u našem videouratku. Proljeće je zavladalo u našoj učionici!
16. svibnja 2021.
Mila Pandžić
Pogledajte proljetnu haigu 5. d razreda!
Proljetna haiga 5. b razreda
Ili napiši nešto vrijedno čitanja ili napravi nešto vrijedno pisanja.
Benjamin Franklin
Međunarodni dan obitelji
Obilježili smo Međunarodni dan obitelji (15. svibnja) ‒ dan kada treba naglasiti važnost obitelji kao temelj svakog društva i zajednice. Obitelj je ustanova koja čuva ljudske vrijednosti, kulturalni i povijesni kontinuitet generacija. Zahvaljujući čvrstim obiteljima, društvo napreduje i jača. Sve obitelji su pozvane da proslave svoje zajedništvo, vezanost i ljubav koju osjećaju jedni prema drugima u zajedničkim aktivnostima.
I mi učitelji u svojim aktivnostima potičemo učenike na jačanje ljubavi prema bližnjem, ljubavi prema svakom čovjeku, ljubavi u obitelji, ljubavi u široj zajednici ‒ u srcu je to naše kulture, ponos naš od starina do naših dana.
Učenici 7. c i 7. d razreda čitali su na satima Hrvatskoga jezika poeziju obiteljske tematike, a poseban dojam na njih ostavila je pjesma Tri moja brata našega istaknutog hrvatskog pjesnika Josipa Pupačića i njegova obiteljska životna tragedija. Vježbajući slobodni stih i hiperbolu, učenici su malo-pomalo oblikovali pjesme koje su posvetili svojim majkama, očevima, braći, sestrama, bakama, djedovima, pa i prijateljima koji postanu dio naše obitelji! Nije važno koliko su pjesnički uradci uspješni, važno je da su stihovi posvećeni našim najmilijima napisani od srca!
15. svibnja 2021.
Mila Pandžić
Ljubav je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi.
(1. Korinćanima 13, 4-7)
Zoološki vrt 2. a razreda
Učenici 2. a razreda jako vole čitati razne enciklopedije, pogotovo ako se u njima radi o životinjama. Divlje, domaće, nije bitno… Bitno je samo pronaći posebno obilježje o njima, neku zanimljivost koju rado podijele s ostatkom razreda te ih pritom nauče nešto novo. Kada dijete priča drugoj djeci ili odraslima, ono uči slušati, održavati pažnju, uči nove riječi, uči da svejedno priča li priču, drži prezentaciju, važno je da ima početak, sredinu i kraj te da se u tom izlaganju nešto događa, izlažu nove informacije, otkrivaju zanimljivosti… Tako je svaki učenik, nakon prikupljanja podataka iz raznih knjiga, enciklopedija o životinji po vlastitom izboru, prezentirao istu pred ostatkom razreda jer znamo da je samostalno i aktivno sudjelovanje u stvaranju ili razumijevanju pisanog teksta najpoticajniji put u učenju čitanja. Učenici su imali jednu napomenu – ne smiju spomenuti ime životinje, to će ostali probati pogoditi nakon slušanja opisa! Kako su učenici pričali o svojim životinjama, možete poslušati u zvučnim zapisima.
Nakon što su se zabavili uz pričanje o životinjama, učenici su pokušali nadograditi doživljaje o svim prezentiranim životinjama tako što su napravili Memory koji možete vidjeti u našoj virtualnoj knjizi čime su zaokružili čitanje i pričanje s pisanjem i likovnim izražavanjem.
12. svibnja 2021.
učiteljica Dalia Pašić
Poslušajte zvučni zapis!
Pogledajte virtualnu knjigu! (Klik na fotografiju!)
Čitanje je umu što je vježba za tijelo.
Richard Steele
Planet Imagin
U sklopu projekta Knjige koje putuju učenici 4. b razreda s učiteljicom Lidijom Novak Tolić i knjižničarkom Sandrom Škarpom snimili su animirani film Planet Imagin.
Film je posvećen Godini čitanja 2021. te smo s njime sudjelovali u našemu školskom projektu Godina čitanja 2021. u našoj školi, a sudjelovat ćemo i u eTwinning projektu školskih knjižničara Godina čitanja 2021. U stvaranju filma uložili smo jako puno truda, ali smo isto tako uživali u svakom trenutku njegova nastajanja.
Nadamo se da će se i vama svidjeti kao što se i nama sviđa.
12. svibnja 2021.
učiteljica Lidija Novak Tolić i Sandra Škarpa, prof.
Pogledajte animirani film Planet Imagin!
(Kliknite na fotografiju i pričekajte trenutak dok se film pokrene!
Preporučamo gledanje na računalu zbog dužine filma! :-)
4. b
Nikad ne sudite knjigu prema filmu.
J. W. Eagan
Europa u školi
Svake godine Europski dom Zagreb i Europski pokret Hrvatska organiziraju međunarodno i nacionalno natjecanje za učenike i mladež „Europa u školi“ na razini Republike Hrvatske. Jedno je to od najstarijih kreativnih natjecanja u Europi i Hrvatskoj – u Europi se provodi više od 60 godina, a ove godine već 27. put u Hrvatskoj. Natjecanje se provodi u literarnom, likovnom i glazbenom izričaju za osnovne, srednje i visoke škole.
Tema ovogodišnjeg natjecanja bila je „Digital EU – and You“. U svakoj (pot)kategoriji Europski dom Zagreb nagradi 10 učenika iz cijele države. Naša Ana Vuk (5. d) sudjelovala je u kategoriji literarnih radova 5. – 6 razred OŠ (tema: „Kuća čuda“) i osvojila 7. mjesto.
Ana voli puno čitati pa uvijek piše vrlo maštovite radove. Njezin nagrađeni rad možete ovdje pročitati.
6. svibnja 2021.
Obična kuća čuda
Bila je noć i čvrsto sam spavala u svojem krevetu. Odjednom me probudila čudna buka u mojoj sobi. Kao da se nešto srušilo s police. I jest. Na podu je sjedio zbunjeni patuljak. Izgledao je dobronamjerno. Ustao je i rekao: "Pozdrav! Ja sam patuljak Srećko i čuvar sam Čarometa, najčudesnije kuće čuda na cijelom planetu! Pod hitno mi je potrebna tvoja pomoć!" Malo sam razmislila i odgovorila mu: "Mmm, u redu, ja sam za!" On je stvorio portal i povukao me kroz njega.
Stvorili smo se ispred malene kućice. Grupa ljudi je čekala ulaz u nju. Patuljak me provukao do ulaza. Kad smo ušli, popeli smo se stubama u svim veličinama, bojama i oblicima. Na vrhu stuba su se nalazila mala vrata. Patuljak je rekao nešto kao "fokus, tokus, keksus, minus" i vrata su se otvorila. Na sredini prostorije je stajao veliki metalni okvir vrata i pored njega neka siva kutija sa žicama. Nisam znala čemu to služi, ali patuljak mi je čitao misli pa je rekao: "Eh, vidiš, ovo je stroj koji ozdravlja ljude! I to sve vrste bolesti! Ali je pokvaren i jedino što ga može popraviti je dječji smijeh i zato te trebam! Bi li mi ga dala?" Rekla sam mu nesigurno da ću pristati ako je to jedini način da se stroj popravi. On mi je objasnio da se samo trebam nasmijati i da bez obzira na to neću izgubiti svoj smijeh zauvijek. Kad sam se nasmijala, stroj je proradio. Ugasili smo ga i spustili se u prizemlje. Pustili smo onu grupu ljudi unutra i poveli ih do stroja. Uključili smo ga i ljudi su počeli prolaziti kroz okvir. Prva na redu bila je djevojčica baš kao ja, ali u invalidskim kolicima. Kad je prošla kroz okvir, ustala je, zahvalila i otišla kući. Zatim je na redu bio starac koji je obolio od covida-19. Stigla je i grupica ljudi sa slomljenim udovima. Pa bolesnici koji su imali rak. Onda djeca s dječjom bolešću i zaostatkom u razvoju. Pa starci s kostoboljom i invalidi. I na kraju, svi ostali ljudi s prehladama i gripom. Svi do zadnjega su ozdravili i, zahvalni, otišli kući. Sve bolesti sam zapisivala na papir jer mi je tako naložio patuljak kako bismo mogli unaprijediti stroj.
Kako su prolazile godine, ozdravilo je više od pet tisuća ljudi. Ja sam tamo bila sretna i zadovoljna jer je, osim toga stroja, ostatak kuće izgledao sasvim obično. Obična kuća čuda ‒ Čaromet. Joj, zaboravila sam napomenuti da Srećko i ja radimo stroj protiv zagađenja okoliša. Ali o tome ću ispričati neki drugi put...
Ana Vuk, 5. d
Knjiga je prijateljica duše.
Francesco Lanza
Oh, kako je dobro biti među ljudima koji čitaju knjige!
Rainer Maria Rilke
Svjetski dan knjige u Ježdovcu
Učenici 2. J tek su postali čitači. Neki su u čitanju vještiji, neki malo manje. Ali svi vole priče i pjesme. Upoznaju vrijednost knjiga. Razumiju zašto je čitanje važno. I vježbaju čitati. Napreduju polako, ali zaista čitaju sve bolje. Sve bolje razumiju što su pročitali. I sve bolje razumiju da je čitanje važno.
O važnosti knjiga i čitanja razgovarali su na Svjetski dan knjige (23. travnja). I čitali su o važnosti knjiga i čitanja. Razmišljali su o tome što bi bilo da ne znaju čitati. Naučili su da postoje i razne knjige. Neke uz koje se uči, a s takvima se najviše druže, ali neke za dušu.
U tekstu Knjige Božidar Prosenjak piše: "Knjige za dušu neka budu na posebnoj polici jer s njima ćete rasti i cvjetati iznutra. One će zajedno sa svim drugim ljubavima koje vas okružuju graditi vaš unutarnji svijet."
I zato upamti: čitanjem gradimo svjetove. Čitanje nam daje moć. Čitajte, drugaši, čitajte…
25. travnja 2021.
učiteljica Suzana Krauz
O knjigama
Zašto je važno čitati?
Da ne znam čitati
Knjige za dušu neka budu na posebnoj polici jer s njima ćete rasti i cvjetati iznutra. One će zajedno sa svim drugim ljubavima koje vas okružuju graditi vaš unutarnji svijet.
Božidar Prosenjak
Noć knjige 2021.
U našoj školi je 23. travnja 2021. obilježena Noć knjige na temu Ljekovita moć knjige uz zaštitno lice babušku Knjigušku. U ugodnoj i opuštenoj atmosferi učenici su crtali, pisali, komentirali i izrađivali stripove onih knjiga koje su na njih ostavile dubok dojam. U obilježavanju su sudjelovali učenici 1. b razreda s učiteljicom Tatjanom Božan, Literarna skupina učenika 6. razreda s profesoricom Anitom Kobas, učenici 5. i 7. razreda s profesoricom Milom Pandžić, učenici 8. razreda s profesoricom Melitom Krstanović i profesorica Sandra Škarpa.
Iz našeg druženja proizašli su zanimljivi radovi koje možete pogledati klikom na knjižice.
23. travnja 2021.
knjižničarka Sandra Škarpa, prof.
Pročitajte naše knjižice!
Ako ne želite čitati, niste pronašli pravu knjigu.
J. K. Rowling
Karlo K.
Poslušajte Pismo Zemlji!
Čuvajmo prirodu
Učenici 4. c razreda vrlo su aktivni u našem projektu Godina čitanja 2021. u našoj školi pa su 22. travnja 2021. obilježili Dan planeta Zemlje i Dan hrvatske knjige. Čitali su tekstove o vodi, zraku, tlu, biljkama i životinjama. Sami su izradili prezentacije o Danu planeta Zemlje te raspravljali kako bi mogli očuvati prirodu. Istaknuli su koliko je važno brinuti o zaštiti okoliša, reciklirati i zbrinjavati otpad na odgovarajući način. Kako bi planet bio čišći, moramo ga održavati čistim. Izražajno su čitali pjesmu Mladena Pokića uz Dan planeta Zemlje na satu Hrvatskoga jezika i smišljali zanimljive usporedbe o Zemlji: „Zemlja je okrugla kao lopta. Zemlja je okrugla kao lubenica. Snažna je poput Hulka. Snažna je poput lava. Snažna je kao oluja.“ Pisali su činkvine i haiku pjesme te su napisali „Pismo Zemlji“. Na satu Glazbene kulture poslušali su i otpjevali pjesmu Lijepa naša Hrvatska, a na satu Likovne kulture izradili su radove na temu Planet Zemlja.
Svojim aktivnostima pokazali su razumijevanje čovjekovog utjecaja na okoliš, saznali su kako pridonijeti zaštiti okoliša, interpretirali su pjesme i poruke iz istih, a opet osobito istaknuli važnost svakodnevnog čitanja.
22. travnja 2021.
učiteljica Marina Perković Kalfić
Vladimir S.
Cvita Ć.
Zemlja brzo reče:
Ne zagađujte ništa
Jer je vrijedno.
Vladimir S.
Zemlja
Lijepa, nezagađena
Trči, pleše, priča
Ona je naše blago.
Sreća
Vladimir S.
Pjesnički uradci
Zelena, plava
Okreće, miče se, migolji
Zagađuju je ljudi s plastikom.
Zemlja
Klara L.
Zemlja
Sretna, lijepa
Pleše, skače, igra se
Stara, a opet mlada kao cvijet.
Sreća
Petar J.
Planeta
Cvjetna, šarena
Raduje, ljulja se, usrećuje
Planeta naša pomaže ljudima.
Zemlja
Korina K.
Puna je ljudi
Ta naša planeta Zemlja
Izvor života
Cvita Ć.
4. c
Likovni uradci
Vladimir S.
Klara L.
Planet Zemlja
Karlo K.
Korina K.
Leon G.
Sofia M.
Ivan M.
Ema H.
4. c
Sve knjige sam zatvorio, a samo jedna će ostati svim očima otvorena za svagda, knjiga prirode.
J. J. Rousseau
Tajanstveni čitači u Ježdovcu
Prije mjesec dana djelatnici Područne škole Ježdovec počeli su se ponašati neobično. Odmicali su se od učenika i nešto tajnovito došaptavali. Razmjenjivali su neke papire, smijuckali se i uzbuđeno dogovarali. Učenici su primijetili da neuobičajeno rano dolaze u školu. I ostaju duže nego inače.
Da, bilo je to vrlo sumnjivo ponašanje.
Došlo je vrijeme da se razotkrije što su to odrasli djelatnici ove male škole radili. Je li tajnovito?! Mora biti. Jer su se svi pretvorili u Tajanstvene čitače. Pitaš li se što je to? Nekakvo tajno udruženje? Politička stranka? A, ne! Učitelji, učiteljice, umirovljenik, asistentice i spremačica potajno su, kod kuće, vježbali čitanje. Zatim su svoje tekstove čitali naglas i snimali zvučne zapise.
I sad tek počinje zabava. Učiteljice i učitelj puštat će ove zvučne zapise kad se na satu budu učile nove pjesme i priče, a učenici će pokušati pogoditi čiji je glas oživio slova, riječi i rečenice. Nadam se da će se podjednako zabavljati kao mi, odrasli, dok smo pripremali ovu šalu.
23. travnja 2021.
učiteljica Suzana Krauz
Poslušajte zvučne zapise i otkrijte tko su naši Tajanstveni čitači!
Možda vam pomognu i ove premetaljke!
Tajanstveni čitači: LAMIN CEDANSI, KAŽELJ CAŠME, KVRADOZ ŠAPIĆ, ONELA SIHTOĆ, ZANUSA ZARUK, NIMATRA RUKŠAPIĆ, NAIVA HANUB, TACIKA DUSTEN, AVIN BAŠUSIĆ i NAA LOSAB LJIRJU.
Knjiga je dar koji možete uvijek iznova otvarati.
Garisson Keillor
I priče na engleskom jeziku su zabavne
Čitanje je vrlo važna aktivnost koju treba poticati od što ranije dobi. Već smo mnogo puta slušali o dobrobitima čitanja. Čitanje na stranom jeziku također uvelike pridonosi razvoju djece te im pomaže da na zabavan način upoznaju i nauče neke nove riječi i jezične strukture. To znaju i učenici 4. c razreda naše škole koji redovito, u sklopu nastave Engleskog jezika, čitaju razne priče te na taj način obogaćuju svoje znanje engleskog jezika.
Odlučili smo sudjelovati u projektu Godina čitanja 2021. u našoj školi i pokazati svima da rad na tekstu na engleskom jeziku ne mora biti težak i dosadan, nego može biti vrlo zanimljiv i poticajan. Odabrali smo priču o seoskom i gradskom mišu, djeci već dobro poznate tematike. Učenici su nakon čitanja i upoznavanja s novim izrazima izabrali scene koje su ilustrirali i osmislili dijalog. Čitali su, glumili i pritom uvježbavali vrlo korisne strukture razgovornog jezika. Njihov trud objedinjen je u jednu lijepu zvučnu slikovnicu. Nadamo se da će ona biti poticaj svima da pobijede strah od čitanja na stranom jeziku.
23. travnja 2021.
Suzana Dolanjski,
učiteljica engleskog jezika
Town Mouse and Country Mouse,
zvučna slikovnica 4. c razreda
Soba bez knjiga slična je tijelu bez duše.
Ciceron
Čitateljski izazov - "100 000 minuta zajedno"
Sjeli smo u školske klupe 1. ožujka te mirno čekali sat Hrvatskoga jezika. Naša profesorica (i razrednica) nam je rekla da ćemo sudjelovati u izazovu koji se zove „100 000 minuta zajedno“ koji će trajati od 1. ožujka do 1. lipnja.
U tom izazovu trebamo čitati što više da dođemo do 100 000 minuta. Svi smo bili sretni i prestrašeni u isto vrijeme. Rekla nam je profesorica da ćemo imati iznenađenje na kraju te ako ne uspijemo do 1. lipnja, ona će nam pomoći sa svojim minutama čitanja. Činio nam se broj dalekim, ali nas je 25 ipak odlučilo odgovorno pristupiti ovom izazovu. Nismo htjeli prijavljivati da smo čitali određeni broj minuta ako uopće nismo. Prvo smo čitali samo lektiru, a onda smo počeli čitati i druge knjige. Puno smo manje razmišljali o iznenađenju, a više o samom čitanju. Zaključili smo da je čitanje izuzetno važno jer nam obogaćuje rječnik te proširuje znanje.
Sada smo u ožujku došli do čak 34 561 minute te smo na dobrom putu do 100 000. Preporučila bih svima da pokušaju ovaj izazov jer djecu odvoji od interneta i igrica te daje djeci veće pouzdanje da uče.
14. travnja 2021.
Lena S., 5. d
Ne znam nijedan problem koji sat vremena čitanja nije ublažio.
Charles de Montesquieu
Poezija na engleskom jeziku kao nadahnuće
Učenici naše škole željeli su naglasiti važnost čitanja knjiga te druge literature na stranom jeziku pa su se priključili školskom projektu Godina čitanja 2021. u našoj školi.
Kao što nam je svima poznato, engleski jezik je globalni jezik, prisutan u svakodnevnom životu. Učenici su željeli naglasiti važnost čitanja engleske poezije kao i poznatih engleskih romana.
Osmaši razmatraju poznatog Charlesa Dickensa, koji je uvelike pridonio razvoju engleske književnosti. Za razliku od njih, šestaši su pokazali veliko zanimanje za englesku poeziju. Obilježili smo Svjetski dan poezije te su mnogi učenici iskazali svoje umijeće pisanja poezije na stranom jeziku. Poezijom su izrazili svoje osjećaje i promišljanja, ali i opisali kako je to biti učenik. Osobito im se svidio Lord Byronov citat: "Ne plaši se neznanja, boj se lažnog znanja, jer od njega dolaze sve nesreće na svijetu.”
12. travnja 2021.
Ružica Konjevod,
profesorica engleskog jezika
The school is hard,
teachers are sometimes like guards.
Today we have a lot of homework,
and I just want to spend my time on network.
Sometimes school can be boring,
but one day you will be laughing,
how school days were the best,
so you can enjoy your rest.
Larisa H., 6. d
Klik na videopoeziju:
Day one, starting off strong,
Day five, still don't know what I'm doing wrong.
Day ten, depression strikes harder,
Every day, I'm just getting sadder.
Suddenly...I could see
Everything good in me...
Someone perfect, someone made me feel it...again
Hey ho, feel, feel it in my bo-ones
I'm finally
Happy
Happy...
So happy
With you, only you
Now we are together, nothing could ruin this,
I wish this could last forever
Too bad everything is wrong with me.
For some reason I can't see anything good in me.
And then you hug me!
Only you, only you, only you
So, I could love me too
So, so happy
So happy
Mathias J., 8. b
I go to the primary school,
And my class is so cool.
Biography, Geography, for me, it is all the same,
And we consider it is like a game.
We have to get up in the morning,
And then the school seems boring
School is like a home, but it is not everything
You need some space for yourself, somewhere where you do not do anything.
Teacher, aren’t we a wonderful class,
I think you know it, so don’t ask us!
Lana G., 6. d
Pisac samo započinje knjigu. Čitatelj je završava.
Samuel Johnson
Međunarodni dan dječje knjige
Prvi put obilježen 1967. godine, Međunarodni dan dječje knjige obilježava se svake godine 2. travnja kako bi se potaknula ljubav prema čitanju i skrenula pozornost na knjige za djecu. Datum označava rođendan Hansa Christiana Andersena, poznatoga danskog pisca bajki, čija djela čitaju i veliki i mali. Bajke Ružno pače, Mala sirena ili Carevo novo ruho čitane su i čitat će se diljem svijeta pa su i nas bajke potaknule da organiziramo pripovjedaonicu bajki. Međutim, epidemiološke mjere su nas malo zaustavile u našim aktivnostima pa se nadamo uskoro ljepšem vremenu. Naši učenici vrijedno vježbaju i veselo iščekuju 1. Proljetnu bajkaonicu.
Mnoge su blagodati čitanja. Čitanje je odlična vježba za mozak. Poboljšava rječnik – količina riječi koju dijete koristi i posjeduje može se povećati redovitim čitanjem. Stvara empatiju i oblikuje maštu – čitanje djeci otvara nove horizonte pomažući im da razmišljaju izvan okvira i stupe u kontakt s vanjskim svijetom na načine na koje to ranije nisu činili. Ne treba zaboraviti da je čitanje zabavno i djeci podiže raspoloženje!
Mnoga djeca tijekom odrastanja nailaze na teškoće u čitanju pa im čitanje stvara napor i neugodno iskustvo. Danas postoje web i mobilne aplikacije koje osnažuju upravo osobe s teškoćama u čitanju. Omoguru je aplikacija koja poboljšava i potiče čitanje kod osoba s disleksijom i teškoćama u čitanju. Koristi se posebno oblikovano pismo koje omogućuje ugodno čitanje. Vjerujemo da su ovo dobri primjeri korištenja tehnologije. Pripremili su zbirku Kratkih priča za ugodno čitanje koju svi mogu preuzeti na poveznici: https://www.omoguru.com/hr/dyslexia/preuzmite-zbirku-kratke-price-za-ugodno-citanje/. Sadržaj je prilagođen za osnovnoškolce od 2. do 5. razreda. Želimo vam ugodno čitanje!
2. travnja 2021.
Mila Pandžić
Sam život je najljepša bajka!
Hans Christian Andersen
Proljetna poezija
Učenici 2. a razreda su proslavili početak proljeća i Svjetski dan poezije (21. ožujka) čitajući i recitirajući pjesme o proljeću poznatih i manje poznatih hrvatskih pjesnika. Čitanje poezije se održalo u školskom dvorištu u proljetnom okruženju rascvjetalih voćaka.
Svaki je učenik svojom slobodnom interpretacijom odabrane pjesme pridonio ovoj proljetnoj svečanosti. Ovom su aktivnošću ostvarili nekoliko odgojno-obrazovnih ishoda Hrvatskoga jezika, vježbali izražajnost u čitanju i recitiranju te bogatili svoj rječnik. Aktivnost je povezana i s nastavom Prirode i društva jer su učenici uočili razne promjene u prirodi, slušali cvrkut ptica i uživali u toplom ranoproljetnom suncu. Osvijestili su i važnost boravka na otvorenom.
Nakon čitanja u prirodi svoj rad su dodatno oplemenili oslikavajući proljetne pjesme motivima i pjesničkim slikama. Na taj je način nastala razredna Proljetna pjesmarica koja ostaje kao podsjetnik na ovaj prekrasan proljetni dan i nezaboravan poetski piknik.
24. ožujka 2021.
učiteljica Gabrijela Capan
Pogledajte i poslušajte
naše proljetne recitacije!
Naša Proljetna pjesmarica2. a
To je opet proljeće. Zemlja je kao dijete koje zna pjesme napamet.
Rainer Maria Rilke
Vježbajmo mozak – čitanjem!
Od 15. do 21. ožujka održao se Tjedan mozga. Tjedan mozga nas potiče da razmislimo o tom čudesnom organu – ljudskom mozgu. U 5. b i 5. d razredu na satima Hrvatskoga jezika saznali smo raznorazne zanimljive i iznenađujuće činjenice o ljudskom mozgu.
Znate li da mozak može imati više ideja nego što je atoma u svemiru? Znate li da lijeva strana mozga upravlja desnom stranom tijela, a desna lijevom? Znate li da mozak radi najviše noću dok spavate? To je samo maleni dio činjenica o ljudskome mozgu! Mozak treba svakodnevni trening, a najbolji je čitanje. Mozak će bolje raditi što mi više čitamo, zato smo mi imali odličan trening za naš mozak. Čitali smo i rješavali zagonetke. Znate li riješiti neku od sljedećih?
Ima oka tri,
no ni na jedno ne vidi. (.rofameS)
Kad ga trebaš, baciš ga.
Kad ga ne trebaš, izvadiš ga. (.ordiS)
Daj mi hrane, živjet ću.
Daj mi vode, umrijet ću. (.artaV)
Naš mozak je sposoban riješiti te zagonetke, a upravo takvi zadaci potiču naše logično razmišljanje. Čitanje je od izuzetne koristi za naš mozak. Mozak tijekom čitanja pohranjuje veliku količinu podataka i može puno toga naučiti: veliki broj nepoznatih riječi, pojmova i fraza. Vježbanje mozga podrazumijeva i čitanje s razumijevanjem pa smo nastavili sa zabavnim zadacima. Rješavali smo logičke mozgalice (integrame) i detektivske zadatke. U prvi tren smo pomislili da je nemoguće sve riješiti, ali pažljivim čitanjem došli smo do rješenja. Bilo je jako zabavno i odlučili smo svaki tjedan započeti čitanjem i rješavanjem logičkih mozgalica.
24. ožujka 2021.
Ana V., 5. d
Logika će vas odvesti od točke A do točke B. Mašta će vas odvesti kamo god poželite.
Albert Einstein
Putovnice za svijet mašte
Učenici 3. a razreda naše škole s veseljem su se pridružili projektu Godina čitanja 2021. u našoj školi. Za početak svakog pravog putovanja, pa tako i onog u svijet mašte, potrebne su nam putovnice pa su tako naši trećaši boravkaši izradili upravo to – čitateljske putovnice.
Korice ovih posebnih putovnica sadrže sve što i one prave, na svakoj od njih nalaze se podaci o njenom vlasniku, slika, otisak prsta i vlastoručni potpis svakog učenika, no unutrašnjost ovih putovnica ipak je posebna. U tablice čitateljske putovnice učenici upisuju sve što su čitali i broj pročitanih stranica, a na kraju školske godine učenici koji su pročitali najviše stranica i tako posjetili najviše zemalja iz mašte bit će nagrađeni diplomama za najvrjednije čitače.
Naše čitateljske putovnice vrlo su vrijedan dokument u našem razredu i potrebne su nam svaki utorak jer je kod nas Utorak ‒ dan za knjigu. Svaki utorak jedan učenik u školu donosi svoju najdražu knjigu i predstavlja ju ostatku razreda, a zatim svi zajedno čitamo iz nje. Do sada smo već predstavili tri knjige. Prva od njih bila je Morski dnevnik Pauline P. koja se odlično nadovezala na našu lektiru. Taj smo dan kroz odgledani intervju upoznali autoricu Sanju Polak i razgovarali o dječjim romanima. Sljedećeg utorka jedna naša učenica predstavila nam je Bibliju za djecu. Uz čitanje priča, taj dan naučili smo i to da je upravo Biblija prva tiskana knjiga pa smo uz to naučili i ponešto o procesu tiskanja knjige kroz kratki edukativni film. Treća predstavljena knjiga bila je knjiga Moje zlatne bajke. Uz ovu knjigu ušli smo u čarobni svijet bajke iz kojeg je bilo teško izaći pa su se bajke čitale kroz cijeli tjedan, a naučili smo i ponešto o bajkama u Hrvatskoj. Upoznali smo se s nekim likovima Ivane Brlić-Mažuranić iz Priča iz davnina te smo kroz emisiju za djecu Luka i prijatelji otputovali u rodni grad Ivane Brlić-Mažuranić, bajkoviti Ogulin, i tamo saznali puno toga o Ivaninoj kući bajke ‒ interaktivnom i multimedijalnom muzeju bajke koji nas je oduševio.
Veselimo se novim avanturama i putovanjima koja nas čekaju kroz projekt Godina čitanja 2021. u našoj školi.
23. ožujka 2021.
učiteljica Ivana Lauš
Čitateljske putovnice
Teo
David
Bruna
Niko
Petar
Nikola
Bojim se čovjeka koji je pročitao samo jednu knjigu.
Toma Akvinski
Hrvatski se jezik voli znanjem!
Mnogi od vas ne znaju sva gramatička i pravopisna pravila u našemu jeziku. Ni mi mladi jezikoslovci ne znamo sve, ali uz redovito čitanje gramatika i pravopisa te proučavanja najčešćih pogrešaka u hrvatskome jeziku, puno smo toga novoga naučili. Nismo ni bili svjesni da je čitanje gramatika i jezičnih priručnika toliko zanimljivo.
Uz Dane hrvatskoga jezika zajedničkim snagama popunili smo jedan pano najčešćim pogreškama u hrvatskome jeziku i izložili ga u hodniku škole, uz našu poruku – ispravljajte svoje pogreške, trudite se svaki dan biti pismeni, izgovarajte riječi pravilno. Upravo na taj način dokazujete da volite svoj jezik. Imajte poštovanja prema njemu. Budite zahvalni ljudima koji su se izborili da naš jezik bude postojan. Ako se doista potrudite biti pismeni i gramatički točni, dokazujete svoju ljubav prema materinskom jeziku. Hrvatski se jezik upravo voli znanjem.
Međutim, nemojte se truditi biti pismeni samo u školi i na poslu. Poruka je da u svakodnevnom životu uvidite pogreške i trudite ih se ispraviti. Puno ljudi i dan danas mnoge riječi izgovara potpuno pogrešno, ne samo u svakodnevnom životu već i na poslu, pa čak i na televiziji. Potaknite jedni druge na zajednički rad i učenje. Dokažite da uistinu volite i cijenite svoj jezik!
15. ožujka 2021.
Mladi jezikoslovci
(Ana, Jana, Mia, Noah, Nika, Kristijan, Ana)
Tuđice upotrebljava komu je jezik tuđinac.
Stanislav Šimić
Dani hrvatskoga jezika
Dani hrvatskoga jezika obilježavaju se od 11. do 17. ožujka u spomen na „Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika“, objavljenoj 17. ožujka 1967., kojom se zahtijeva samostalnost hrvatskoga jezika.
Mnogi pjesnici napisali su slikovite i lijepe pjesme o hrvatskome jeziku. Čitali smo i proučavali lirske pjesme Vladimira Nazora, Petra Preradovića, Slavka Mihalića, Zvonimira Bartolića i, primjerice, Zlatka Tomičića: „Po njemu jesam ono što jesam, / On otkriva našu mudrost i strast. / Po njemu znadem tko sam, gdje sam, / On našu brani stoljetnu vlast.“ Izložili smo u predvorju naše škole najljepše pjesme o hrvatskome jeziku, na crvenim, bijelim i plavim srcima.
Dani hrvatskoga jezika važni su za čitav narod zato što svi govorimo našim dragocjenim jezikom od rođenja, a još uvijek ga dovoljno ne poznajemo. Više bismo trebali proučavati hrvatski jezik i jezikoslovlje. Kao mlada jezikoslovka jako sam zavoljela hrvatski jezik kao predmet i kao jezik. Puno sam istraživala čitajući gramatiku i pravopis. Hrvatski je jezik prepun zanimljivih sadržaja i pravila za koja niste ni znali. Mi Hrvati trebali bismo više voljeti i svakodnevno čuvati svoj jezik.
11. ožujka 2021.
Nika M., 7. d
(Mladi jezikoslovci)
U tebi sam vijek svoj proživio,
Drevni i lijepi jeziče Hrvata…
Vladimir Nazor
Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva
U ponedjeljak, 22. veljače, obilježili smo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, spomendan Republike Hrvatske. Hrvatska glagoljica – povijesno hrvatsko pismo – prepoznatljiv je simbol nacionalnog identiteta i važno je promicati njezinu vrijednost. Ljepota glagoljice uvijek kod učenika izaziva znatiželju i zanimanje pa smo u sklopu našeg projekta Godina čitanja 2021. u našoj školi održali aktivnosti na tu temu. Učenici 5. b i 5. d razreda na satima Hrvatskoga jezika spremno su prionuli učenju glagoljice. Prošli smo malu školu glagoljice na internetskim stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (http://hrvatski.hr/volim-glagoljicu/). Nakon pisanja i uvježbavanja slova uslijedile su igre i kvizovi za provjeru naučenog. Znatiželja nas je odvela dalje na internetske stranice Staroslavenskog instituta (https://stin.hr/). Pogledali smo virtualne izložbe glagoljičnih spomenika i digitaliziranih djela poput Misala kneza Novaka. Najuporniji su pokušali i čitati tekst na glagoljici te su poprilično uspješno pokazali znanje glagoljičnog pisma. Užitak je bio učiti i čitati naše staro hrvatsko pismo.
Završni je zadatak bio izraditi svoje vlastito ime na glagoljici. Nastali su jako zanimljivi radovi od raznih materijala: glinamola, „legića“, konca, žice – kreativnosti nije bilo kraja. Napravili smo pravu malu izložbu radova u predvorju naše škole.
Radove možete pogledati u našoj fotogaleriji.
22. veljače 2021.
Mila Pandžić
Radovi učenika 5. b i 5. d razreda
Pogledajte i virtualnu izložbu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Zuji, zveči, zvoni, zvuči,
Šumi, grmi, tutnji, huči –
To je jezik roda moga!
Petar Preradović
Međunarodni dan materinskoga jezika
Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače. UNESCO ističe važnost očuvanja razlika u kulturama i jezicima koji njeguju toleranciju i poštivanje drugih. Ovogodišnja je tema „Poticanje višejezičnosti za uključivanje u obrazovanje i društvo“. Potiče nas da podržavamo višejezičnost i uporabu materinskih jezika, kako u školi, tako i u svakodnevnom životu. Upravo obrazovanje na materinskom jeziku mora započeti u ranom djetinjstvu jer je to temelj svakog učenja.
Mnogi naši pjesnici ispjevali su prekrasne stihove o našemu materinskom jeziku, hrvatskome jeziku. Obilježili smo ovaj dan čitanjem domoljubnih pjesama i tekstova, a izdvojit ćemo riječi hrvatskoga književnika Antuna Gustava Matoša koji je rekao o hrvatskome jeziku:
„U vašem programu vidim mnoge egzotične predmete, ali ne vidim jednoga koji bi trebali učiti đaci svih fakulteta: hrvatskog jezika. Vjerujte, da ga neće naučiti do groba: tako je bogat i težak. – Jer i jezik je produkt naše zemlje kao mi, kao savski šljunak ili bjelolist i pjenišnik hrvatske Alpe. Hrvatski jezik je proizvod odnošaja Hrvata prema Hrvatskoj, prama prirodi, prama polju, gori, šumi i zraku, prama našim cvjetićima i našim planetima što 'kolo vode' kod Preradovića, i zato naš jezik ima sve posebne boje, zvukove, oblike i osebine naše zemlje; buran kao senjska bura, mekan kao dvojnice, zanijet kao procvjetala grana ružmarina, tužan kao kraška pustolina, veseo kao tambura i dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora. Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, divotu naših riječi krasnih kao naši otoci, 'lijepi vrti morem plivajući'.“
Ove snažne riječi nadahnule su naše učenike na temu:
„I zato naš jezik ima sve posebne boje“.
Izdvojit ćemo neke misli naših učenika:
Svako ime, glagol i pridjev je poput cvijeta.
Što ih više koristimo, više cvjetaju. Više se šire i više ljudi uživaju u njima.
Trebamo čuvati naš jezik jer isto kao i cvijet, on može uvenuti.
Nika B., 7. c
Malo se bojim za naš jezik jer se ubacuju neke riječi iz engleskog u hrvatski jezik.
Hrvatska je naš dom, a bez našeg jezika, to više nije Hrvatska.
Ivor A., 5. b
Naš jezik ima posebne boje jer je bogat riječima kao zemlja zlatom.
Lijep je kao sjajno sunce u podne. Naš hrvatski jezik treba očuvati i čuvati kao kap vode na dlanu.
Ustrajmo u tome jer ako ne budemo, neće više biti izvora vrijednoga zlata.
Nina B., 5. b
Hrvatski jezik je jako elegantan jezik.
Volim ga zato što je jedinstven i drukčiji od drugih.
Dosta je težak, ali je i šarmantan.
Dora Z., 5. d
Mila Pandžić
21. veljače 2021.
Čitaj da bi živio!
Gustave Flaubert
Mjesec hrvatskoga jezika
Mjesec hrvatskoga jezika započeo je 21. veljače kada se obilježava Međunarodni dan materinskoga jezika, a traje do Dana hrvatskoga jezika koji se obilježavaju 11. ‒ 17. ožujka.
Od stare Grčke pa do danas, u europskoj civilizaciji temelj svakoga učenja je naučiti svoj materinski jezik. Svako naše narječje ili govor je dragocjen. Moramo ih njegovati, podjednako voljeti, ali svi moramo učiti hrvatski standardni jezik jer ga nitko ne nauči rođenjem, nego učenjem. Neprekidno učenje hrvatskoga jezika je domoljublje, ljubav. Nitko nije do savršenstva naučio hrvatski jezik, svi griješimo, ali zato moramo neprekidno učiti.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pripremio je virtualni „Sat hrvatskoga jezika u Institutu“.
Njihovi će znanstvenici do 17. ožujka održati brojna predavanja (sate) iz hrvatskoga jezika na digitalnim platformama pa pozivamo učenike (i sve ostale) da provjere zanimljivosti na njihovoj internetskoj stranici (http://ihjj.hr/). I na samoj nastavi Hrvatskoga jezika pogledat ćemo njihova predavanja.
Mi ćemo kao i svake godine organizirati različite aktivnosti povodom Mjeseca hrvatskoga jezika, a ove ćemo ih godine posebice uključiti u naš projekt Godina čitanja 2021. u našoj školi.
21. veljače 2021.
Mila Pandžić
Pjesnici su čuđenje u svijetu!
Antun Branko Šimić
Svjetski dan čitanja naglas
Krenuli smo s našim najavljenim projektom Godina čitanja 2021. u našoj školi upravo na Svjetski dan čitanja naglas (3. veljače 2021.). Pridružili smo se milijunima širom svijeta i slavili moć čitanja naglas na dan koji se slavi već 12. godinu zaredom, svake prve srijede u veljači. Svjetski dan čitanja naglas stvorila je neprofitna organizacija LitWorld koja se bavi okupljanjem ljudi kroz priče, a to će biti posebice važno ove godine kada su zajedničko iskustvo i povezanost čitanja naglas toliko potrebni u svim našim zajednicama.
Svako dijete bi dnevno trebalo čitati barem 15 minuta naglas. Čitanje naglas djeci pomaže u razvijanju rječnika, ulijeva ljubav prema čitanju, pomaže u stjecanju novih znanja i izgradnji vještine pisanja. Djeca čitajući produbljuju razumijevanje svijeta oko sebe te jačaju emocionalnu inteligenciju. Roditelje je potrebno redovito poticati da čitaju svojoj djeci već od rođenja jer to poboljšava roditeljsku povezanost s djetetom i priprema djecu za jezične vještine slušanja, govorenja, čitanja i pisanja. Upravo su to i posebni trenutci u obitelji koje djeca pamte kako odrastaju. Važno je čitanje odraslih djeci prije stjecanja vještine čitanja ‒ 15 minuta dnevno. U 5 godina to iznosi 27 575 minuta, odnosno 456,25 sati provedenih u čitanju, što čini ogromnu razliku u dječjim životima. Čitanje naglas na nastavi pomaže učenicima da dublje razumiju gradivo i mogu brže objasniti različite teme te uključiti se u razgovore i rasprave.
Mi smo odlučili obilježiti ovaj dan zanimljivom aktivnošću – maratonom čitanja! Na blok satima Hrvatskoga jezika učenici 5. b, 5. d, 7. c i 7. d (s profesoricom Milom Pandžić) oduševljeno su prihvatili ideju i maraton čitanja je krenuo!
Učenici 7. c razreda čitali su naglas „Smogovce“ Hrvoja Hitreca. Uspješno su čitali svoje odabrane ulomke, a ni ne sluteći, maraton čitanja pretvorio se u maraton smijeha. Dogodovštine obitelji Vragec izmjenjivale su se iz trenutka u trenutak. Mnogi su se uživjeli u odabrane dijaloge pa su učionicu ispunili Dragec, Pero, Mazalo, Cobra, Štefek, Buco... Svi su učenici sa zadovoljstvom rekli da što prije očekuju novi maraton čitanja. U 7. d razredu čitalo se djelo „Divlji konj“ Božidara Prosenjaka. Ulomci su bili ozbiljniji, ali učenici su suvereno čitali i dokazali se kao vrsni čitači. Učenici 5. b razreda čitali su „Frku u Šćitarjevu“ Tomislava Horvata. Maraton čitanja tekao je glatko i svatko je jedva dočekao svoj trenutak čitanja. U potrazi za blagom, odlučili su čim nam dopuste prilike posjetiti Arheološki park „Andautonija“ u Šćitarjevu. U 5. d razredu učenici su čitali „Mrvice iz dnevnog boravka“ Sanje Pilić. Njih je južina izvukla na školsko igralište i u svom zamišljenom epidemiološkom „amfiteatru“ jedni drugima čitali su naglas na otvorenom te izazvali zanimanje učitelja i učenika u prolazu. Svi su se natjecali da budu što bolji i pokazali su se izvrsnima u interpretativnom čitanju.
Maratonu čitanja pridružili su se i naši prvaši boravkaši. Njima je učiteljica Matea Benešić čitala naglas slikovnice, što i čine svakodnevno, a veselimo se što ćemo upravo s njima krenuti u nove aktivnosti u našem projektu Godina čitanja 2021. u našoj školi.
Bez obzira jeste li dijete ili odrasla osoba, blagodati čitanja naglas su beskrajne! Upravo dok ovo čitate, pronađite neku knjigu i pridružite nam se u čitanju naglas, ne samo na ovaj dan!
3. veljače 2021.
Mila Pandžić
