•GEOGRAFSKA ŠIRINA – kutna udaljenost određene točke od ekvatora prema sjeveru ili jugu (od 0 stupnjeva do 90 stupnjeva)

•GEOGRAFSKA DUŽINA – kutna udaljenost neke točke od početnog meridijana prema istoku ili zapadu (od 0 stupnjeva do 180 stupnjeva)

•Republika Hrvatska ima sjevernu geografsku širinu i istočnu geografsku dužinu, presjeca je 45. paralela sjeverne geografske širine

- mjesno vrijeme - vrijeme koje neko mjesto ima s obzirom na položaj Sunca, sva mjesta na istom meridijanu imaju isto vrijeme

- pojasno (zonalno) vrijeme - dogovoreno vrijeme unutar pojasa od 15°

- prema istoku dodajemo jedan sat, prema zapadu oduzimamo jedan sat

- Republika Hrvatska - srednjoeuropsko vrijeme

- datumska granica – crta na kojoj se mijenja datum, a uglavnom slijedi 180. meridijan; ako putujemo na istok oduzimamo 1 dan, a ako putujemo na zapad dodajemo 1 dan

• Topografska karta – detaljan prikaz dijela Zemljine površine

• ´mjerila topografske karte: 1:25 000, 1: 50 000, 1:100 000 i 1:250 000

•  sadržaj se prikazuje topografskim znakovima i bojama

• - za topografske izmjere i izradu TK u Hrvatskoj nadležna je Državna geodetska uprava (DGU)

• MATEMATIČKI ELEMENTI TK: geografska mreža, okvir karte, mjerilo i ekvidistanca

• GEOGRAFSKI ELEMENTI TK: reljef, vode, naselja, prometnice, granice i ostalo objekti u prostoru

• IZOHIPSE - smeđe linije koje na karti povezuju točke iste nadmorske visine

• IZOBATA - plave linije koje povezuju točke na istoj dubini

• KOTA - vrh nekog uzvišenja, uz nju označena nadmorska visina u metrima

• EKVIDISTANCA - visinska razlika između 2 susjednih izohipsa (10 ili 20 m)

• ´GIS – geografski informacijski sustav

• ´suvremene digitalne karte – Google maps, HAKmap, Geoportal

- svemir – beskrajno prostranstvo koje okružuje Zemlju, nastao je Velikim praskom

- galaksija – velika nakupina zvijezda, međuzvjezdanog praha i plina

                - Zemlja je smještena u galaksiji Mliječna staza ili Kumova slama

- zvijezda – užareno svemirsko tijelo koje ima vlastitu svjetlost i toplinu

- planet – svemirsko tijelo koje kruži oko zvijezde bez vlastite svjetlosti i topline

- astronomija – znanost koja proučava svemirska tijela i pojave u svemiru

- Sunčev sustav – sustav koji se sastoji od Sunca i svemirskih tijela koja kruže oko njega

                         - planeti Sunčeva sustava: Merkur, Venera, Zemlja, Mars (unutarnji ili zemljani planeti)

                                                              Jupiter, Saturn, Uran, Neptun (vanjski planeti ili plinoviti divovi)

- komet – svemirsko tijelo koje se giba izduženim putanjama

- meteor – svemirsko tijelo koje izgara pri ulasku u Zemljinu atmosferu

- meteorit – svemirsko tijelo koje pri udaru u Zemlju stvara kratere

- geocentrični model svemira – model u kojem se Zemlja nalazi u središtu, a Sunce i ostala svemirska tijela kreću se oko nje (Ptolomej)

- heliocentrični model svemira – model u kojem se Sunce nalazi u središtu, a planeti se kreću oko njega (Nikola  Kopernik) 

- prvi satelit Sputnik  (1957.)

- prvi čovjek u svemiru  - Jurij Gagarin (1961.)

- prvi čovjek na Mjesecu  - Neil Armstrong (1969.)

- Zemlja – nastala od užarene kugle koja se hlađenjem oblikovala u Zemljinu koru, vulkani su plinovima stvorili atmosferu, a vodena para oblake

- pomrčina Sunca – Mjesec između Zemlje i Sunca

- pomrčina Mjeseca – Mjesec u Zemljinoj sjeni

- Sunce je izvor života na Zemlji

- litosfera – kora i gornji dio plašta

-vrste stijena:

1. vulkanske (magmatske, eruptivne)

2. taložne (sedimentne)

3.  preobražene (metamorfne)

Pacifički vatreni prsten – mjesto izraženog dodira litosfernih ploča te pojačane vulkanske i seizmičke aktivnosti

• tu se dogodi oko 90% svih potresa na Zemlji  i nalazi se više od 450 vulkana

• najsmrtonosniji vulkan u povijesti  - Krakatau (1883.)

• tsunami - razorni vodeni valovi koji nastaju nakon potresa u podmorju

- Afred Wegener – teorija o plutanju kontinenata

- teorija globalne tektonike ploča – Zemljina litosfera je razlomljena na manje neovisne dijelove – tektonske ili litosferne ploče

- granice litosfernih ploča: 

   - konstruktivne - proces razmicanja

                               - česta vulkanska aktivnost i potresi

                               - srednjooceanski hrptovi

  - destruktivne - proces podvlačenja

                            - nastaju dubokomorski jarci, vulkanski otočni nizovi i planinski lanci

   - konzervativne - proces smicanja

                              - izražena seizmička aktivnost 

- temperaturna amplituda – razlika između najviše i najniže srednje mjesečne temperature zraka

1. TROPSKE KIŠNE KLIME (A)

- prašumska klima (Af) – velike količine padalina, visoke temperature zraka, uz ekvator

- savanska klima (Aw) – velika temperaturna amplituda, kišna i sušna razdoblja, rubni dijelovi prašumske klime

2. SUHE KLIME (B)

- pustinjska klima (Bw) – gotovo bez padalina, vadiji – suha riječna korita), uz obratnice

- stepska klima (Bs) – uz rubne dijelove pustinja

3. UMJERENO TOPLE KIŠNE KLIME (C)

- umjereno topla vlažna klima (Cf) – s vrućim ljetima ili sa svježim ljetima, najgušće naseljeni prostori na Zemlji

- sredozemna klima (Cs) – razvoj turizma, topla ljeta, blage i kišovite zime

- sinijska klima (Cw) – topla klima sa suhom zimom

4. SNJEŽNO-ŠUMSKE KLIME (D)  - duge hladne zime, kratka svježa ljeta

- vlažna snježno-šumska (borealne) klima (Df)

- suha snježno-šumska (borealne) klima (Dw)

5. SNJEŽNA KLIMA (E)

- klima tundre (ET) – prijelaz izmešu umjerenih geografskih širina i polarnih krajeva, niske temperature i male količine padalina

- klima vječnog mraza (EF) – najhladnija klima, mala količina padalina, izrazito niske temperature

Što neće biti u ispitu – geografski smještaj (iako sam to najavila kao moguće), klimatski dijagram (radit ćemo ga detaljnije uz klimu Azije)

SVEMIR

-        Poznavati i objasniti ključne pojmove

-        Nabrojiti i označiti na crtežu planete Sunčevog sustava

-        Prepoznati specifičnosti kod planeta – najveći, najmanji, koji je poznat po prstenovima, najsporija rotacija, kotrljanje po putanji…

-        Prvi ljudi u svemiru

-        Razlikovati obilježja Zemljine rotacije i revolucije

-        Razlikovati pomrčinu Sunca i Mjeseca

-        Razlikovati Mjesečeve mijene

NEMIRNA ZEMLJA

-        Pacifički vatreni prsten, slojevi Zemlje, vrste Zemljine kore, litosfera

-        Vrste granica litosfernih ploča – povezati s pokretima i pojavama koje ih prate

-        Nabrojiti i prepoznati na karti 7 najvećih litosfernih ploča

KLIME NA ZEMLJI

-        Razlikovati glavne klimatske razrede i njihove podtipove

-        Povezati s klimatskim razredom vegetaciju koja se u njemu pojavljuje i osnovna obilježja

-        Prepoznati obilježja sredozemne klime

MOLIM VAS DA SE TIJEKOM PRIPREME ZA ISPIT KORISTITE SAŽECIMA I DODATNIM MATERIJALIMA (FOTOGRAFIJE, KVIZOVI) S WEB STRANICE. AKO BAŠ ŽELITE I IMATE JAKO PUNO VREMENA, MOŽETE UČITI SAMO IZ UDŽBENIKA, VI ODLUČUJETE :-)

SRETNO NA ISPITU!

- površina Azije – 44,3 milijuna km2

- sjeverni hladni, sjeverni umjereni i žarki toplinski pojas

- 11 vremenskih zona

- GRANICE AZIJE:

       1. Europe i Azije – gorje Ural, rijeka Ural, Kaspijsko jezero, Kavkaz, Crno more, Bospor, Mramorno more i Dardaneli

       2. Afrike i Azije – Sueski kanal, Crveno more

       3. Australije i Azije – Timorsko i Arafursko more

       4. Sjeverne Amerike i Azije – Beringov prolaz

POLUOTOCI: Arapski, Mala Azija, Indijski poluotok, Indokina, Malajski, Korejski

OTOCI: Borneo, Sumatra, Japansko i Filipinsko otočje

KANALI I PROLAZI: Sueski kanal, Bab al-Mandab, Hormuz, Malajski prolaz

LUKE: Šangaj (Kina), Singapur, Busan (Južna Koreja), Tokio (Japan)

PRIRODNO-GEOGRAFSKE REGIJE AZIJE: Sjeverna Azija, Istočna Azija, Jugoistočna Azija, Južna Azija, Jugozapadna Azija, Središnja Azija

•STARIJI DIJELOVI AZIJE:

- Sibirska platforma (Zapadnosibirska nizina), Arapski štit, Dekan, Srednjosibirsko visočje i Kineska platforma (Velika kineska nizina)

-gorja bogata rudama – Ural, Altaj, Sajansko gorje

•AZIJSKE MLADE PLANINE:

-Toros, Kavkaz, Elburs, Hindukuš, Pamir, Karakorum, Himalaja, Tjenšan, Kunlun, Japanske Alpe

•VISORAVNI:

-Iranska visoravan, Anatolija, Tibet

•NIZINE:

-Mezopotamija (Eufrat i Tigris), Punjab (Ind), 

Hindustan (Ganges), Asam (Brahmaputra), Bengal (Ganges i Brahmaputra), 

Velika kineska nizina (Huang He i Chang Jiang), Mandžurska nizina (Amur), 

Turanska nizina (Amu-Darja, Sir-Darja), Zapadnosibirska nizina (Ob, Irtiš, Jenisej)

- PACIFIČKI VATRENI PRSTEN

• KONTINENTALNOST - unutrašnjost i sjever Azije

• MARITIMNOST -  jug, jugoistok i istok Azije

- u Aziji postoje velike zalihe fosilnih goriva (nafte, prirodnog plina, ugljena, minerala)

- države koje prednjače zalihama su: Saudijska Arabija (najveći svjetski izvoznik), Irak, Iran, Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati - „naftni trokut”

- NAFTA -  Pokretač razvoja – promijenila izgled pustinjskih država

-     Izvor sukoba – zbog želje za kontrolom naftnog bogatstva

 izazov za naftnu industriju – veće korištenje biogoriva i električnih automobila

•u monsunskoj Aziji uzgajaju se:

  - za vlastite potrebe: riža, pšenica, kukuruz, soja, ječam,  raž

  - za izvoz u preradu: čaj, začini, kava, duhan, pamuk,  šećerna trska, tropsko voće

•ebanovina, mahagonij, kaučukovac – pretjerana sječa

•tropski ciklon (tajfun) - ugrožava priobalje monsunske Azije

•ljetni monsun - hidroelektrane

- prve civilizacije nastale su u području Mezopotamije (rijeke Eufrat i Tigris) te u dolini rijeke Ind i Velikoj kineskoj nizini

- nomadi – jurte

- kulturna baština - carska palača u Pekingu, Kineski zid, Taj Mahal, Angkor Wat

- svetišta -  Meka (muslimani), Lhasa (budisti), Varanasi (hinduisti), Jeruzalem (kršćani, židovi, muslimani)

- stanovništvo Azije – najmnogoljudniji i najgušće naseljen kontinent

- neravnomjerna gustoća naseljenosti 

-51% stanovništva živi u gradovima (urbano), 49% stanovništva na selu (ruralno)

- gradovi koji sa svojim metropolitanskim područjem ima više do 10 milijuna stanovnika - megagradovi

- gradska područja više od 20 milijuna stanovnika - supergradovi

- problemi urbanizacije: ekološki problemi, održavanje infrastrukture, prometne gužve, sirotinjske četvrti (slamovi)

Dragi osmaši,

ispit iz Azije pokušat ću pripremiti pomoću sažetaka lekcija na web stranici i ovih zadataka za ponavljanje. Budite mudri i praktični pa neka i vama to bude izvor za učenje. I krenite učti na vrijeme da vam se sve stigne lijepo posložiti u glavi. Ovaj kviz i zadaci za vježbu već su bili objavljeni, ali ih ponovno stavljam ako ranije niste obratili pažnju na njih. 

Želim vam puno uspjeha na ispitu!

-  Afrika je dio prakopna Gondvane

- Istočnoafrički tektonski jarak - nastaju izdužena i duboka tektonska jezera

- reljefne cjeline:

• Afrika se najvećim dijelom nalazi u žarkom pojasu

• u žarkom pojasu pušu stalni vjetrovi - PASATI

3. Stepska klima - sve manje padalina

• STEPA – biljna zajednica niskih trava 

​6. Sredozemna klima - ljeta suha i vruća, zime blage i kišovite 

•vadiji - suhe doline povremeno ispunjene vodom

•šotovi - slana jezera u Sahari

•oaze - mjesta u pustinji s izvorima vode ("zeleni otoci")

•jezera Afrike: 

• prirodna jezera: Viktorijino jezero, Tanganjika, Nyasa (Malawi), Tana, Čad,

• umjetna jezera: Kariba (na rijeci Zambezi), Naser (na Nilu), Volta (najveće na svijetu)

• problem pitke vode – bolesti (malarija, žuta groznica, bolest spavanja)

´1,35 milijarde stanovnika

´Nigerija – najmnogoljudnija država

´neravnomjerna naseljenost (gusta uz rijeke i klimatski povoljna područja)

´sjever Afrike – bijela rasa, arapsko pismo i jezik, islam

´južno od Sahare – crna rasa (Bantu i sudanski crnci), jezici kolonizatora i svahili, kršćanstvo

´plemena: Masai, Pigmejci

´ruralna područja: nema vodovoda, slaba prometna povezanost

´brza urbanizacija

- stočarstvo: nomadsko

- šumarstvo: na obalama Gvinejskog zaljeva i u zavali Konga (ebanovina i tikovina)

- rudarstvo: bogatstvo ruda i energenata koje se izvoze (zlato, dijamanti, krom, mangan, platina…), nafta i plin u Nigeriji i Alžiru

- industrija: slabo razvijena, uvoz gotovih proizvoda

- promet: slabo razvijen zbog nepovoljnih prirodnih uvjeta

- turizam: razvijen na jugu, sjeveru i istoku, nedostaci: politička nestabilnost, nesigurnost i slaba razvijenost prometa; 

- Safari turizam – oblik turizma u kojem turisti mogu vidjeti životinje u njihovom prirodnom okruženju 

• Dio Novog svijeta

• Prva dokumentirana ekspedicija  - 1492. – Kristofor Kolumbo (tražio put do Indije)

• Iako su Europljani i ranije plovili do nje (Vikinzi)

• Ime dobila po Amerigu Vespucciju 

• GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ

• Proteže se 16 000 km u smjeru sjever-jug („od pola do pola“)

• Proteže se kroz 8 vremenskih zona (istok-zapad)

• Pretežno na zapadnoj polutki

• Kroz 4 toplinska pojasa

• GEOGRAFSKI POLOŽAJ

• Okružuju je Atlantski, Tihi i Arktički ocean

• Najbliži kontinent – Azija

• Podijeljena na 2 kontinenta prokopavanjem Panamskog kanala – 1914.

• 1. najstariji dio reljefa - KANADSKI ŠTIT, središte – Hudsonov zaljev, brojna ledenjačka jezera 

• prastara visočja - GVAJANSKO GORJE i BRAZILSKO VISOČJE – J. Amerika

• SJEVERNA AMERIKA

• Najdulja rijeka: Mississippi

          →  u nju se ulijevaju: Missouri, Ohio, Kansas, Arkansas

• Colorado (Grand Canyon), Columbia, Rio Grande 

   - brojna ledenjačka jezera na Kanadskom štitu – Veliko medvjeđe jezero, Veliko slavsko  jezero, Winnipeg

• najveća jezera Amerike: Velika jezera (Great Lakes)

       → Superior, Michigan, Huron, Erie i Ontario

• preko rijeke St Lawrence povezana su s Atlantskim oceanom

• između jezera Erie i Ontario nalaze se Niagarini slapovi

• JUŽNA AMERIKA

• Najdulja rijeka: Amazona (vodom najbogatija u svijetu)

• izvorišni krakovi Amazone: Ucajali i Maranon

• ostale rijeke: Orinoco, Parana, Paraguay, Uruguay

• zajedničko ušće Parane i Uruguaya – La Plata

• najveće jezero: Titicaca

→ najviše plovno jezero na svijetu (3 812 m)

• najviši slap na Zemlji – Angel Salto (979 m) – Venezuela

​

• Iguazu slapovi – na granici 3 države – Brazil, Argentina, Paragvaj

KLIMA I ŽIVI SVIJET AMERIKE

• KLIMATSKI ČIMBENICI: izduženost od sjevera do juga, planinski lanci uz obale, morske struje

• morske struje: hladne (Labradorska, Kalifornijska, Humboldtova), tople (Golfska, Brazilska, Aljaška)

• Prvi stanovnici Amerike – INUITI (Eskimi) i INDIJANCI

• razvijene indijanske civilizacije – INKE (Peru), MAYE i AZTECI  (Meksiko)

• VIKINZI – došli do obala Amerike oko 1000. godine, ali nisu ostavili značajniji trag

• EUROPLJANI – doseljavaju nakon Velikih otkrića (Angloamerika, Latinska Amerika)

• Potiskuju starosjedioce u rezervate

• Prisilno dovode robove iz Afrike za rad na plantažama

• AFROAMERIKANCI - potomci doseljenika iz Afrike

• Stanovništvo iz AZIJE – doseljeno u 19. stoljeću za potrebe izgradnje tijekom širenja SAD-a prema zapadu

• Danas – kontrolirana politika useljavanja – visokoobrazovani stručnjaci („odljev mozgova“)

• ilegalno useljavanje - iz Latinske Amerike u Angloameriku

• Hrvatska bratska zajednica – 1894.; danas oko 2,5 milijuna Hrvata i potomaka

• gospodarstvo obiju Amerika obilježavaju velika prirodna bogatstva

• znatne su razlike u poljoprivrednoj proizvodnji

• Kanada i Brazil - velika šumska bogatstva 

• INDUSTRIJA -  snažnije se razvija na prostorima bogatim izvorima energije i sirovinama te obrazovanom radnom snagom

• rudama su bogata područja Apalača, Kanadskog štita, Gvajanskog gorja i Brazilskog visočja

• TURIZAM - zapošljava veliki broj stanovnika, u svijetu najviše prihode od turizma ima SAD

• turisti obilaze - povijesne lokalitete, plaže, nacionalne parkove i velike gradove

• na gospodarski razvoj su utjecali: povoljan geografski položaj, prirodna bogatstva i dobra prometna povezanost

• Poljoprivreda: suvremena i razvijena

  • BELTOVI -  poljoprivredni pojasi u kojima se proizvodi jedna kultura

• Industrija – ima najveću i najraznovrsniju industrijsku proizvodnju na svijetu

• Prvi američki industrijski pojas – RUST BELT – oko Apalača i Velikih jezera

• Oko Meksičkog zaljeva – nalazišta nafte

• Silicijska dolina – u Kaliforniji – industrija računala i informatičke opreme

• najbolja svjetska sveučilišta nalaze se u SAD-u (Harvard, Yale, Princeton..)

• Razvijena prometna mreža – gusta mreža brzih cesta, razvijen zračni promet

• Najveća morska luka – Los Angeles

•  TURIZAM - NP Yellowstone, kanjon rijeke Colorado, Niagarini slapovi, Mount Rushmore (glave 4 predsjednika), Kip slobode, Hollywood, Las Vegas, Disneyland, Havaji

• američki način života - glazba, gradnja i uređenje kuća, hrana, zabavna i filmska industrija, jezik

AUSTRALIJA - OSAMLJENI KONTINENT

•   najmanji kontinent, južna polutka

•   manji dio u žarkom, veći dio u južnom umjerenom toplinskom pojasu

•   Carpentarijski zaljev, Veliki australski zaljev i otok Tasmanija

•   James Cook – istraživao Australiju

•   kažnjenička kolonija u zaljevu Botany - Sydney

•   Veliki koraljni greben duž sjeveroistočne australske obale

•   6 saveznih država: Zapadna Australija, Queensland, Južna Australija, Novi južni Wales, Victoria, Tasmanija

•   2 teritorija: Teritorij grada Canberre i Sjeverni teritorij

•   Reljefne cjeline:

1. Zapadnoaustralski ravnjak (pustinje)

2. Srednjoaustralska zavala (slano jezero Eyre, rijeke Murray i Darling, arteški bunari)

3. Veliko razvodno gorje (Australske Alpe i Mt. Kosciuszko)

Klima:

raznolikost klime – savanska i prašumska na sjeveru, pustinjska u središtu, sredozemna i umjereno-topla uz istočnu i jugozapadnu obalu

•   creeks

•   willy-willies

•   endemske vrste: eukaliptus, klokani, koale, čudnovati kljunaš

STANOVNIŠTVO:

- prosječno najrjeđe trajno naseljen kontinent

- neravnomjerna naseljenost (gusto naseljeni istok i jugoistok, a zapad i sjever gotovo nenaseljeni)

- domoroci: Aboridžini – potisnuti u pustinjsku unutrašnjost s dolaskom Europljana

- imigracija s početkom zlatne groznice

- politika „bijele Australije“ zbog povećanog priljeva Azijata

- bijela rasa, engleski jezik, kršćanstvo

- iseljeništvo iz Hrvatske

GRADOVI:

- glavni grad: Canberra (planski podignut)

- Sydney, Melbourne, Brisbane, Perth, Adelaide

GOSPODARSTVO:

- primarne djelatnosti: uzgoj pšenice, pamuka, šećerne trske i ovaca (merino ovce)

- sekundarne djelatnosti: rudarstvo (ugljen, dijamanti, zlato, cink, željezo), industrija

- tercijarne djelatnosti: najviše zaposlenih, informacijska tehnologija, turizam, promet, trgovina…

• OCEANIJA -  zajednički naziv za otoke i otočne skupine (oko 25 0000) u središnjem i jugozapadnom dijelu Tihog oceana 

•  samo 17 milijuna stanovnika

• uglavnom samostalne države, pojedini otoci pripadaju drugim državama zbog kolonijalne prošlosti

- početci ekonomskog iskorištavanja Antarktike povezani su s kitolovom - dolazi do izumiranja

- rude na Antarktici (nafta, ugljen, željezna ruda, bakar, mangan, olovo) - zabranjeno iskorištavanje

- porast broja turista na Antarktici

- nafta i zemni plin u području Arktika – Sibir i Aljaska

- ribom bogata mora – Barentsovo i Grenlandsko more

- velike zalihe slatke vode (u obliku leda)

- ledeni pokrov - velika povezana masa leda

- ledenjaci - sporo pokretna masa leda koja se spušta planinom u niže dijelove doline

- ledeni brjegovi - velike mase leda koje plutaju morem nošene morskim strujama, nastaju otkidanjem od kopnenog leda

- ledene sante - manji dijelovi leda nastali otkidanjem od morskog leda

•globalizacija - proces povezivanja i jačanja međuovisnosti država svijeta na gospodarskom, političkom, društvenom i kulturnom planu

•pokretači globalizacije - razvoj prometa, industrije i međunarodne trgovine, uporaba novih tehnologija, pojava interneta, turizam

•političko povezivanje svijeta u međunarodne organizacije - EU, USMCA, MERCOSUR, OPEC

•antiglobalizam - pokret protiv globalizacije

•multinacionalne kompanije - velike tvrtke koje posluju, proizvode te prodaju robu i usluge u više država

•velika uloga u suvremenom svijetu

•Ujedinjeni narodi – najvažnija organizacija, sjedište u New Yorku, Hrvatska članica od 1992.

•organizacije UN-a: UNESCO, UNICEF, FAO

•glavna tijela UN-a: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud pravde i Tajništvo

•WTO (Svjetska trgovinska organizacija) – razvijanje i jačanje trgovine

•WHO (Svjetska zdravstvena organizacija)

•NATO (Sjevernoatlantski vojni savez) – vojno-politički savez, sjedište u Bruxellesu, Hrvatska članica od 2009.