​- EUROAZIJA - najveća kopnena cjelina na Zemlji

- Europa - 10 milijuna km2

- GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ - određujemo u odnosu prema geografskoj mreži

- Europa se cijela nalazi na sjevernoj polutki i gotovo cijelom površinom na istočnoj polutki

- Većim dijelom u sjevernom umjerenom, a manjim u sjevernom hladnom pojasu

- Proteže se kroz 4 vremenske zone

- Europom prolazi početni meridijan

- dogovorenu granicu Europe i Azije čine gorje i rijeka Ural, SZ obala Kaspijskog jezera, planina Kavkaz, Crno more te morski prolazi Bospor i Dardaneli i Mramorno more između njih → prirodna granica

- politička granica Europe i Azije prati zapadnu granicu Ruske Federacije 

- broj država: 44 + 3 koje nisu cijelom površinom u Europi (Rusija, Turska, Kazahstan)

KRAJNJE KOPNENE TOČKE EUROPE:

•Najsjevernija: Kinnarodden, Norveška

•Najjužnija: Rt Tarifa, Španjolska

•Najistočnija: Sjeverni Ural, Rusija

•Najzapadnija: Rt Roca, Portugal 

- GEOGRAFSKI POLOŽAJ - Određuje se u odnosu prema susjednim kopnima i morima

- Najbliži kontinenti Europi su Azija i Afrika

- Na sjeveru se nalazi Arktički ocean, na zapadu Atlantski ocean, a na jugu Sredozemno more

- Velika važnost morskih kanala - La Manche, Gibraltarska vrata, Bospor i Dardaneli

- Europa se nalazi u središtu kopnene polutke

- EKSKLAVE - dijelovi teritorija neke države koji su u potpunosti okruženi teritorijem drugih država (npr. Kalinjingradska oblast - ruska eksklava, Gibraltar - eksklava Ujedinjenog Kraljevstva)

• GEOLOGIJA - znanost koja se bavi proučavanjem postanka oblika i građe Zemlje 

•  Zemljinu prošlost dijelimo na geološka razdoblja - eoni i ere

• vrste stijena prema postanku: vulkanske, taložne  i preobražene

• prastara Europa - najstariji dijelovi europskog kontinenta: Baltički štit, Ukrajinski štit i Ruska platforma

• stara Europa - stara gromadna gorja - Ural, Skandinavsko gorje, Škotsko visočje, Kambrijsko gorje, Njemačko-češko sredogorje, Središnji masiv, Ardeni, Vogezi, Kantabrijsko gorje, Meseta, Rodopi

• mlada Europa - mlade ulančane planine - Betijski Kordiljeri, Pireneji, Alpe, Apenini, Dinaridi, Šarsko-pindsko gorje, Stara planina (Balkan), Karpati, Kavkaz 

- europske nizine - Istočnoeuropska nizina, Panonska, Padska, Andaluzijska, Vlaška, Pribaltička, Priatlantska, Prikaspijska 

• Najrazvedeniji kontinent

• POLUOTOCI: Skandinavski, Pirenejski, Apeninski, Kola, Jylland i Krim

• OTOCI: Velika Britanija, Irska, Island, Sicilija, Sardinija, Korzika, Kreta i Baleari

• NORVEŠKI TIP OBALE - okomito na pravac oružanja obale (fjordovi)

• DALMATINSKI TIP OBALE - usporedno s pravcem pružanja obale

• Obalna pročelja:

1. SJEVERNO - Barentsovo i Bijelo more

• Obale slabo naseljene

• ribarstvo i promet (luka Murmansk)

2. ZAPADNO - Norveško, Sjeverno i Baltičko more, Botnički, Finski i Biskajski zaljev

• najprometniji morski prolaz - Engleski kanal (La Manche)

• Velika razlika između plime i oseke - luke na estuarijima rijeka, uvučene u kopno

• Najveća luka u Europi - Rotterdam

• Promet, ribolov (Dogger Bank), nalazišta nafte i plina

3. JUŽNO - Sredozemno (Tirensko, Jadransko, Jonsko, Egejsko, Ligursko), Crno i Azovsko more

• Morski prolazi - Otrantska vrata, Sicilska vrata, Gibraltar, Bospor, Dardaneli

• Turizam i promet 

• RIJEČNI REŽIM - način na koji rijeka dobiva vodu; kišni, snježni, mješoviti

• Riječna mreža u Europi je gusta i razgranata; najdulje su na istoku

• Značenje rijeka - navodnjavanje, promet, turizam, rekreacija, hidroelektrane

• EUROPSKI SLIJEVOVI

JEZERA - prirodna i umjetna

- najveća jezera - Ladoga i Onega - ledenjačka jezera - u Sjevernoj Europi i Alpama (Ženevsko i Bodensko)

• Balaton (Blatno jezero) - u Mađarskoj, ostatak Panonskog mora

• Ohridsko i Prespansko - tektonska jezera

• vulkanska jezera - manja i samo turistički važna (Bolsena u Italiji)

• krška jezera - Plavo i Crveno u Hrvatskoj

• umjetna jezera - najviše ih ima na Volgi (Kujbiševsko i Rybinsko)

Na klimu Europe utječu:

• Smještaj u sjevernom umjerenom pojasu

• Nadmorska visina - temperatura zraka opada s promjenom visine

• Zračne mase:

• Azorska anticiklona - donosi suho i vedro vrijeme ljeti

• Islandska i Genovska ciklona - donose padaline i nagle promjene vremena zimi

• Morske struje - Golfska struja zimi grije sjever Europe

• Zapadni vjetrovi - nose topao i vlažan zrak na europsko kopno; padaline se smanjuju od zapada prema istoku

• Kontinentalnost - utjecaj kopna na klimu

• Maritimnost - utjecaj mora na klimu

RAZLIKOVATI ILI OBJASNITI POJMOVE:

• Euroazija

• granica Europe i Azije

• krajnje točke Europe

• geografski položaj i geografski smještaj

• što je eksklava, navesti primjer

• razlikovati vrste stijena po postanku

• najstariji dijelovi europskog kopna

• nabrojiti stara gorja

• nabrojiti mlade mlade planine

• kad je bilo zadnje ledeno doba, koliko se podigla razina mora?

• razlikovati najveće europske otoke i poluotoke, pridružiti veće otoke državama kojima pripadaju

• mora i morska pročelja

• europski sljevovi - razvrstati rijeke

• razlikovati obilježja rijeka sredozemnog i atlantskog slijeva

• najveća europska jezera - prirodna i umjetna

• klima Europe - povezati tipičnu vegetaciju s tipom klime (maslina, bukva, tundra, tajga...)

• gdje nastaju ciklone i anticiklone koje utječu na Europu

ZADACI NA KARTI: (slijepa karta Europe)

• države na Ruskoj platformi / Baltičkom štitu

• Istočnoeuropska nizina, Andaluzijska nizina, Padska nizina, Pribaltička nizina, Vlaška nizina, Njemačko-češko sredogorje, Središnji masiv, Ruska platforma,

• Meseta, Kambrijsko gorje, Vogezi, Ardeni, Ural,

• Gibraltar, Bospor, Dardaneli, ​Pireneji, Apenini, Karpati, Stara planina, Betijski Kordiljeri, Alpe, Dinaridi, Kavkaz

• prepoznati na karti europska mora, otoke i poluotoke - za vježbu koristite karte na web stranici i digitalne zadatke

• upisati ime uz tok rijeke: Don, Dunav, Dnjepar, Laba, Loire, Po, Rajna, Seine, Ural, Visla, Volga, Tajo, Temza

Molim vas da kod pripreme za ispit koristite geografsku kartu Europe i digitalne dodatke koji prate lekcije na web stranici.

- kontinent s 44 države

- euroazijske države: Turska, Kazahstan i Rusija

- površinom najveća je Rusija, a najmanja Vatikan

- država s najvećim brojem stanovnika - Njemačka

- patuljaste države - Monako, San Marino, Vatikan, Andora, Lihtenštajn, Malta 

- europske integracije:

1. EFTA (Europsko udruženje za slobodnu trgovinu)

2. CEFTA (Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini)

3. NATO (Sjevernoatlantski vojni savez)

- Europa je jedno od triju središta svjetskog gospodarstva i središte važnih svjetskih financijskih institucija (Frankfurt i London)

- G7/G8/G20 – neslužbena organizacija najmoćnijih država na svijetu

- važnost ulaganja u obrazovanje

- turizam – veliko značenje u svjetskom gospodarstvu (Pariz i London u Europi)

- europski fondovi i razvojna politika - potiču se aktivnosti poput ekološke poljoprivrede, poboljšanja života u ruralnim područjima, osposobljavanje i obrazovanje mladih

- migracije u Europi - Europa bilježi porast ukupnog broja stanovnika

- Hrvatska je iseljenička zemlja:

1. migracije zbog Osmanlija (15. st.)

2. migracije u prekooceanske države zbog ekonomskih i političkih razloga (19. i 20. st.)

3. migracije u srednjoeuropske i zapadnoeuropske države (od 60-ih godina 20.st do danas)

• opća obilježja stanovništva Europe: bijela rasa, indoeuropski jezici, kršćanstvo

• ujedinjeni u različitosti - multikulturalan kontinent (kulturno-civilizacijski krugovi)

• Doseljavanje neeuropskog stanovništva i migracije unutar kontinenta povećavaju izmiješanost (mozaik)

• potrebno je: težiti toleranciji, uzajamnom razumijevanju, poštivanju i poznavanju drugih jezika, kultura, vjera i običaja

- EUROPSKA JEZGRA - države Zapadne, Sjeverne i zapadni dio Srednje Europe - to su razvijenije i useljeničke države

- EUROPSKA PERIFERIJA - ruralno stanovništvo, nizak stupanj urbanizacije - to su slabije razvijene i iseljeničke države

- deruralizacija – iseljavanje iz sela u gradove

- deagrarizacija – sve manje ljudi bavi se poljoprivredom

- urbanizacija – rast i razvoj gradova

- globalni gradovi - gradovi koji svojim funkcijama utječu na cijeli svijet

- to su: Moskva, London, Pariz, Bruxelles, Rim, Beč, Madrid, Frankfurt, Barcelona i Amsterdam - imaju veliku prometnu važnost, sjedište su međunarodnih organizacija i multinacionalnih kompanija te financijska središta

• PITANJA ZA PONAVLJANJE:

• koliko je europskih država, koje su euroazijske

• koje države siječe početni meridijan, koje se cijele nalaze na zapadnoj polutki

• razlikovati monarhije i republike (među odabranim primjerima)

• nabrojati i označiti na karti patuljaste države 

• što je Benelux

• kad je nastala Europska unija, tko su joj osnivači, kad je bilo najveće proširenje Europske unije, tko je izašao EU, kad je Hrvatska postala članica

• himna i moto EU

• koje su najvažnije institucije EU, gdje im je sjedište

• što je Eurozona, što je Šengenski prostor

• što je NATO, što je G7 (koje europske države su članice)

• što je demografska tranzicija

• koji su dijelovi Europe gusto, a koji rijetko naseljeni (razlozi)

• koja je država Europe najveća, koja najmanja, a koja ima najviše stanovnika 

• kamo su kroz povijest iseljavali Hrvati, gdje danas iseljavaju, gdje ima najviše Hrvata

• razvrstati europske jezike prema jezičnim skupinama

• koji se jezici govore u višejezičnim državama: Švicarska, Belgija, BIH

• koja su službena pisma, a koje najraširenije vjereh 

• što su globalni gradovi - koje ih funkcije obilježavaju, nabrojiti neke globalne gradove

• sve gore nabrojano, znati pokazati ili označiti na karti Europe

- Alpe - najveći planinski lanac koji je u potpunosti u Europi - vrh Mt. Blanc (4810m) na granici Italije i Francuske

- ishodište brojnih rijeka; brojna ledenjačka jezera 

- alpske države - Austrija, Francuska, Lihtenštajn, Italija, Njemačka, Slovenija i Švicarska

- klima alpskih država- snježna klima, snježna granica (visinski pojas iznad kojeg se snijeg zadržava cijelu godinu, na oko 2700m), umjereno topla vlažna klima u dolinama i kotlinama

- gospodarstvo - poljoprivreda (alpsko stočarstvo), industrija (drvna, farmaceutska, prehrambena, satovi), turizam

- važnost u prometnom povezivanju Europe - brojni željeznički tuneli (st. Gotthard - 57 km - najdulji na svijetu), naftovod Trst (Italija) - Ingolstadt (Njemačka)

Pribaltička nizina

- od Sjevernog i Baltičkog mora do sredogorja Njemačke, Češke i Poljske

- oblikovana radom leda - morene - razdrobljeni kameni materijal

- južni dio poljoprivredno je iskoristiv (prapor/les)

- sjeverni dio slabo je gospodarski iskoristiv (močvarno tlo)

Panonska nizina

- okružena Alpama, Karpatima i Dinaridima

- naplavne ravnice uz tokove rijeka Dunava, Tise, Drave i Save

- travnate stepe u Mađarskoj - puste

- poljoprivredno vrlo iskoristiva - pšenica, kukuruz, industrijsko bilje, vinova loza

- industrije: automobilska (Mercedes, BMW, Audi...), drvna industrija, prehrambena, avionska, elektrotehnička...

- uslužne djelatnosti - turizam, bankarstvo, promet, trgovina

- konurbacija - srastanje dvaju ili više gradova u urbanu cjelinu

- konurbacija Rajna - Ruhr (gradovi: Dortmund, Essen, Duisburg, Düsseldorf, Köln, Bonn)

- pomorske luke: Hamburg, Bremen, Rostock

- riječna luka: Duisburg

- zračna luka: Frankfurt

- Sredozemlje ili Mediteran dijeli se na europsko, azijsko, afričko Sredozemlje

- granice Sredozemlja ovise o klimi, vegetaciji, ostatcima zajedničke prošlosti, kulturnim obilježjima i mediteranskom načinu života

- Sredozemno more - toplo, slano, prozirno, zatvoreno

- mediteranski način života - sredozemni tip grada (sa središnjim gradskim trgom, kamenim ulicama i kućama), mediteranska kuhinja (maslinovo ulje, riba, proizvodi mora)

- mediteranski kulturno-civilizacijski krug - utjecaj katoličanstva, romanskog jezika, mediteranskog načina života

- nedostatak vode na površini i bogatstvo vode u podzemlju (ponornice)

- krški reljef (poroznost stijena), suhozidi, makija

- polja u kršu važna su za poljoprivrednu proizvodnju

- Padska nizina (Italija) i Andaluzijska nizina (Španjolska)

- uzgoj agruma, maslina, riže, proizvodnja vina

- Albanija - planinska država, nema razvijenu poljoprivredu

- ostale gospodarske djelatnosti: ribarstvo, marikultura, brodogradnja (problemi s konkurencijom iz Azije)

- uvoz ruda

- luke: Algeciras, Valencia, Barcelona, (Španjolska), Trst, Genova, (Italija), Pirej (Grčka)

- litoralizacija - koncentracija gospodarstva (osobito industrije) i stanovništva na obalama mora

- Južna Europa -  turistički najrazvijenija i najprivlačnija europska regija

- masovni turizam - škodi okolišu

- održivi turizam - brine o okolišu

VRSTE TURIZMA:

1. nautički turizam - kretanje turista plovilima po moru i pristajanje u marinama (Grčka, Italija, Španjolska, Cipar, Malta)

2. kulturni turizam - Italija, Grčka

3. manifestacijski turizam - posjećivanje kulturnih, sportskih, zabavnih i ostalih događaja (npr. Karneval u Veneciji)

4. vjerski turizam - hodočasnička središta (Vatikan, Santiago de Compostela, Fatima, Sveta gora Atos)

5. gastronomski turizam - izvorna jela i pića

6. ruralni ili seoski turizam - mirna sredina, očuvani okoliš, tradicionalan način života

7. robinzonski turizam - odmor u skladu s prirodom

TURIZAM EUROPE

EUROPSKE ZNAMENITOSTI

ITALIJA - DRŽAVA NERAVNOMJERNOG RAZVOJA

- središte Sredozemlja

- gospodarska sila Južne Europe - poljoprivreda, industrija (automobilska - Fiat, naftna, informatička, strojogradanja, brodogradnja, tekstilna...)

Ispit se sastoji od 3 dijela:

1. dio - FOTO TEST -  15 europskih znamenitosti koje gledate u PPT formi, trebate prepoznati kako se zovu (5 znamenitosti), iz kojeg su grada (5 znamenitosti) i iz koje su države (6 znamenitosti). Pripremali smo se, a možete još vježbati pomoću prezentacije ili pomoću Educandy kviza koji su u lekciji iznad Italije,

2. dio - činjenično znanje - pitanja su u najvećoj mjeri na razini prepoznavanja točnog odgovora (zaokruži točan odgovor,  prepoznaj ispravan pojam itd.) i pitanja uglavnom nekako redom prate gradivo sažetka i udžbenika. Ključni pojmovi: litoralizacija, konurbacija, gospodarska tranzicija, plava banana, "tigar s tatri", što je turizam, oblici turizma, industrijski trokut,.. Neka pitanja povezuju gradivo i znanje koje ste stekli u prvom polugodištu.

3. KARTOGRAFSKA PISMENOST: u ispitu će biti slijepe karte Italije i Njemačke, a na njima vas pitam da prepoznate rijeke, mora, susjedne države, gradove... Karte za vježbu imate objavljene i na njima je postavljena većina pitanja koja će biti u ispitu.

Ako se na vrijeme krenete pripremati za ispit, vjerujem da ćete u njemu biti vrlo uspješni. Želim vam puno uspjeha!

- najkraći put između Europe i JZ Azije

- veliko prometno značenje

- pretežno planinski reljef

- slabije razvijene države, politička nestabilnost

- iseljavanje mlađeg stanovništva u razvijenije dijelove Europe

- jezici: slavenski (gotovo u svim državama Jugoistočne Europe), romanski jezici (u Rumunjskoj), ostali jezici (u Albaniji)

- pisma: ćirilica i latinica

- nacionalne manjine: Nijemci, Mađari, Rusini, Slovaci, Poljaci, Česi, Židovi, Romi

- pravoslavlje, islam

- hrvatske nacionalne manjine:

- bunjevci (u Srbiji - Vojvodina)

- janjevci (na Kosovu)

- bokeljski Hrvati (u Crnoj Gori)

BOSNA I HERCEGOVINA

- narodi: Bošnjaci, Srbi, Hrvati - konstitutivni narodi (narodi koji tvore Bosnu i Hercegovinu) - važnost tolerancije

- tri službena jezika: bošnjački, srpski i hrvatski

- pisma: ćirilica, latinica

- religija: katolici, pravoslavci, muslimani

- politička podjela: Federacija Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, distrikt Brčko

- rat u BIH 1992-1995. doveo je do etničkog čišćenja stanovništva

- završio je Daytonskim sporazumom (1995.)

- izazovi: ratna razaranja i stradanja, progoni, tranzicijski problemi, međunarodna uprava, podijeljenost među narodima

- visokorazvijene države

- kolonijalne sile - Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska

- neograničen pristup prirodnim bogatstvima, trgovanje i jeftina radna snaga iz kolonija potaknuli su gospodarski razvoj Ujedinjenog Kraljevstva

- izrazita gustoća naseljenosti (najgušće naseljena je Nizozemska)

- multirasna i multikulturalna društva - doseljenici iz nekadašnjih kolonija (Afrike, Azije...)

- ležišta kamenog ugljena i željezne rude u gorjima Velike Britanije i Ardenima

- izum parnog stroja u Ujedinjenom Kraljevstvu doveo je do početka industrijske revolucije i razvoja industrije

- širenje industrijske revolucije dovodi do izgradnje tvornica i masovne proizvodnje - industrijalizacija

- danas dolazi do modernizacije industrije - robotizacija, elektrotehnika, računarstvo

- urbanizacija - rast i razvoj gradova

- aglomeracija - područje grada i njegove urbanizirane okolice

- decentralizacija - preseljenje industrije i podjednako jačanje gradova u svim regijama države (npr. u Francuskoj)

•  Sjeverno more - ribolovno područje - razvoj marikulture

  • bogatstvo nafte i prirodnog plina- razvoj petrokemijske industrije

- polderi - zemljišta koja se nalaze ispod razine mora, a nasipima su zaštićena od poplava, karakteristični za Nizozemsku - uzgoj cvijeća - tulipani

- vjetroelektrane u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj

- Engleski kanal - jedan od  najprometnijih pomorskih putova na svijetu, a u blizini se nalaze i plovne rijeke Seine, Rajna, Loire i Temza - na njihovim su ušćima najveće luke

- najveće pomorske luke - Rotterdam (Europoort) - najprometnija u Europi, Antwerpen, Nantes, London, Marseille

- RO-RO brod (roll on-roll off) - teretni brod u koji se teret ukrcava na vozilima

- LO-LO brod ( lift on-lift off) - posebnim dizalicama kontejneri se ukrcavaju na brodove 

- bankarstvo i financijsko središte - Luksemburg

- sjedište međunarodnih i europskih organizacija - Bruxelles

- europske burze - London, Amsterdam, Pariz, Bruxelles

- promet - TGV - superbrzi vlak, zračne luke,  Eurotunel - podmorski tunel ispod La Manchea

- turizam - Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Monako

- prvu turističku agenciju na svijetu - otvorio Thomas Cook u 19. st. u Engleskoj

- Skandinavski poluotok, poluotok Jylland, otok Grenland, Island

-  nordijske države - Norveška, Švedska, Finska, Danska, Island 

- baltičke države - Estonija, Latvija, Litva (nastale raspadom SSSR-a)

- na poluotoku Jyllandu između Sjevernog i Baltičkog mora nalazi se Danska

- ledenjački reljef čine:

• fjordovi - ledenjački zaljevi

• fjeldovi - ledenjačke visoravni

• ledenjačka jezera - Vänern, Vättern i Mälaren

• rijasi - morski zaljevi nastali potapanjem riječnih ušća

- Island - "otok vatre i leda" zbog prekrivenosti ledom, ledenjacima, gejzirima i aktivnim vulkanima

- Sjever Europe obilježava uglavnom rijetka naseljenost (npr. Island), gušća na jugu (npr. Danska)

- Norveška - od siromašne ribarske zemlje postala jako razvijena nakon otkrića zaliha nafte i prirodnog plina 

- Švedska - 90 % europskih zaliha željezne rude - Kiruna

- Danska - nafta (3. u Europi po proizvodnji), željezna ruda, obojeni metali

- Finska - bakar, cink, srebro

- Estonija - uljni škriljavac - koristi za dobivanje nafte koje služi kao gorivo za elektrane

- bogatstvo šuma (uglavnom vazdazelene šume) - održivi razvoj šuma - opasnost od kiselih kiša

- rijeke su kratke i brze i iskoristive za hidroenergetski potencijal

- jezera u Švedskoj i Finskoj koriste se za unutarnju plovidbu

- Finska se naziva "zemljom tisuću jezera" - najveća jezera Saimaa i Inari

- obnovljivi izvori energije - Island (geotermalna), Danska (vjetroelektrane), Norveška, Švedska. (hidroelektrane).

• baltičke države - energetska solidarnost - međusobno si pomažu (u prošlosti su bile ovisne o ruskim izvorima energije).

ODRŽIVI GOSPODARSKI RAZVOJ SJEVERA

PRIMARNE DJELATNOSTI:

- poljoprivreda - posebno razvijena u Danskoj

- ribarstvo - Island, Norveška, Danska - zbog pretjeranog izlova sve više uzgajališta riba

SEKUNDARNE DJELATNOSTI:

- visokorazvijena industrija - Švedska, Norveška

- Švedska - Ikea, Tetra Pak, Danska - Lego, Estonija - Skype

- Baltičke države - slabije gospodarski razvijene od nordijskih, glavni cilj je povećanje produktivnosti industrije

TERCIJARNE DJELATNOSTI:

- Danska i Švedska - povezanost mostom-tunelom

- Litva - povezuje Rusiju s Baltičkim morem

- pomorske luke: Bergen, Oslo, Narvik, Trondheim, Stockholm, Helsingborg, Tallin i Riga

- morski prolazi: Skaggerak, Kattegat, Oresund

- riječna luka: Daugavpils

- zračne luke: Oslo, Bergen, Helsinki, Kopenhagen, Stockholm, Göteborg, Malmö

- Istočna Europa obuhvaća Bjelorusiju, Moldaviju, Ukrajinu i europski dio Rusije te je najprostranija i najrijeđe naseljena europska regija

- pravoslavlje, Slaveni, Romani (u Moldaviji)

- kontinentalnost – vlažna snježno-šumska klima, stepska klima

- važnost cjevovodnog prometa iz Rusije prema ostatku Europe

- Istočnoeuropska nizina:

- na sjeveru trajno smrznuto tlo permafrost - merzlota

- na jugu crnica i stepe - Ukrajina – „žitnica Europe”

- Bjelorusija – močvarna područja

- rijeke : Volga (najvažnija rijeka u prometnom povezivanju), Don, Sjeverna Dvina...

- jezera: Ladoga, Onega, Kaspijsko jezero

RUDNA BOGATSTVA:

- industrijska središta – Donjeck (ugljen), Lugansk, Rostov, Odesa (ukrajinska luka)

- gorje Ural – željezo, bakar, zlato, platina, nafta, prirodni plin

- Bjelorusija - kalijeva sol, treset (fosilno gorivo koje nastaje raspadanjem biljnih ostataka u močvarama)

- Moldavija – slabije razvijena država

- umjetna jezera: Ribinsko, Cimljansko, jezero Samara

TURIZAM:

- glavni gradovi - Kijev, Kišinjev, Minsk, Moskva

- grad Sankt Peterburg

- najveća država svijeta

- luke: Sankt Peterburg na Baltičkom moru, Novorosijsk na Crnom moru, Murmansk na Barentsovom moru i Vladivostok na Tihom oceanu

- gusto naseljena država u europskom dijelu

- država s najvećim prirodnim bogatstvima na svijetu (nafta, prirodni plin, ugljen, zlato, drvo), proizvodnja željeza i čelika

- električna energija – hidroelektrane, nuklearna energija

- Transsibirska željeznica – od Moskve do Vladivostoka – najfulja željeznička pruga na svijetu – 9200 km

- zbog vojnog i političkog značenja Rusija je svjetska supersila

- gradovi: Moskva, (glavni grad), Sankt Peterburg, Nižnji Novgorod, Vladivostok, Novosibirsk...

- Kalinjingradska oblast – ruska eksklava - baltička luka