-        geografija je znanost o geografskom prostoru tj. Zemljinoj  površini

-        geografija proučava prirodne procese na Zemlji i čovjekov utjecaj na prostor u kojem živi

-        dijeli se na prirodnu (fizičku) i društvenu (socijalnu)

-        Eratosten – „otac geografije“

-  OCEANI – velike vodene površine između kontinenata

-      TIHI, ATLANTSKI, INDIJSKI, ARKTIČKI I JUŽNI

-       KONTINENTI -  velike kopnene cjeline okružene morima i oceanima

-      STARI SVIJET

·    EUROPA

·    AZIJA

·    AFRIKA

-      NOVI SVIJET

·    SJEVERNA AMERIKA

·    JUŽNA AMERIKA

·    AUSTRALIJA

·    ANTARKTIKA

-       polutke:  sjeverna, južna, istočna, zapadna,  kopnena i vodena

-       geografski položaj - odnos nekog prostora prema susjednim morima i susjednom kopnu

-       geografski položaj Europe  - nalazi se u središtu kopnene polutke, okružuju je Azija i Afrika, Atlantski i Arktički ocean i Sredozemno more 

- MORSKI KANALI – prokopani da skrate putovanje morem

- SUESKI KANAL – povezao Sredozemno i Crveno more (1869.)

- PANAMSKI KANAL – razdvojio Sjevernu i Južnu Ameriku (1914.)

Pomoću karte svijeta u atlasu, vježbaj prepoznavanje kontinenata i oceana na različitim polutkama. 

ROTACIJA - okretanje Zemlje oko svoje osi

- smjer: od zapada prema istoku

- trajanje: 24 sata ili 1 dan

- posljedica: izmjena dana i noći

- SUMRAČNICA - uzak pojas koji odvaja osvijetljeni od neosvijetljenog dijela Zemlje

• zemljovid ili geografska karta – umanjeni i pojednostavljeni prikaz Zemljine površine na ravnoj plohi

• kartografija – znanost koja proučava geografske karte

• kartografi – stručnjaci koji se bave izradom geografskih karata

• sadržaji na karti su prirodno-geografski (reljef, vode...) i društveno-geografski (naselja, prometnice...)

• reljef se prikazuje bojama i slojnicama (izohipse i izobate)

• atlas – zbirka geografskih karata

• kartografski znakovi – dogovoreni znakovi koji olakšavaju čitanje geografske karte

*učenik samostalno crta nekoliko kartografskih znakova i navodi njihovo značenje

• MJERILO  - pokazuje koliko su udaljenosti iz prirode smanjene da bi stale na kartu

-      Mjerilo može biti: brojčano i grafičko (dužinsko)

-      PRAVILO -  DA BISMO CENTIMETRE U MJERILU PRETVORILI U KILOMETRE MORAMO PREKRIŽITI  5 NULA

PREMA MJERILU:

1.          PLAN GRADA -  do mjerila 1:10 000

2.          TOPOGRAFSKE KARTE -  u mjerilima: 1: 25 000; 1:50 000; 1: 100 000; 1: 250 000

-      Na topografskim kartama sadržaje prikazujemo topografskim znakovima

-      IZOHIPSE -  linije koje povezuju mjesta iste nadmorske visine

3.          PREGLEDNE KARTE -  prikazuju veće dijelove Zemljine površine

    PREMA SADRŽAJU:

1.  OPĆE GEOGRAFSKE KARTE – prikazuju i prirodne i društvene sadržaje – npr. karta svijeta

2. TEMATSKE KARTE -  ističu određenu temu ili sadržaj, npr. karta županija, reljefna karta, politička karta…

-      ATLAS -  zbirka svih vrsta geografskih karata

-      DIGITALNE KARTE – kartografski prikaz u digitalnom obliku

UPUTE ZA ISPIT

KRATKE UPUTE ZA ISPIT IZ GEOGRAFIJE

- ispit uključuje gradivo koje se u udžbeniku nalazi od 22 do 34. stranice, cjelina GEOGRAFSKE KARTE

1. DIO - GEOGRAFSKA ZNANJA

RAZLIKOVATI ILI OBJASNITI POJMOVE:

- paralele, meridijani, geografska mreža

- geografska karta, atlas, tumač, izohipse, izobate, kartografski znakovi

- objasniti što je mjerilo, razlikovati brojčano i grafičko mjerilo

- razlikovati karte prema mjerilu i karte prema sadržaju (navesti nekoliko primjera)

2. DIO – GEOGRAFSKE VJEŠTINE

- geografska mreža - očitati zadane točke i ucrtati neke točke prema uputama (kao u vježbama koje smo radili)

 - pretvoriti broj iz mjerila u km (naučiti pravilo)

-primijeniti mjerilo na zadatak prema primjerima iz bilježnice, izračunati udaljenost između zadanih gradova koristeći mjerilo

GRAĐA ZEMLJE I OBLIKOVANJE RELJEFA UNUTARNJIM PROCESIMA

RIJEČNI RELJEF -  rijeka snagom vode oblikuje riječnu dolinu u obliku slova V

- odnosi materijal iz strmih područja i taloži ga u ravnicama

- kanjon – riječna dolina visokih i strmih strana

OBALNI RELJEF

- more oblikuje reljef radom valova

- niske obale - taloženje pijeska – žalo

- strme obale – klifovi

- obale mogu biti: razvedene (mnogo otoka, poluotoka i zaljeva) i nerazvedene

LEDENJAČKI RELJEF

- led oblikuje reljef - ledenjačke doline u obliku slova U

- fjord - ledenjački zaljev strmih strana – nastaje izdizanjem mora i potapanjem ledenjačke doline

KRŠKI RELJEF

- nastaje djelovanjem vode na vapnenačke stijene

- nedostatak vode na površini, bogatstvo vode u podzemlju

krški reljefni oblici:

- podzemni – špilje (pružaju se vodoravno)  i jame (pružaju se okomito)

- površinski (škrape. kamenice, ponikve, polja u kršu, uvale u kršu)

PUSTINJSKI ILI EOLSKI RELJEF

- nastaje djelovanjem vjetra

- dine ili sipine – uzvišenja nastala taloženjem pijeska (neprestano se kreću i mijenjanju pod utjecajem vjetra)

- pustinje mogu biti pješčane, šljunčane, kamenite ili glinovite

BIOGENI RELJEF

-nastaje djelovanjem biljaka i životinja (npr. sedra)

ANTROPOGENI RELJEF

- nastaje djelovanjem čovjeka – izgradnja naselja i prometnica, kopanje tunela, sječa šuma…

DINARIDI ILI DINARSKO GORJE

- SZ-JI - dinarski smjer pružanja

KRŠKI PROSTOR PRIMORSKE I GORSKE HRVATSKE

- polja u kršu: Ličko, Gacko, Krbavsko, Sinjsko, Imotsko, Vrgoračko

- krške zaravni: uz Cetinu i Zrmanju

- sredogorja: Ličko sredogorje, Moseć, Kozjak, Bukovica, Vidova gora (Brač)

- planine: Dinara, Velebit, Učka, Biokovo, Kamešnica, Velika i Mala Kapela

OBALOM I PODZEMLJEM DINARSKOG PROSTORA

- fliš - sklop stijena koji zadržava vodu - veliko gospodarsko značenje flišnih područja (Ravni kotari, Vinodol...)

- prapor ili les - sastoji se od sitnih čestica pijeska i prašine (Susak i Unije)

- dalmatinski tip obale - razvedeni tip obale u kojem se otoci pružaju usporedno s obalom

- najdublji jamski sustav: Lukina jama-Trojama

- najduži špiljski sustav - Kita Gaćešina- Draženova puhaljka

RELJEF NIZINSKE HRVATSKE

- rubni dio Panonske nizine: panonska i peripanonska

- poloji: Crna Mlaka, Kopački rit, Lonjsko polje, Jelas polje, Crnac polje

- zavale - rubni dio povišen, a središnji udubljen, teža odvodnja - močvare

- riječne terase - pogodne za naseljavanje i gospodarsko iskorištavanje 

- lesne zaravni: Vukovarska, Erdutska, Đakovačka, Baranjska

- pobrđa: Bilogora, Vukomeričke gorice, Moslavačka gora

- prisojne strane - prigorja i osojne strane - podgorja

- gore: Žumberačka gora, Ivanščica, Medvednica, Papuk, Psunj, Zrinska gora, Petrova gora...

• tri stanja vode: kruto, tekuće i plinovito

• 97% slana voda i 3% slatka voda

• najviše slatke vode je u obliku leda

• voda kruži u prirodi

• vodu koristimo za: vodoopskrbu, navodnjavanje, hidroelektrane...

• održivi razvoj – odgovorno korištenje prirodnih bogatstava (uključujući vode) kako bi ona bila dostupna i budućim generacijama

• VODOSTAJ – razina vode u koritu

• PORJEČJE – područje kojim teče rijeka sa svojim pritocima (npr. porječje rijeke Save)

• SLIJEV – područje s kojeg sve vode pritječu nekom moru ili jezeru (jadranski i crnomorski slijev)

• RAZVODNICA – granica između dva slijeva

JEZERA I MOČVARE

JEZERA PREMA POSTANKU:

- prirodna - tektonska, ledenjačka, vulkanska, riječna i krška

- umjetna - proizvodnja energije, navodnjavanje, vodoopskrba, turizam, uzgoj ribe

- DEPRESIJA – jezero čija se površina nalazi ispod razine mora (npr. Kaspijsko jezero)

- KRIPTODEPRESIJA – jezero kojem je površina iznad, a dno ispod razine svjetskog mora (npr. Bajkalsko jezero)

JEZERA U HRVATSKOJ:

- prirodna: Plitvička jezera, Vransko jezero kod Biograda (najveće), Vransko jezero na Cresu, Crveno (najdublje) i Modro jezero...

- umjetna: Peruća (na Cetini), Dubravsko i Varaždinsko (na Dravi), Lokvarsko…

- močvarna područja: Kopački rit, Lonjsko polje, Crna Mlaka

SVJETSKA JEZERA:

KASPIJSKO jezero - najveće na svijetu

BAJKALSKO jezero – najdublje na svijetu

VELIKA JEZERA u Sjevernoj Americi - najveća zaliha slatke vode na svijetu

MOČVARE: oko rijeke Amazone, oko rijeke Kongo, a u Hrvatskoj delta Neretve, Vransko jezero, Lonjsko polje, Crna Mlaka i Kopački rit

MORE

• značenje mora:

  • hrana, sol, rude iz podmorja (nafta i plin), promet, turizam

• svojstva mora:

  • slanost, temperatura, boja i prozirnost

• SVJETSKO MORE - jedinstvena i povezana cjelina slane vode na Zemlji

• Sastoji se od:

  • OCEANA I MORA

    • Sredozemna mora - nalaze se između kontinenata

• Rubna mora - uz rubove kontinenata

• • ZALJEVA

  • MORSKIH PROLAZA (nastali prirodnim putem)

    • Morski kanali - prokopao ih je čovjek (Sueski i Panamski kanal)

• Razvedena obala - ima puno otoka, poluotoka i zaljeva

• Morske mijene - Plima i oseka

• Valovi (vjetar)

• Morske struje - tople i hladne

• Za Europu je najvažnija topla Golfska struja