Embedded Files
Što sve čini vaš životni standard? Koje komponente čine kvalitetan život? Što od tih komponenti imate, a što vam nedostaje?
Resursi su nejednako raspoređeni među svjetskim stanovništvom s velikim posljedicama na prostor i način življenja. Svijet možemo podijeliti na razvijene zemlje (zemlje Prvog svijeta) i gospodarski slabije razvijene zemlje (zemlje u razvoju ili zemlje Trećeg svijeta).
Zemlje u razvoju (često se koristi naziv zemlje Trećeg svijeta) je naziv za države koje nisu u dovoljnoj mjeri ostvarile potencijal prirodnih i socijalnih resursa kojim raspolažu. Prije su bile nazivane nerazvijenim zemljama (za razliku od gospodarski razvijenih zemalja), ali je izraz »zemlje u razvoju« prihvatljiviji jer ističe razvojne potrebe tih država, kao i napor koji ulažu u prevladavanju nerazvijenosti. Uglavnom je riječ o nekadašnjim kolonijama ili protektoratima u Africi, na Bliskom istoku, u južnoj i jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i području Tihoga oceana. Većina tih država priključila se 1960-ih pokretu nesvrstanih, radi izbjegavanja negativnih posljedica blokovske podjele svijeta i hladnoga rata. Postignuti rezultati bili su nejednaki. Neke su države (Južna Koreja, Izrael, Singapur) prešle u skupinu razvijenih, industrijaliziranih zemalja, dok većina (poglavito države s područja subsaharske Afrike i Kariba) i dalje bilježi niske stope razvoja. Posebna značajka velikoga broja zemalja u razvoju (poglavito država tzv. Juga), koja znatno otežava njihov napredak, brz je rast stanovništva, agrarna prenapučenost, neregulirani rast i pretrpanost gradova, posljedica čega su loši životni uvjeti većine stanovnika.
Razvijene zemlje općenito je izraz koji se rabi za kategorizaciju tehnički naprednih država koje imaju značajno razvijenu vlastitu industrijsku proizvodnju i gospodarstvo. Imaju visok dohodak po stanovniku i visok ljudski razvojni indeks (HDI).
Karta prikazuje Prvi (plava boja), Drugi (žuta boja) i Treći (crvena boja) svijet na temelju indeksa ljudskog razvoja (HDI).
Objasnite navedenu podjelu svjetskih država. Koji su kriteriji korišteni u ovoj podjeli?
Postoje mnoge metode koje koriste geografi za kvantitativno određivanje i uspoređivanje razvoja različitih zemalja, a svaka od njih ima prednosti i nedostatke.
BDP, odnosno bruto domaći proizvod odnosi se na ukupnu tržišnu vrijednost svih gotovih proizvoda i usluga koje je proizvela država. S druge strane, BND predstavlja bruto nacionalni dohodak koji uzima u obzir BDP zemlje i neto dohodak ostvaren u inozemstvu.
BDP predstavlja bilo gospodarstva zemlje. Ako zemlja proizvodi, BDP raste. Zbog toga rastu zaposlenost i plaće pa ljudi imaju veći dohodak i više troše. U situacijama kad BDP pada, zemlja prolazi kroz recesiju, ljudi imaju manje novca i manje troše odnosno kupuju manje proizvoda. Već dulje se smatra da veći BDP uvijek ne znači i da će građani biti sretniji. Ali, istraživači s Brookings instituta su proveli istraživanje u 132 zemlje kroz posljednjih 50 godina i pokazali da - ljudi u bogatim zemljama ipak imaju veću šansu da budu sretni. U zemljama s višim BDP-om po stanovniku, ljudi su iskusili manje fizičke boli, depresije, vjerojatnije je da jedu hranu s boljim okusom i više se smiju. Manje je vjerojatno da će biti ljuti, da će im biti dosadno i vjerojatnije je da će biti odmorniji. Iz te perspektive, ipak ima smisla pratiti BDP kao pokazatelj blagostanja unatoč tome što ima nedostatke kao mjerna jedinica kvalitete života u zemlji. Kvartalni rast neće činiti veliku promjenu, ali dugoročno rast BDP-a je važan.
Kada se koristi BDP kao pokazatelj rasta i životnog standarda u zemlji ili državi puno je bolje koristiti bruto domaći proizvod po stanovniku (per capita) jer on pokazuje najrealniju sliku. Uzima se u obzir broj stanovnika neke države, što je veoma važno u slučaju kada uspoređujemo dvije države koje se znatno razlikuju prema broju stanovnika.
BDP se može iskazati u međunarodnim dolarima metodom pariteta kupovne moći (PKM ili PPP - purchasing power parity). PKM metoda je korisnija za usporedbu životnog standarda između zemalja, jer uzima u obzir troškove života i stopu inflacije, umjesto jednostavnije usporedbe nominalnih iznosa koji možda ne prikazuju prave razlike u prihodima. Paritet kupovne moći pokazuje odnos između valuta izražen u količini roba i usluga koje se mogu kupiti za jedinicu različitih valuta; trebao bi pokazati postojanje jednake kupovne moći, izražene u različitim valutama po danom tečaju, koja nije ostvariva zbog različitih ograničenja i posebnosti nacionalnih ekonomija.
Izvor:http://www.google.hr/publicdata
Usporedite kretanje BDP-a u različitim svjetskim regijama i Hrvatskoj.
Koristeći stranicu Dollar Street usporedite životne uvjete u različitim državama. Stranica prikazuje svijet kao ulicu poredanu prema prihodima. Svi žive negdje na ulici. Najsiromašniji žive lijevo, a najbogatiji desno. Svi ostali žive negdje između.
Indeks ljudskog razvoja (Human Development Index) pokazatelj je kojim se mjeri razvoj u trima osnovnim područjima: stupnju obrazovanja, dohotku stanovništva i životnom vijeku ljudi. Zdravstveno područje se procjenjuje očekivanom životnom dobi pri rođenju. Obrazovno područje se mjeri prosječnim brojem godina školovanja za odrasle starije od 25 godina i očekivanim brojem godina školovanja za djecu školske dobi. Područje životnog standarda se mjeri bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika. Indeks ljudskog razvoja posljedica je sveukupnog gospodarskog, društvenog i okolišnog razvoja, a ovisi o održivom razvoju i njegovu utjecaju na poboljšanje kvalitete života stanovništva. Početkom devedesetih godina 20. stoljeća uveo ga je UN, a svakoj državi daje bodove u rasponu od 0,001 do 1,0 temeljene na očekivanoj životnoj dobi, obrazovanju i dohotku. Na temelju bodova rangiraju se države. Prema UN-u države sa HDI-om većim od 0,8 smatraju se razvijenima.
Demografski pokazatelji (stopa rodnosti, stopa smrtnosti, stopa fertiliteta, smrtnost dojenčadi) važni su u određivanju stupnja razvijenosti određenog prostora. Natalitet je viši u zemljama u razvoju od onog u razvijenim zemljama. Stopa fertiliteta je najviša u zemljama u razvoju, kao i infantilni mortalitet.
Koji su razlozi visoke stope infantilnog mortaliteta u nerazvijenim zemljama?
Uz pomoć članka navedite razloge niskih stopa fertiliteta u razvijenim zemljama. Objasnite posljedice niskih stopa fertiliteta.
Izvor: https://vividmaps.com/
Što prikazuje karta?
Uz pomoć podataka s karte na poveznici analizirajte cijene između razvijenih i nerazvijenih država svijeta.
Page updated
Google Sites
Report abuse