Doprinos znanstvenih spoznaja geografije u unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva
Doprinos znanstvenih spoznaja geografije u unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva
Što je održivi razvoj i na koji način je povezan s geografijom?
Zbog holističkog pogleda na svijet geografija ima važnu ulogu u proučavanju održivog razvoja. U geografskim istraživanjima postoji najveća mogućnost da se prirodna perspektiva prema održivosti poveže sa društvenom.
Je li moguće uzgajati hranu za cijelu jednu školu uz pomoć samo jednog alata kao što je ovaj? Što znači proizvodnja hrane? Kako bi prema vašem razmišljanju trebao izgledati neki vrt budućnosti (jesu li to urbani vrtovi, mali OPG-ovi, vertikalni vrtovi i sl.)? Ima li konvencionalna poljoprivreda budućnost? Je li moguće živjeti od manje parcele zemlje i pri tome biti održiv? Može li jedna škola utjecati na smanjenje klimatskih promjena ili ekološkog otiska na globalnoj razini uz pomoć samo jednog malog vrta?
Zamislite situaciju u kojoj naša škola ima pristup većoj neiskorištenoj obradivoj površini. Kako bi tu površinu priveli nekoj korisnoj svrsi, odlučili smo osnovati školsku zadrugu kojoj će glavna zadaća biti proizvodnja hrane za potrebe školske kuhinje prema načelima regenerativne poljoprivrede (regenerativna poljoprivreda je sustav poljoprivrednih načela i praksi koje povećavaju biološku raznolikost, obogaćuju tlo, unaprjeđuju vodne resurse i usluge ekosustava. Ona ima za cilj povećati odljev atmosferskog ugljika u tlo i biomasu, povisiti prinose te podići razinu prilagodljivosti agroekosustava na klimatske promjene, kao i otpornost i vitalnost ljudskih zajednica. Dizajniranje agroekosustava prema regenerativnim načelima pretpostavlja razumijevanje jedinstvenog konteksta krajolika, ljudi, kulture i povijesti, kao i inovacija u rješenjima te specifičnih smjernica za korištenje svakog pojedinačnog projekta.) Zadruga će koristiti proizvodnju i potrošnju hrane za promicanje održive politike među učenicima, učiteljima, roditeljima i u lokalnoj zajednici.
Podijelite se u grupe od 4 do 5 učenika.
Proučite opise UN-ovih Globalnih ciljeva održivog razvoja. Nakon toga neka svaka grupa izradi poster u kojem će u sredini biti postavljen pojam “regenerativna školska kuhinja”, a u koncentrični krug postavite pet ciljeva na koje će regenerativna kuhinja najjače utjecati. Povežite ih strelicama sa središnjim pojmom, ali po potrebi i međusobno, a na strelice dodajte tekst koji opisuje utjecaje. Zatim isto napravite u idućem koncentričnom krugu, s preostalim ciljevima.
U završnom dijelu aktivnosti neka grupe međusobno predstave svoje radove, s ciljem donošenja zajedničkog zaključka o tome kako školska politika može utjecati na ekološku, društvenu, ekonomsku i kulturalnu dimenziju održivosti.