7.razred

1. SMJEŠTAJ I VELIČINA

• Euroazija: najveća kopnena cjelina na Zemlji koju čine Europa i Azija zajedno

• veličina: Europa ima oko 10 milijuna km² (malo je veća od Australije, što je čini jednim od manjih kontinenata)

• GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ- određujemo u odnosu prema geografskoj mreži 

-cijela je na sjevernoj polutki, a skoro cijela na istočnoj polutki (kroz nju prolazi početni meridijan u Londonu)

• klima i zone: - većinom je u sjevernom umjerenom pojasu (zato imamo 4 godišnja doba), a samo mali sjeverni dio je u hladnom pojasu

         - proteže se kroz 4 vremenske zone

2. GRANICE I DRŽAVE

• prirodna granica s Azijom (dogovorena): gorje Ural → rijeka Ural → Kaspijsko jezero → planina Kavkaz → Crno more → prolazi Bospor i Dardaneli (između kojih je Mramorno more)

• politička granica: prati državnu granicu na zapadu Rusije

• broj država: Europa ima 44 države, plus 3 države koje se nalaze na oba kontinenta (Rusija, Turska i Kazahstan)

eksklave - dijelovi teritorija neke države koji su odvojeni od njezina glavnog dijela

     - Kalinjingrad je ruska eksklava jer je odvojen od Rusije, ali graniči s Poljskom, Litvom i izlazi na Baltičko more 

        (nije u potpunosti okružen samo jednom državom).

     - Gibraltar je britanski teritorij koji graniči sa Španjolskom i izlazi na more

3. POLOŽAJ I KRAJNJE TOČKE

• GEOGRAFSKI POLOŽAJ - Određuje se u odnosu prema susjednim kopnima i morima 

• središte svijeta: Europa se nalazi u središtu kopnene polutke, što znači da joj je blizu većina ostalih kontinenata (najbliže su Azija i Afrika)

• mora i oceani: na sjeveru je Arktički ocean, na zapadu Atlantski ocean, a na jugu Sredozemno more

• važni prolazi: La Manche (spaja Atlantik i Sjeverno more), Gibraltarska vrata (spajaju Atlantik i Sredozemlje), te Bospor i Dardaneli

ŠTO JE GEOGRAFSKA REGIJA?

• regija je dio nekog većeg prostora koji se izdvaja jer ima slična obilježja

• koja su to obilježja: Prostor se spaja u regiju prema sličnoj klimi, reljefu, povijesti, jeziku, kulturi ili načinu na koji ljudi žive i rade

PODJELA EUROPE NA 6 REGIJA 

• Europu dijelimo na šest glavnih regija.

1. Sjeverna Europa: hladnije države na samom sjeveru (npr. Švedska, Norveška, Finska...) poznate po šumama, fjordovima i visokom standardu   života

2. Zapadna Europa: države okrenute prema Atlantskom oceanu (npr. Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska...), gospodarski vrlo razvijen dio   Europe s puno velikih gradova

3. Srednja Europa: nalazi se u središtu kontinenta (npr. Njemačka, Poljska, Austrija...), vrlo je važna za promet jer povezuje sve ostale dijelove Europe. Tu spada i veći dio Hrvatske!

4. Istočna Europa: najveća regija po površini (npr. europski dio Rusije, Ukrajina, Bjelorusija...), obuhvaća golemu Istočnoeuropsku nizinu

5. Južna Europa: države koje se nalaze na tri velika poluotoka na Sredozemnom moru (Pirenejski, Apeninski i dio Balkanskog – npr. Španjolska,     Italija, Grčka), poznate po turizmu i toploj klimi. Hrvatska svojim primorskim dijelom pripada i ovoj regiji!

6. Jugoistočna Europa: najmanja regija po površini, prostor Balkanskog poluotoka (npr. Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina...), regija         bogata planinama (Dinaridi, Karpati) i burnom poviješću

• geologija: Znanost koja proučava kako je Zemlja nastala, od čega je građena i kako se mijenjala kroz prošlost

• geološka razdoblja: Vrijeme na Zemlji dijelimo na ogromne periode koje zovemo eoni i ere (npr. kenozoik, mezozoik...)

• tri vrste stijena: - vulkanske (magmatske): nastale hlađenjem lave (vrlo čvrste)

- taložne (sedimentne): nastale taloženjem pijeska, mulja i ostataka školjaka na dnu mora ili jezera (npr. vapnenac)

- preobražene (metamorfne): stijene koje su se promijenile pod jakim pritiskom i toplinom u unutrašnjosti Zemlje (npr. mramor)

• reljef Europe: 

- prastara Europa (najstariji dijelovi) - Baltički štit, Ukrajinski štit i Ruska platforma

- stara Europa (stara gromadna gorja) - Ural, Skandinavsko gorje, Škotsko visočje, Kambrijsko gorje, Njemačko-češko sredogorje, Središnji masiv, Ardeni, Vogezi, Kantabrijsko gorje, Meseta i Rodopi (na Balkanu)

- mlada Europa (mlade ulančane planine) - Alpe, Dinaridi , Pireneji, Karpati, Apenini, Kavkaz, Betijski Kordiljeri, Šarsko-pindsko gorje i Stara planina   (Balkan)

- europske nizine: Istočnoeuropska nizina (najveća), Pribaltička nizina i Priatlantska nizina, Panonska nizina , Padska nizina, Vlaška nizina, Andaluzijska       nizina, Prikaspijska nizina (uz Kaspijsko jezero – zanimljiva jer je to depresija, tj. nalazi se ispod razine mora!)

Otoci i poluotoci - najrazvedeniji kontinent

• poluotoci (veliki dijelovi kopna okruženi morem s 3 strane): Skandinavski, Pirenejski, Apeninski, Kola, Jylland (Danska) i Krim

• otoci (kopno potpuno okruženo morem): Velika Britanija, Irska, Island, Sicilija, Sardinija, Korzika, Kreta i Baleari

Dva glavna tipa obale:

• Norveški tip obale (fjordovi) - otoci i zaljevi se pružaju okomito na smjer obale. Nastali su tako što su ledenjaci u davnoj prošlosti izdubili duboke doline koje je kasnije potopilo more.

• Dalmatinski tip obale (naša obala) - otoci, kanali i obala pružaju se usporedno (paralelno) jedni s drugima - izgleda kao niz dugačkih otoka koji prate liniju kopna

Tri obalna pročelja:

1. Sjeverno pročelje 

mora: Barentsovo i Bijelo more

• značajke: Obale su jako hladne i slabo naseljene

• zanimljivost: Tu je luka Murmansk (Rusija) koja se zimi ne zaleđuje zbog tople Golfske struje - glavne djelatnosti su ribarstvo i pomorski promet

2. Zapadno pročelje 

• mora i zaljevi: Norveško, Sjeverno i Baltičko more; Botnički, Finski i Biskajski zaljev.

• važni prolazi i luke: La Manche (Engleski kanal) je najprometniji morski prolaz na svijetu, najveća luka u cijeloj Europi je Rotterdam (Nizozemska).

• Zanimljivosti: 

- Velike su razlike između plime i oseke, pa su luke smještene u estuarijima (širokim ušćima rijeka uvučenim u kopno) kako bi brodovi bili sigurni. 

- Sjeverno more je bogato naftom i plinom, a plićak Dogger Bank poznat je po golemom ulovu ribe.

3. Južno pročelje 

• mora: Sredozemno (i manja mora unutar njega: Jadransko, Tirensko, Jonsko, Egejsko, Ligursko), Crno i Azovsko more

• morski prolazi (vrata): Gibraltar, Otrantska vrata (ulaz u Jadran), Sicilska vrata, Bospor i Dardaneli

• glavne djelatnosti: turizam (zbog tople klime i lijepih plaža) i promet

• Gusta mreža: Europa ima jako puno rijeka koje su odlično međusobno povezane, najdulje su na istoku

→  Volga: najdulja rijeka u Europi

→  Dunav: druga najdulja rijeka u Europi (i najvažnija za Hrvatsku!)

→  Rajna: najprometnija rijeka u Europi 

• RIJEČNI REŽIM - način na koji rijeka dobiva vodu; kišni, snježni, mješoviti

• značenje rijeka - navodnjavanje, promet, turizam, rekreacija, hidroelektrane

• dva su glavna načina opskrbe: padalinama (kišom) i otapanjem snijega (i ledenjaka na planinama)

•  slijev je sav onaj prostor s kojeg sve rijeke teku i ulijevaju se u isto more ili ocean.

EUROPSKI SLJEVOVI:

• jezera prema postanku - prirodna i umjetna

1. PRIRODNA JEZERA

→  ledenjačka (glacijalna) jezera: nastala su u davnoj prošlosti kada su golemi ledenjaci svojim kretanjem izdubili tlo, a kasnije se led otopio i napunio ih vodom

→  primjeri: Ladoga i Onega (dva najveća jezera u Europi), Vänern i Vättern (u Švedskoj), Ženevsko i Bodensko jezero (Alpe)

→  tektonska jezera: nastala su u pukotinama i ulegnućima u Zemljinoj kori koja su se stvorila pomicanjem tektonskih ploča - vrlo duboka i stara.

→  primjeri: Ohridsko jezero (između Sjeverne Makedonije i Albanije) i Balaton ili Blatno jezero (u Mađarskoj)

→  krška jezera: nastala su u specifičnom reljefu (kršu) gdje voda otapa stijene (vapnenac) i stvara udubljenja

→  primjeri: Modro i Crveno u Hrvatskoj kod Imotskog

2. UMJETNA JEZERA -nastala djelovanjem čovjeka, najviše ih ima na Volgi (Kujbiševsko i Rybinsko)

• Vrijeme - trenutačno stanje atmosfere nad nekim mjestom

• Klima - prosječo stanje atmosfere nad nekim mjestom

• Klimatski elementi (ono što mjerimo): trenutačno stanje u atmosferi koje mjerimo uređajima 

– temperatura

- padaline (kiša/snijeg)

- tlak zraka

- vlaga 

- vjetrovi

• Klimatski čimbenici (ono što oblikuje klimu):

-  udaljenost od ekvatora (geografska širina): što smo dalje od ekvatora, Sunčeve zrake padaju pod manjim kutom pa je hladnije

-  raspodjela kopna i mora: more grije zimi, a hladi ljeti

-  morske struje: topla Golfska struja teče Atlantskim oceanom i grije sjeverozapadnu Europu

-  nadmorska visina: što se više penjemo na planinu, temperatura zraka stalno opada

- reljef: visoke planine (poput Alpa) mogu zaustaviti vlažne vjetrove i potpuno promijeniti klimu s druge strane planinskog lanca

• Amplituda temperature: To je razlika između najviše i najniže izmjerene temperature (npr. razlika između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca u godini).

• Maritimnost (utjecaj mora): Označava klimu u krajevima blizu mora (zapad Europe). Tamo ima više padalina, a temperaturne razlike su male (zime su blage, ljeta su svježa).

• Kontinentalnost (utjecaj kopna): Označava klimu u unutrašnjosti (istok Europe). Što smo dalje od mora, ima manje padalina, a temperaturne razlike su velike (ljeta su jako vruća, a zime jako hladne).

• Islandska ciklona (niski tlak): Donosi nam nestalno vrijeme, oblake i puno padalina. Zamisli je kao tvornicu kiše.

• Azorska i Sibirska anticiklona (visoki tlak): Donose stalno, stabilno i suho vrijeme (Azorska donosi ljetne vrućine, a Sibirska suhu zimsku hladnoću)