-  rotacija Zemlje → okretanje Zemlje oko svoje osi

- smjer: od zapada prema istoku

-  trajanje: 24 sata ili jedan dan

-  posljedica: izmjena dana i noći

-  sumračnica → crta (uzak pojas) koja odvaja osvijetljeni dio od neosvijetljenog dijela Zemlje

-  revolucija Zemlje → kruženje Zemlje oko Sunca

-  smjer: suprotno od kazaljke sata

-  trajanje: 365 dana i 6 sati ili jednu godinu

-  posljedica: izmjena godišnjih doba

- Zemljina putanja nalazi se u ravnini ekliptike

- Zemljina os nagnuta je na ravninu ekliptike

Kako nastaje prijestupna godina?

Budući da našem planetu za jedan krug oko Sunca treba 365 dana i još 6 sati, taj "višak" sati ne možemo samo tako izbrisati. Zato su geografi i matematičari smislili jednostavno rješenje:

• Svake godine nakupi se 6 sati viška.

• Nakon četiri godine, ti se sati zbroje: 4 x 6 sati = 24 sata (što čini točno 1 cijeli dan).

• Taj se dodatni dan svake četvrte godine dodaje mjesecu veljači (koja tada ima 29 dana).

• Takva godina ima 366 dana i zove se prijestupna godina.

GODIŠNJA DOBA

- godišnje okretanje Zemlje oko Sunca i nagnutost Zemljine osi - izmjena godišnjih doba

- atmosfera – Zemljin zračni omotač 

- sastav atmosfere: dušik – 78%, kisik 21% i ostali plinovi 1%

- troposfera – najniži i najgušći sloj atmosfere gdje se događaju promjene vremena, najdeblji na ekvatoru, a najtanji na polovima

- vrijeme – trenutno stanje atmosfere nad nekim mjestom

- klimatski elementi (promjenjivi pokazatelji o kojima ovisi vrijeme ): 

- temperatura zraka

 -  tlak zraka 

 - vjetar 

- naoblaka

- vlaga u zraku

- padaline

- meteorolozi – stručnjaci koji proučavaju vrijeme

- meteorologija – znanost koja se bavi proučavanjem vremena

- vremenska prognoza - stručno predviđanje vremena

• Gdje pronaći podatke?

Izvrstan i precizan izvor za praćenje vremenske prognoze je aplikacija Vrijeme i radar (postoji i u obliku web-stranice), a službeni izvor informacija za Hrvatsku je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) čiju stranicu  https://meteo.hr/ .

•  TEMPERATURA ZRAKA

- stupanj topline u najnižem sloju atmosfere

- mjeri se termometrom

- mjerna jedinica: stupanj Celzijev (°C)

- ovisi o Suncu

- topao zrak je lakši od hladnog zbog čega se postupno izdiže

- temperatura opada s porastom nadmorske visine – svakih 200 metara 1°C

• Kako računamo srednju dnevnu temperaturu?

SREDNJA DNEVNA TEMPERATURA ZRAKA: Td= (T7h + T14h + 2xT21h) : 4

- npr. ako je u 7:00 zabilježena temperatura 12 °C, u 14:00 pak 29 °C, a u 21:00 temperatura 17 °C, 

 tada računamo: 12+30+17+17/4=76/4= 19°C   (Prosječna dnevna temperatura zraka iznosi 19 °C.)

*Temperatura u 21 sat množi se s dva (odnosno računa se dvaput) kako bi se matematički nadomjestila mjerenja koja nedostaju tijekom noći i dobio rezultat što bliži pravoj 24-satnoj srednjoj vrijednosti.

- srednja mjesečna temperatura mjeri se tako da se zbroje sve srednje dnevne temperature i podijele brojem dana u mjesecu

TLAK ZRAKA

- pritisak kojim zrak pritišće Zemljinu površinu

- mjeri se barometrom

- mjerna jedinica: hektopaskal (hPa) i bar (bar)

- normalan tlak 1013 hPa

- anticiklona – područje visokog tlaka zraka (donosi vedro i stabilno vrijeme)

- ciklona – područje niskog tlaka zraka (donosi promjenjivo vrijeme s padalinama)

- meteorolška ili sinoptička karta – čitanje vremenske prognoze

- planetarni vjetrovi - polarni, zapadni, pasati

- regionalni vjetrovi - bura, jugo, maestral

• VJETAR

- strujanje zraka uzrokovano razlikama u tlaku zraka

- brzina vjetra mjeri se vjetromjerom, amjerna jedinica je metar po sekundi (m/s)

- brzina je veća što su veće razlike u tlaku zraka

- planetarni vjetrovi: pasati u žarkom toplinskom pojasu, zapadni vjetrovi u umjerenim toplinskim pojasima i polarni vjetrovi u hladnim toplinskim   pojasima

- lokalni vjetrovi: bura, jugo i maestral

• PADALINE ILI OBORINE

- voda koja u krutom ili tekućem stanju pada na Zemljinu površinu

- vrste padalina: kiša, snijeg, tuča, rosa, mraz, inje

- oblaci: nakupine kapljica vode i kristala leda iznad tla

- magla: oblak pri tlu

- mjere se kišomjerom, a mjerna jedinica su milimetri (mm)

- nastanak padalina:

- zagrijana Zemljina površina zagrijava zrak koji se izdiže i hladi

- izdizanjem zraka uz planine

- izdizanjem toplog zraka iznad hladnog

• klima je prosječno stanje atmosfere nad nekim mjestom (promjene vremena treba pratiti dulji vremenski period -  30 godina i više)

• klima ovisi o geografskim čimbenicima:

   – o udaljenosti od ekvatora

   – o raspodjeli kopna i mora

   – o nadmorskoj visini

   – o reljefu

   – o vjetru

   – o morskim strujama

• Ljeti je Sunce više i zrake padaju na Zemlju pod većim kutom => POSLJEDICA: ista količina sunčeve energije grije manju površinu – jače zagrijavanje!

• Zimi je Sunce niže i zrake padaju na Zemlju pod manjim kutom => POSLJEDICA: ista količina sunčeve energije grije veću površinu  - slabije zagrijavanje!

KLIMATSKI ČIMBENICI:

- klimatski dijagram sadržava prosječne mjesečne temperature zraka i mjesečne količine padalina

*izrada klimatskog dijagrama

- temperatura zraka prikazuje se krivuljom koja spaja srednje mjesečne vrijednosti

- temperaturne vrijednosti nalaze se na lijevoj osi (°C)

- količina mjesečnih padalina označuje se visinom stupca, a vrijednosti se očitavaju na desnoj osi (mm)

- na donjoj osi navedeni su mjeseci

5 osnovnih klimatskih razreda (tipova) na Zemlji:

       1. tropske klime

            2. suhe klime

       3. umjerene klime

       4. snježno-šumske klime

       5. polarne klime.

• Na klimu Hrvatske najviše utječu četiri glavna uzroka:

  1. geografski smještaj u sjevernom umjerenom pojasu

  2. velika morska prostranstva na zapadu i jugu Europe - izvorišta ciklona

  3. zapadni vjetrovi - donose padaline prema Hrvatskoj

  4. Jadransko more - smanjuje razliku između ljetnih i zimskih temperatura

  5. Dinaridi - prirodna prepreka - zadržavaju dio oblaka koji dolaze sa zapada

• Temperatura zraka

  1. trajanje sijanja Sunca (osunčavanje) - izražava se brojem sunčanih sati nad nekim mjestom u godini dana (najsunčaniji otok Hvar)

  2. more ublažava ljetne vrućine i zimske hladnoće

  3. temperaturna inverzija (obrat) - pojava kad temperatura zraka raste s porastom nadmorske visine (magla - zimi - reljefna udubljenja)

• Vjetar i padaline

  1. lokalni vjetrovi: bura i jugobura (hladan, suh i jak vjetar koji puše s kopna na more) i jugo (topao i vlažan vjetar koji puše s mora na kopno i donosi kišu).

  2. najviše padalina imaju reljefno viši predjeli, a količina padalina opada prema istoku zbog udaljavanja od mora (kontinentalnost - utjecaj kopna na klimu)

• Tipovi klima u Hrvatskoj

U Hrvatskoj razlikujemo četiri glavna tipa klime:

1. Sredozemna klima s vrućim i suhim ljetom: Nalazi se na našoj obali i otocima. Ljeta su jako vruća, a zime blage i kišovite.

2. Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom: Nalazi se u nizinama kontinentalne Hrvatske (npr. u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj). Ljeta su topla, a zime hladne.

3. Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom: Ovu klimu imaju brežuljkasti krajevi i niže planine (poput Gorskog kotara i Like). Ljeta su ovdje svježija i ugodnija.

4. Vlažna snježno-šumska klima: Nalazi se samo na našim najvišim planinskim vrhovima (iznad 1200 metara nadmorske visine). Zime su duge, oštre i s puno snijega.