Glagoli sa se dvočlane su konstrukcije čije značenje obuhvaća specifičan odnos između subjekta i radnje, a veže se uz koncept povratnosti te čine vrlo heterogenu i kompleksnu kategoriju u različitim jezicima. Govoreći o glagolima sa se u hrvatskom jeziku, dijakronijski gledano element se vuče korijene iz praslavenskog jezika, tj. podrijetlom je nenaglašeni akuzativni oblik zamjenice (Matasović 2011; Belaj 2001). U hrvatskom standardnom jeziku element se shvaća se, osim kao zamjenica, i kao čestica i morfem (Barić i sur. 2005; Belaj 2001) ili samo čestica (Oraić Rabušić 2018). U novijem znanstvenoistraživačkom i glotodidaktičkom korpusu naziva se i povratnom oznakom (Matasović 2011), povratnim elementom ili pokazateljem povratnog medija (Polančec 2018), zamjenicom identiteta i predikatnom zamjenicom (Marinčić 2008) itd. Element se kao važan morfološki i leksičkosemantički dio dvočlane konstrukcije, uobičajeno nazivane povratni glagol, kada je u funkciji zamjenice u nekim jezicima ima jedan oblik za sva lica te se može razlikovati u padežnom obliku (npr. hrvatski jezik – akuzativ: se, dativ: si), dok se u drugim jezicima mijenja ovisno o licu i gramatičkom broju (npr. engleski jezik – myself, yourself, himself, herself, itself, ourselves, yourselves, themselves). Pojava elementa se uz određeni glagol u jednom jeziku, ne znači da prijevodni ekvivalent u drugom jeziku mora imati element se (npr. hrvatski: učiti, češki: učit se). Isto tako unutar jednoga jezika element se može se javljati ovisno o tome je li riječ o standardu ili razgovornoj/regionalnoj/dijalektalnoj inačici (npr. sjesti – sjesti se).
Podjele glagola sa se različite su najčešće ovisno o tome je li element se neizostavni dio glagola (tzv. reflexiva tantum) ili je li element se zamjenica koja se može zamijeniti dugim oblikom sebe i s obzirom na to kakav se pomak u značenju događa. Uz to, u podjelama na podvrste uzimaju se u obzir i drugi kriteriji, npr. je li riječ o nenamjernoj, spontanoj ili namjernoj, hotimičnoj radnji, je li riječ o živim referentima itd. Veliki spektar kriterija omogućuje razgranate pojdjele glagola sa se, što otežava njihovo usustavljivanje i u konačnici uzorkuje otežano poučavanje u glotodidaktičkom kontekstu.
Složenost kategorije nameće različite podjele glagola sa se, kompleksna istraživačka pitanja i divergentne istraživačke pristupe te specifičnu metodiku inojezičnog poučavanja.
Verbs containing the “reflexive” marker -sja represent a major challenge for L2 learners of Russian. In this talk, I first outline the diachronic transformation of -sja from a clitic to an affix and then explore its massive polysemy in modern Russian. However, the main part of my talk is devoted to two case studies concerning the verbs bojat’sja ‘fear’ and grozit’sja ‘threaten’.
A rule of thumb for L2 learners is that Russian verbs in -sja do not combine with grammatical objects in the accusative case. However, this is not quite true. Verbs like bojat’sja ‘fear’, which traditionally governed the genitive case, may take accusative objects in present-day Russian:
(1) Veročka obožala papu i očen’ bojalas’ mamu. (Traub, 2009)
‘Little Vera adored her dad and was very afraid of her mum.’
Based on a thorough analysis of data from the Russian National Corpus, I will clarify the extent to which accusative objects combine with bojat’sja and similar verbs. I will ask which factors facilitate the use of the accusative and suggest that this use is increasing in modern Russian.
My case study on threats compares the two verbs grozit’ and grozit’sja, which both can be translated as ‘threaten’. Does -sja contribute to the meaning, or are the two verbs complete synonyms? On the basis of corpus data, I will show that there are some differences between the two verbs, although they are semantically and syntactically very close.
Taken together, the two case studies I present in this talk contribute the understanding of reflexive verbs in the Slavic languages. By means of corpus data we can connect their seemingly idiosyncratic behavior to general processes in the languages under scrutiny.
Povratnost se u jezicima svijeta iskazuje različitim jezičnim sredstvima te stoga predstavlja izazov u učenju i poučavanju stranih jezika. Iako je zahtjevnije prenijeti takav tip jezičnoga znanja govornicima nesrodnih jezika, na izazove je moguće naići i kod jezika koji pripadaju istoj jezičnoj porodici i koji dijele sva ili barem neka sredstva za iskazivanje povratnosti. U postavljanju teorijskog okvira za poučavanje stranih jezika važnu ulogu ima kontrastivna analiza, koja istražuje razlike između jezika, pri čemu ističe one elemente na koje je u učenju i poučavanju potrebno obratiti pozornost. Usporedni opisi dvaju (i više) jezika pružaju informacije na temelju kojih je moguće razraditi didaktičke postupke namijenjene prenošenju i usvajanju specifičnih jezičnih struktura. Na primjeru poljskog i hrvatskog istaknut ćemo odabrane elemente koji u kontrastivnoj analizi mogu biti prepoznati kao važni za usvajanje sredstava kojima se povratnost iskazuje. Osim definicija i odabira pristupa odnosno temeljnih jedinica analize (glagolske konstrukcije i/ili glagoli sa se/się) važno je istaknuti i tradicionalne i suvremene opise u gramatikama i filološkim radovima jezika koje se supostavlja. Kao jedan od mogućih pristupa razmotrit ćemo tradicionalne hrvatske gramatičke opise glagola sa se prema grupama te njihovu moguću primjenu na poljske glagole. Istaknut će se i opisati postojeće skupine glagola, kao i prijedlog za proširenje njihove klasifikacije.
Načini izražavanja „prave“ povratnosti i uzajamne povratnosti neiscrpna su tema u teorijskoj lingvistici, jezičnoj tipologiji, ali i domeni usvajanja jezika. Jedna od odlika koje čine razumijevanje i usvajanje ovih fenomena složenim jest odabir između naglašenih i nenaglašenih, odnosno gramatičkih i leksičkih strategija izražavanja povratnosti (Frajzyngier i Walker, 2000a, 2000b; Janic i sur., 2023; Kemmer, 1993; König i Gast, 2008). Jezici se međusobno razlikuju ne samo u konkretnim strategijama (usp. nemarkirano Anna dressed u engleskom jeziku i njegov ekvivalent Ana se obukla u srpskom), već i u tome u kojoj mjeri dopušta upotrebu različitih strategija uz različite glagole, odnosno glagole koji su manje ili više tipično povratni. Na primjer, dok je u engleskom jeziku u povratnom značenju potpuno neprihvatljivo *Anne describes, a u srpskom jeziku ?Ana se opisuje manje prihvatljivo od Ana opisuje sebe, u talijanskom jeziku je sasvim prihvatljivo nenaglašeno Anna si descrive. Ovakve razlike mogu dovesti do problema u usvajanju drugog jezika čak i u situacijama kada na prvi pogled nisu velike, kao u slučaju srpskog i talijanskog (usp. Miličević, 2007).
Cilj izlaganja je osvrt na strategije izražavanja povratnosti i uzajamne povratnosti u srpskom jeziku u svjetlu njegovog usvajanja i nastave kao drugog jezika. Polazeći od toga da distribucija različitih strategija (sebe i se u povratnim, jedan drugog i se u uzajamno povratnim kontekstima) nije u potpunosti gramatikalizirana, uslijed čega je teško učenicima predočiti jasna pravila upotrebe, bit će predložen pristup u kojem se u nastavu uključuju elementi saznanja iz lingvističke teorije.
Jedan od ključnih zadataka pri poučavanju gramatike inih jezika jest koristiti lingvistički opis koji je, s jedne strane, realističan, a s druge nije isuviše detaljan kako bi onemogućio učenje. Takav se opis učenicima treba prikazati u skladu s načelima pedagoške gramatike, tj. (1) mora se koristiti odgovarajućim metajezičnim sredstvima; (2) mora uzeti u obzir prvi jezik učenika; (3) mora omogućiti duboko procesiranje i naučljivost; i (4) mora balansirati između specifičnosti i shematičnosti tako da olakša daljnje učenje (Stanojević 2022). Glagoli sa se javljaju se u slavenskim i neslavenskim jezicima i imaju različita ali povezana značenja (Shibatani 1985). To su, između ostalog, povratna i uzajamna značenja, medijali, pasivi te bezlična značenja. Temeljno pitanje kod njihova poučavanja jest kako na odgovarajući način obraditi njihovu formalnu sličnost (svi imaju oblik se) i veliku značenjsku raznolikost. U izlaganju ću ponuditi kognitivnolingvistički opis različitih glagola sa se u hrvatskom jeziku te ću ga usporediti s nekim značenjima koja se javljaju u drugim slavenskim i neslavenskim jezicima. Navedeni će opis biti realističan tek ako uključi čimbenike koji nisu samo konceptualni, već uključuju i druge manje sustavne faktore (npr. istaknutost, analogiju, dijakroniju, frekvenciju). S obzirom na navedeno, pedagoško-gramatički opis neće moći na jednak način obuhvatiti sve tipove glagola sa se, jer će u nekim slučajevima prevladati manje sustavni faktori. S obzirom na navedeno, u zaključnom dijelu izlaganja raspravljat ću o tome kako pomiriti realističan opis s potrebama pedagoške gramatike. Zalagat ću se za pristup u kojem se istaknute i/ili česte konstrukcije koriste kao konceptualni prototipovi za pojedina značenja. Premda to skriva zajedničku motivaciju svih značenja (čime se, posljedično, smanjuje dubinsko procesiranje), takvim se pristupom ne otežava daljnje učenje i proširivanje kategorije.
Będkowska-Kopczyk, Agnieszka. 2014. „Verbs of emotion with se in Slovene: between middle and reflexive semantics. A cognitive analysis.“ Cognitive Studies, Études cognitives 14: 203–218.
Belaj, Branimir. 2001. „Prototipno-kontekstualna analiza povratnih glagola u hrvatskom jeziku.“ Suvremena lingvistika 51–52 (1–2): 1–11.
De Alencar, Leonel F. i sur. 2005. „Are reflexive constructions transitive or intransitive? Evidence from German and Romance.“ U: Proceedings of the LFG05 Conference, ur. Miriam Butt i Tracy Holloway King. Bergen: CSLI Publications.
Hrdlička, Miroslav. 2022. Kategorija povratnosti u hrvatskom i poljskom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Hrdlička, Miroslav. 2023. „Glagoli sa się/se u funkciji ograđivanja i dokazivanja u poljskom i hrvatskom.“ O jeziku zboriti. Zbornik radova u čast prof. dr. sc. Nedi Pintarić Kujundžić, ur. Vidović Bolt, Ivana; Čagalj, Ivana; Hrdlička, Miroslav, str. 183–190. Zagreb: FF press str. 183-190.
Jackson-Maldonado, Donna; Maldonado, Ricardo i Donna J. Thal. 1998. „Reflexive and middle markers in early child language acquisition: Evidence from Mexican Spanish.“ First Language 18 (54): 403–429.
Kemmer, Suzanne. 1993. Middle voice. Amsterdam: John Benjamins.
Korajac, Aida. 2019. „Kako se (s)naći sa se? – povratni glagoli u hrvatskome kao inome jeziku. “ Stručno i znanstveno savjetovanje za lektore hij-a (SIH). Četvrti zbornik radova, ur. Ivančica Banković-Mandić, Marica Čilaš Mikulić i Darko Matovac, str. 35–52. Zagreb: FF press.
Korajac, Aida. 2020. Dubinska obrada povratnih glagola u ovladavanju hrvatskim kao inim jezikom (doktorska disertacija). Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Korajac, Aida i Mateusz-Milan Stanojević. 2022. „Strateško konstruiranje frazema sa se u hrvatskome kao inome jeziku.“ U: Riječi o riječi i Riječi. Zbornik u čast Zrinki Jelaska, ur. Ivan Marković, Iva Nazalević Čučević i Igor Marko Gligorić, str. 285–299. Zagreb: Disput.
Korajac Aida. 2025. Zabavimo se sa se. Priručnik za ovladavanje glagolima sa se. Zagreb: FF press.
Maldonado, Ricardo. 2008. „Spanish middle syntax: A usage-based proposal for grammar teaching.“ U: Applications of Cognitive Linguistics 9, ur. Sabine De Knop i Teun De Rycker, str. 155–184.
Maldonado, Ricardo. 2013. „Middle as a basic voice system.“ Studies in Role and Reference Grammar. México: Instituto de Investigaciones Filológicas, UNAM.
Marinčić, Senka. 2007. Povratna zamjenica kao dopuna glagolu u njemačkom i u hrvatskom jeziku: kontrastivna analiza (doktorska disertacija). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Marinčić, Senka. 2008a. „O mjestu povratne zamjenice sich i se u rečenici – kontrastivna analiza njemačkog i hrvatskog jezika.“ Mostariensia 27: 109–126.
Marinčić, Senka. 2008b. „Povratna zamjenica kao zamjenica identiteta u njemačkome i hrvatskom jeziku.“ Hum 4: 78–92.
Mihaljević, Ana i Jurica Polančec. 2013. „Povratne konstrukcije u hrvatskoglagoljskome Životu Marije Magdalene.“ Jučer, danas, sutra – slavistika. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Miličević, Maja. 2008. „On the productivity of reflexive and reciprocal se in Serbian.“ U: Proceedings of the Sixth International Conference Formal Approaches to South Slavic and Balkan Languages, ur. Marko Tadić, Mila Dimitrova-Vulchanova i Svetla Koeva, str. 85–91. Zagreb: Croatian Language Technologies Society – Faculty of Humanities and Social Sciences.
Miličević, Maja. 2009. „On the status of clitic reflexives and reciprocals in Italian and Serbian.“ U: Proceedings of LFG09, ur. M. Butt i T. Holloway King. Stanford: CSLI Publications.
Miličević, Maja. 2010. „The Role of the L1 in the acquisition of reflexive and reciprocal marking in L2 Italian.“ U: New Directions in Language Acquisition: Romance Languages in the Generative Perspective, ur. P. Guijarro-Fuentes i L. Domínguez, str. 49–70. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing.
Miličević, Maja. 2014. „Leksička i gramatička recipročnost u srpskom jeziku.“ Primenjena lingvistika 15, 21–38.
Moulton, Erin Elizabeth. 2015. Rethinking Reflexivity: SJA/SE-verbs in Russian and Bosnian/Croatian/Serbian (doktorska disertacija). University of Kansas.
Nesset, Tore i Anastasia Makarova. 2024. „Threatening in Russian with or without sja: Grozit′ vs. grozit′sja.“ Journal of Slavic Linguistics 31(1-2): 215-244.
Oliva, Karel. 2001. „Reflexe reflexivity (A reflexion on a reflexivity of reflexives).“ Slovo a Slovesnost, 62 (3): 200–207.
Oraić, Ivana. 2008. „Kako razvrstati glagole s elementom se u valencijskome rječniku hrvatskih glagola?“ Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34: 269–283.
Oraić Rabušić, Ivana. 2013. Struktura povratnih glagola i konstrukcije s elementom se u hrvatskome jeziku (doktorska disertacija). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Oraić Rabušić, Ivana. 2015. „O odnosu elementa se i zamjenice sebe.“ Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 41 (1): 97–126.
Oraić Rabušić, Ivana. 2016. „Pristup povratnim glagolima u hrvatskom jeziku.“ Filologija 66: 35–58.
Pavlinušić, Eva i Maja Kelić. 2011. „Utjecaj poučavanja na ovladanost povratnim glagolima u hrvatskome kao inome jeziku.“ Lahor: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik 1 (11): 5–22.
Polančec, Jurica. 2018. „Povratni medij: o strukturi kategorije i njezinu dijakronijskom razvoju.“ U: Poglavlja iz romanske filologije: u čast akademiku Augustu Kovačecu o njegovu 80. rođendanu, ur. Nina Lanović i sur., str. 543–559. Zagreb: FF press.
Tabakowska, Elżbieta. 2003. „Those notorious polish reflexive pronouns: a plea for middle voice.“ Glossos 4: 1–18.
Tomišić, Mojca. 2011. Oprostite, zaspal sem se! Glagoli s se v slovenščini. Bielsko-Biała, Budimpešta, Kansas, Maribor, Prag: ZORA 81.