Sudjeluju

Ljiljana Šarić redovita je profesorica na slavističkome odsjeku Humanističkog fakulteta Sveučilišta u Oslu. Predmet su njezinih istraživačkih interesa značenje u jeziku te odnos jezika i mišljenja. Uz kognitivnolingvističke teme (posebice konceptualizaciju prostora u jeziku i metafore) bavi se i diskurzivnom konstrukcijom kulturnoga identiteta te mnogim drugim semantičkim temama i pitanjima (južno)slavenske filologije. Uz brojne znanstvene radove objavila je nekoliko knjiga kao autorica, suautorica ili urednica, uključujući monografije Spatial Concepts in Slavic: A Cognitive Linguistic Study of Prepositions and Cases (Harrassovitz, 2008) te Prostor u jeziku i metafora (Jesenski i Turk, 2014). Uz projekt Space in South Slavic trenutačno vodi i projekt Discourses of the Nation and the National u sklopu kojeg se bavi metaforama i simbolima u konceptualizaciji nacija te surađuje na projektu istraživanja (ne)uljudnosti u javnome diskursu i interkulturalnoj komunikaciji.

Branimir Belaj redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Sudjelovao je kao izlagač na dvadesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Do sada je objavio četrdesetak znanstvenih radova u međunarodnim i domaćim časopisima te četiri knjige: Pasivna rečenica (Filozofski fakultet u Osijeku, 2004), Jezik, prostor i konceptualizacija – Shematična značenja hrvatskih glagolskih prefikasa (Filozofski fakultet u Osijeku, 2008), Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika, Knjiga prva, Imenska sintagma i sintaksa padeža (Disput, 2014) i Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika, Knjiga druga, Sintaksa jednostavne rečenice (Disput, 2017). Temeljna su mu područja interesa kognitivna lingvistika (s naglaskom na konstrukcijskim pristupima gramatici), teorijska lingvistika, povijest lingvistike i sociolingvistika. Član je Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL), Međunarodnoga društva kognitivnih lingvista za slavenske jezike (SCLA) i Europskog lingvističkog društva (SLE). Također je i član Uredništva časopisa Jezikoslovlje.

Marija M. Brala-Vukanović redovita je profesorica Odsjeka za anglistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Diplomirala je prevođenje na Fakultetu za prevoditelje i tumače Sveučilišta u Trstu, magistrirala primijenjenu lingvistiku na Istraživačkome centru za engleski jezik i primijenjenu lingvistiku Sveučilišta Cambridge. Godine 1998. boravila je kao gostujući znanstvenik na Max Plank Institutu za Psiholingvistiku u nizozemskom Nijmegenu, gdje je radila s prof. Melissom Bowerman, a dvije godine kasnije doktorirala je na Sveučilištu Cambridge, s temom iz kognitivne semantike. Jedna je od utemeljiteljica i suvoditeljica Specijalističkoga studija prevođenja pri riječkome Filozofskome fakultetu. Održala je niz pozvanih predavanja na brojnim svjetskim sveučilištima, izlagala je na šezdesetak međunarodnih konferencija. Autorica je četrdesetak izvornih znanstvenih radova i dvije knjige: Perspectives of Meaning – An Introduction to Philosophical, Lexical and Cognitive Semantics (Filozofski fakultet u Rijeci, 2013), Understanding Language. Introduction to the Linguistic Study of the English Language (Filozofski fakultet u Rijeci, 2008) te urednica četiri knjige.

Anita Memišević docentica je na Odsjeku za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Predaje nekoliko kolegija na preddiplomskome i diplomskome studiju anglistike te na Poslijediplomskome specijalističkom studiju prevođenja. Diplomirala je na studiju hrvatskoga jezika i književnosti i engleskoga jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta u Rijeci, završila Poslijediplomski specijalistički studij prevođenja na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a 2012. doktorirala je na Poslijediplomskome znanstvenom doktorskom studiju Jezik i kognitivna neuroznanost Sveučilišta u Zagrebu. Pohađala je niz ljetnih škola i radionica iz područja kognitivne neuroznanosti. Njezini znanstveni interesi uključuju kognitivnu lingvistiku (osobito prostorni jezik i semantiku prefiksa), neurolingvistiku i prevođenje. Surađuje na domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima. Izlagala je na dvadesetak međunarodnih skupova i održala šest pozvanih predavanja. Radove objavljuje u zemlji i inozemstvu.