Sudjeluju

Tore Nesset is a professor of Russian linguistics at UiT The Arctic University of Norway, where he has taught Russian since 1997. He has published more than a hundred scholarly articles in journals such as Morphology, Studies in Language, Cognitive Linguistics, Review of Cognitive Linguistics, Journal of Slavic Linguistics, and Russian Linguistics. Nesset has authored several monographs, including Abstract Phonology in a Concrete Model (Mouton de Gruyter 2008) and Language Change and Cognitive Linguistics (Cambridge University Press 2022). His textbook How Russian Came to Be the Way It Is (Slavica Publishers 2016) is widely used for teaching the history of the Russian language. Nesset’s research interests include corpus and cognitive linguistics and the Russian and Ukrainian languages. 

Mateusz-Milan Stanojević redoviti je profesor na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Šire područje njegovog interesa je kognitivna lingvistika te kognitivna i konstrukcijska gramatika engleskog i slavenskih jezika. Trenutno se bavi istraživanjem (evaluativnih) diskursnih metafora te strukturnim i semantičkim faktorima koji motiviraju korištenje pojedinih konstrukcija. Osim toga, bavio se ili se bavi psiholingvističkim istraživanjima konkretnosti, apstraktnosti i afektivnosti, engleskim kao lingua franca, konstruiranjem značenja u poučavanju inog jezika, procesom prevođenja te e-poučavanjem. Gostovao je kao predavač na više domaćih i međunarodnih sveučilišta (npr. Sveučilište u Zadru, Sveučilištu u Oslu, Sveučilište u Sheffieldu, Sveučilištu Ludwig-Maximilians u Münchenu, Sveučilištu u Krakovu, Sveučilištu Case Western Reserve, Cleveland, SAD). Dobitnik je Fulbrightove stipendije (boravak na Sveučilištu u Kansasu, 2015.). Autor je pedesetak radova te autor ili suautor tri monografije, od kojih je najnovija, Znanstvena istraživanja jezika i prevođenja iz 2020. (s Natašom Pavlović), dobila status sveučilišnog udžbenika Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno mu je u tisku monografija Evaluative discourse metaphor in online communities koju je u suautorstvu s Ljiljanom Šarić napisao za John Benjamins. Urednik je odnosno suurednik više zbornika i knjiga (npr. Metaphor, Nation and Discourse s Ljiljanom Šarić iz 2019. u Johnu Benjaminsu). Član je nekoliko znanstvenih organizacija te je trenutni predsjednik međunarodne organizacije kognitivnih slavista, Slavic Cognitive Linguistics Association.

Maja Miličević Petrović izvanredna je profesorica na Odsjeku za usmeno i pisano prevođenje Sveučilišta u Bologni u Italiji. Do 2020. radila je na Odsjeku za opću lingvistiku Filološkoga fakulteta Sveučilišta u Beogradu. Diplomirala je talijanski jezik i književnost na Sveučilištu u Beogradu, a magisterij iz engleskoga jezika i primijenjene lingvistike te doktorat iz usvajanja drugoga jezika stekla je u Research Centre for English and Applied Linguistics na Sveučilištu u Cambridgeu u Ujedinjenome Kraljevstvu. U svojemu se znanstvenoistraživačkome radu bavi morfosintaksom, usvajanjem drugoga jezika, lingvističkim značajkama prijevoda i korpusnom lingvistikom, usredotočujući se na srpski, talijanski i engleski jezik. Suautorica je znanstvenih monografija Eksperimentalne metode u istraživanjima usvajanja drugoga jezika (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2015) i Statistička analiza podataka u eksperimentalnim istraživanjima usvajanja drugoga jezika (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2024). Bila je među idejnim tvorcima strateškoga partnerstva Erasmus+ Europske unije Upgrading the SKIlls of Linguistics and Language Students (UPSKILLS), na kojemu je sudjelovala u definiranju novih ciljnih profila za studente jezika i lingvistike te u izradi nastavnih materijala. Bila je voditeljica srpskoga tima projekta (Dis-)entangling Traditions on the Central Balkans: Performance and Perception - TraCeBa u potprogramu ERA.Net RUS Plus u okviru programa FP7/Obzor 2020 Europske unije, kao i srpske strane institucijskoga projekta Regional Linguistic Data Initiative (ReLDI), posvećenoga unapređenju metodologije i resursa za istraživanje srpskoga jezika i hrvatskoga jezika, koji je financirala Švicarska nacionalna zaklada za znanost. Noviji projekti u kojima je sudjelovala ili sudjeluje uključuju jedan nacionalni projekt u Italiji (UNITE - Universally Inclusive Technologies to Practice English) i jedan u Srbiji (VLingS - Vulnerable Languages and Linguistic Varieties in Serbia). Drži nastavu iz područja opće lingvistike i usvajanja drugoga jezika te kvantitativne obrade jezičnih podataka. Autorica je ili suautorica sedam online-kolegija (četiri na srpskome i tri na engleskome jeziku) posvećenih različitim područjima metodologije istraživanja u lingvistici.

Miroslav Hrdlička docent je na Katedri za poljski jezik i književnost Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je poljski jezik i književnost i filozofiju te doktorirao s temom Kategorija povratnosti u hrvatskom i poljskom jeziku. Izlagao je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te sudjelovao kao suradnik na institucijskim istraživačkim projektima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu voditeljice prof. dr. sc. Ivane Vidović Bolt i na projektu Hrvatske zaklade za znanost Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme koji je vodila prof. dr. sc. Neda Pintarić. Znanstveni su mu interesi usmjereni prema kontrastivnim poljsko-hrvatskim temama, povratnosti te pragmatici i sociolingvistici.