Uloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice je da prikuplja te čuva pisano i tiskano nacionalno književno blago. Pisani i tiskani materijali prikupljaju se na način da su svi nakladnici koji imaju sjedište u Republici Hrvatskoj od svakog pojedinoga izdanja knjige jedan primjerak dostave Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Ciljevi Nacionalne i sveučilišne knjižnice su da zaštiti najvrijedniju građu, bez obzira na format ili medij u kojem se građa nalazi te je učiniti dostupnom svima!

Ukupni fond Knjižnice broji više od 3,5 milijuna jedinica različite vrste građe. U Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu mogu se učlaniti sve osobe koje imaju navršenih 18 godina, a mlađe osobe samo ako su maturanti/ce.

NSK u Zagrebu jedna je od ključnih institucija koje sudjeluju u vrijednome projektu e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine sa svrhom zaštite svekolike građe i dostupnosti.

Vlasnik NSK je Republika Hrvatska, čijoj Vladi podnose godišnje izvještaje.

POVIJEST

Podaci o prvim upisanim knjigama sežu u daleku 1607. godinu kada i započinje povijest NSB-a na Gradecu, u isusovačkoj rezidenciji i gimnaziji. Već 1645. godine knjižnica je imala posebnu dvoranu, stručno osoblje te propisana  pravila o čuvanju i posudbi knjiga.

Prvo mjesto stalnog boravka bilo je u staroj zgradi napuštenoga dominikanskog samostana na današnjem Katarininu trgu. Godine 1777. knjižnica je obogaćena velikim oporučnim darom povijesnog sadržaja kanonika Adama Baltazara Krčelića koji u svojoj darovnici nalaže da knjige budu dostupne široj javnosti, a to je zajednički cilj svim knjižnicama.

Otvaranjem Sveučilišta, 1874. godine stvorena je sveučilišna knjižnica, koja je, tijekom tri stoljeća prikupljanja građe, 1876. godine imala u fondu već oko 47 tisuća svezaka knjiga. 

Godine 1913. NSK mijenja smještaj zgrade današnjeg Rektorata s približno 110 tisuća svezaka knjižnične građe seli u impresivnu secesijsku zgradu, na Trg Marka Marulića 21 u prvu zgradu koja je podignuta samo za potrebe knjižnice. 

Čuvaju se stari atlasi, topografije i putopisi, a najveće su blago inkunabule (tiskane knjige do 1500. godine). Čuvaju se u Metropolitani, a mogu se pohvaliti zbirkom od preko 60 000 svezaka.

Izgradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice

Polaganjem kamena temeljca započinje izgradnja nove zgrade, a svečano je  otvorena 28. svibnja 1995. u sklopu proslave pete obljetnice Dana državnosti Republike Hrvatske.

Za razliku od zgrade na Marulićevu trgu, utemeljene na tradicionalnom knjižničarstvu u kojoj nije bilo otvorenog pristupa knjigama, nova knjižnica, uz knjigu na dohvat ruke, kombinira otvoreni i zatvoreni pristup, približavajući se engleskom tipu knjižnice!

ZBIRKE NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE

-         Digitalne zbirke (stari hrvatski časopisi i novine)

-         Zbirke građe posebne vrste (zbirka rukopisa i starih knjiga, zbirka atlasa, zbirka grafika, zbirka muzikalija i audiomaterijala)

-         Zbirke u čitaonicama (zbirka disertacijâ i magistarskih radova, zbirka o Domovinskom ratu, zbirka inozemne Croatice osnovana 2007. godine - koja pohranjuje hrvatsku knjigu izdanu u inozemstvu, manjinski tisak, tisak hrvatskih manjina i Hrvata izvan Hrvatske)

KRAĐA KNJIGA IZ FUNDUSA NACONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE

Od 1982. do 1987. godine događala se velika pljačka prilikom koje je otuđeno i nepovratno nestalo mnoštvo knjiga velike vrijednosti.

Nešto je od toga pronađeno i vraćeno, ali dio je i dalje nedostaje.

pripremila učenica Dalia Robič, 2021.godine

Izvori:

https://www.nsk.hr/

https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalna_i_sveu%C4%8Dili%C5%A1na_knji%C5%BEnica_u_Zagrebu

https://www.nacional.hr/kroz-dvije-godine-digitalizirat-cemo-gradu-nsk-a-i-izgraditi-digitalnu-knjiznicu/

https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2019/Srpanj/166%20sjednica%20VRH//166%20-%2012.pdf

http://www.zg-nadbiskupija.hr/ucilista/metropolitanska-knjiznica

https://www.studentski.hr/