Embedded Files
Živa knjižnica
Tijekom listopada u školi smo organizirali Živu knjižnicu, aktivnost koju smo proveli u sklopu projekta “Podrška integraciji učenika migranata, azilanata i stranaca u školama u Hrvatskoj” i u okviru programa nastave Zajednice aktivnih građana. Žive knjige su ljudi, odnosno njihove životne priče, a živa knjižnica je relativno nova metoda upoznavanja manjinskih skupina i ljudi s neobičnim životnim pričama s kojima, možda inače, nikada ne bismo imali priliku razgovarati uživo. Događaj se organizira kako bismo se bolje upoznali s načinom života drugačijim od našega, kako bismo rušili predrasude i stereotipe te razvijali međusobno razumijevanje.
Gosti Žive knjižnice u našoj školi bili su Iman Gouda, prevoditeljica s arapskog na hrvatski jezik, koja radi u prihvatilištu za tražitelje azila u zagrebačkim Dugavama i otac našeg učenika inojezičara, Andriy Ilkiv, koji je sa svojom obitelji, zbog rata, kao i mnogi drugi Ukrajinci, morao napustiti svoju domovinu i stvoriti novi život negdje drugdje. Obitelj Ilkiv danas živi u Korenici u hotelu i turističkom naselju Macola gdje je smješteno ukupno tristotinjak izbjeglih Ukrajinaca. Gospodin Andriy koordinator je u jednoj udruzi koja pomaže Ukrajincima da se lakše snađu u Republici Hrvatskoj.
U goste su nam došle i njegova supruga i kćerkica Maria. Supružnici Ilkiv nose se sa svojim traumama tako da nesebično pomažu svojim sunarodnjacima. Kako je istaknula gđa Ilkiv, često su u poziciji da rade neke poslove za koje uopće nisu educirani, poput hitne psihološke pomoći.
S gđom Iman posjetila nas je i njezina svekrva, gđa Rania iz Gaze, koja je prije dvije godine došla u posjet u Zagreb vidjeti svoju tek rođenu unučicu. Više se nije mogla vratiti kući jer je samo nekoliko dana nakon njezinog odlaska iz Gaze ondje buknuo rat.
U završnom dijelu programa učenici su imali brojna pitanja.
Gđa Rania željno iščekuje povratak kući i ovih joj se dana ponovo javila nada da će se to doista uskoro i dogoditi.
Kada su učenici pitali gospodina Andrija kako se nosi s njihovom situacijom, rekao nam je da često sanja svoje selo i miran život koji su ondje vodili prije rata.
Priče koje smo čuli na živoj knjižnici potaknule su nas na razmišljanje, suosjećanje i nadu da će se naši gosti uskoro moći vratiti u svoje domove i ponovo se ujediniti sa svojim obiteljima.
Katarina Knežević, prof. i dipl.bibl.
Posjet Muzeju grada Zagreba
Jedna mala, ali srcem velika skupina učenika, u pratnji dviju profesorica, uputila je svoje korake prema zagrebačkom Gornjem gradu…
Zapravo, prošetali smo nekadašnjim Zagrebom — onakvim kakav je bio nekoć davno. Da se sada možemo vratiti u to vrijeme, zatekli bismo grad u kojem su banovi, grofice i vještice šetali ulicama (ili bili spaljivani, ovisno o optužbama i sreći…).
Naravno, bilo je i sukoba – primjerice onaj poznati sukob između Kaptola i Gradeca. Nismo sigurni jesu li to bili nogometni klubovi ili ne, ali znamo da nisu bili u najboljim odnosima.
Tu je i slavni potok Medveščak, koji je dijelio Kaptol od Gradeca, i možda se stanovnici tih brežuljaka baš zahvaljujući njemu nisu međusobno potukli do kraja. Danas je ratna sjekira zakopana, doslovno, u beton, zajedno s potokom.
Ali vratimo se mi na našu sretnu družinu.
Naša mala ekspedicija započela je svoj obilazak na Trgu bana Josipa Jelačića – našeg poznatog vojskovođe i političara. Zatim smo se Zakmardijevim stubama uspeli do Gornjogradske gimnazije, pozdravili Matoša, prošetali Gornjim gradom, i stigli do zgrade Muzeja grada Zagreba.
Da, da, naš Zagreb ima i muzej! Nekoć je zgrada muzeja bila samostan redovnica klarisa u koji su plemići smještali svoje kćeri kako bi izbjegli davanje miraza za njihovu udaju. Okrutno, ali ne i neobično za ono doba.
U muzeju se nalazi čitava povijest Zagreba – od neandertalaca na ovom području pa sve do današnjih homo sapiensa s iPhoneima.
I tako, nakon što smo prošli kroz stoljeća, ratove, potoke, banove i keramičke posude, shvatili smo jednu stvar: Zagreb nije samo grad, on je prava zbirka priča.
U muzeju smo vidjeli da se kroz stoljeća mijenjaju oružja, odjeća i frizure – ali jedno ostaje isto: ljudi koji vole kukati i žaliti se na promet, cijene na placu i svađati se sa susjedima.
Na kraju smo iz muzeja izašli s osmijehom, punih glava (informacija, a ne šišmiša iz tavana), i pomalo gladni.
Jer ako nas je povijest Zagrepčana nečemu naučila, onda je to da je svaku ozbiljnu raspravu najbolje završiti uz dobru klopu.
Anđelka Perčić, 4.b
Dani medijske pismenosti – 8. – 13. travnja
Povodom 8. Dana medijske pismenosti, a kao dio aktivnosti projekta “Podrška integraciji učenika migranata, azilanata i stranaca u školama u Hrvatskoj” te našeg školskog projekta “Medijska pismenost”, proveli smo tijekom travnja s našim učenicima dvije radionice u nekoliko razreda.
Radionica o UI s naglaskom na interkulturalizam
Školska knjižničarka, Katarina Knežević, održala je radionice o umjetnoj inteligenciji na kojima smo s učenicima razgovarali o prednostima i manama modela za generiranje teksta, slike i zvuka, o halucinacijama UI, o izvorima koje koristi UI, o autorskim pravima dobivenih rezultata i o algoritmima na kojima UI počiva. Cilj je razvijanje kritičkog mišljenja učenika kroz razumijevanje prednosti i izazova digitalnih alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji.
S obzirom na temu interkulturalizma posebnu smo pozornost posvetili problemu pristranosti rezultata dobivenih umjetnom inteligencijom.
U prvom zadatku učenici pomoću modela za generiranje slika, Stable Difussion, izrađuju slike neke uobičajene ljudske aktivnosti, primjerice, obitelj na odmoru, obiteljski ručak i slično…
Kao naredbu unosimo što neutralnije pojmove kao na primjer ljepota, znanstvenik, znanstvenica. Postane još zanimljivije kada te pojmove unesemo na engleskom jeziku u kojem su nazivi zanimanja i rodno neobilježeni. Riječ driver se, primjerice, može odnositi i na nju i na njega i onda je zanimljivo vidjeti što nam UI prvo isporučuje (muškarca ili ženu, koje rase itd…)
Cilj zadatka je vidjeti nameće li umjetna inteligencija u svojim rezultatima elemente zapadne kulture s obzirom na to da je većinom učena na podacima zapadnog svijeta.
U drugom zadatku namjerno ističemo različitost kako bismo vidjeli hoće li nam UI odgovoriti na ispravan način. Primjerice japanska plesačica.
“My Digital Footprint” radionica o digitalnom otisku
Nastavnica engleskog jezika, Gabrijela Čorković, održala je radionice o ponašanju na društvenim mrežama i digitalnom otisku. Učenicima smo ukazali na moguće rizike i dugoročne posljedice online aktivnosti, a dotaknuli smo se i prihvaćanja kolačića te upadanja u zamku intelektualne izoliranosti, odnosno „filter bubble“ efekta. Učenici su osvijestili postojanje i važnost digitalnog otiska te ih se potaknulo na odgovorno i sigurno ponašanje u virtualnom okruženju. Aktivnost smo zaključili istraživanjem vlastitog digitalnog otiska i na nekoliko primjera mogli smo vidjeti kako naši učenici imaju pozitivan digitalni otisak te kako pozitivan dojam o osobi on ostavlja. Kao primjeri učenika s pozitivnim digitalnim otiskom među ostalima istaknula se učenica koja je prije pet godina doselila iz Nigerije, a tijekom osnovne škole glumila je u jednoj predstavi u zagrebačkom HNK i učenik iz Sirije, danas maturant, o kojem je pisalo nekoliko portala o tome kako uči hrvatski jezik i kako istovremeno svoju učiteljicu poučava arapski.
Katarina Knežević i Gabrijela Čorković
“My Digital Footprint” radionica o digitalnom otisku
Radionica o UI s naglaskom na interkulturalizam
Izložba radova učenika 1.a i 1.c razreda
Noć knjige 2025. - "O ljudima i životinjama"
Noć knjige 2025. - "O ljudima i životinjama"
Obilježavanje ovogodišnje Noći knjige još nam je jednom pokazalo da čitanje može biti zabavno. U srijedu, 23. travnja, učenici i nastavnici Agronomske škole Zagreb sudjelovali su u 14. Noći knjige. Ovogodišnja je tema bila "O ljudima i životinjama", a mi smo se u našoj školi usredotočili na Franza Kafku i njegovu pripovijetku "Preobražaj", koja ove godine slavi 110 godina od prvog objavljivanja.
Učenici su o događanju bili obaviješteni dva tjedna ranije kako bi se svi stigli na vrijeme pripremiti za bogate i raznovrsne aktivnosti koje smo isplanirali za taj dan: kviz, escape room, likovni i literarni natječaj i radionice.
Okupili smo se točno u podne u učionici 23. Na samom početku, sve prisutne pozdravio je naš ravnatelj, g. Ivica Marinić, koji je tom prilikom čestitao učenicima na sudjelovanju i poručio im da su upravo ovakvi školski dani, oni koji se pamte kasnije u životu.
Kako bismo se svi još jednom prisjetili najvažnijih momenata i detalja “Preobražaja”, netom prije početka kviza, poslušali smo radiodramu “Preobražaj” koju su pripremili i snimili učenici 4.a sa svojom razrednicom Anitom Hmurom. U snimanju radiodrame sudjelovali su: Anastazija Andonoski, Mihovil Fran Makarić, Kristijan Rubčić, Matija Koberac, Fabijan Pazman i Gala Hajdarhodžić.
U rješavanju kviza najbrži prst imala je Lucija Bošnjak iz 4.b koja je osvojila prvo mjesto, drugo mjesto pripalo je je Ivani Pavičić iz 4.b, a treće mjesto Loreni Boronić iz 3.b. Svaka djevojka dobila je svoj primjerak “Knjige o drveću”.
Žuti tim pobijedio je u rješavanju escape rooma i tako osvojio ulaznice za muzej, kino ili kazališnu predstavu, po izboru učenika.
Pobjednica literarnog natječaja, Anastazija Andonoski iz 4.a, odgovarala je na pitanje “Smatrate li da je Gregor nakon preobrazbe čovjek ili životinja?”. Anastazija je osvojila dvije karte za kino ili kazališnu predstavu.
Pobjednica likovnog natječaja, Sara Franjković iz 3.d, dala je svoje viđenje Gregora Samse kroz likovni izričaj i također osvojila dvije karte za kino ili kazalište.
Učeničke radove ocjenjivali su nastavnica Anita Hmura, knjižničarka Katarina Knežević i učenici Marta Kunek i Kristijan Elez.
Svake nas godine “Noć knjige” podsjeti koliko je važno njegovati kulturu čitanja. Čitanjem razvijamo kritičko promišljanje svijeta, razvijamo empatiju, maštu i potičemo kreativnost. Razgovor o pročitanome povezuje nas tako što nas potiče i na razgovor o sebi, o drugima i o međusobnim odnosima koji nas u konačnici i oblikuju. Knjige su važne jer nam daju nove perspektive i otvaraju nove poglede na svijet oko nas, svijet pun različitosti i nekih novih mogućnosti!
Hvala svima koji su sudjelovali i vidimo se sljedeće godine!
Katarina Knežević i Anita Hmura
Sara i Nika Franjković iz 3.d pomogle su u pripremama.
Kristijan Elez iz 3.a kao član ocjenjivačkog žirija pregledava radove.
Učenici rješavaju kviz o Franzu Kafki i "Preobražaju".
Lucija Bošnjak iz 4.b osvojila je 1. mjesto u rješavanju kviza.
Ivana Pavičić iz 4.b osvojila je 2. mjesto u rješavanju kviza.
Lorena Boronić iz 3.b osvojila je 3. mjesto u rješavanju kviza.
Zeleni tim u akciji.
Zeleni tim u akciji.
Žuti tim u akciji.
Potraga Žutog tima u školskoj knjižnici.
Pronađen je trag!
Gretina violina.
Jedna zajednička fotka.
Likovna radionica.
Likovna radionica.
Crtež koji je osvojio 1. mjesto: Gregor Samsa kako ga vidi Sara Franjković iz 3.d
Obilazak NSK
Obilazak NSK
Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
S učenicima završnih razreda 4.b i 4. c razreda, 3. travnja 2025. posjetili smo Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu. NSK je središnja knjižnica Republike Hrvatske i sveučilišna knjižnica. Omiljeno je mjesto studenata za učenje i druženje i stoga smo naše maturante, buduće studente, poveli u njezin obilazak kako bi se pobliže upoznali s uslugama i brojnim mogućnostima koje im se ovdje pružaju.
Učenici su saznali nešto o povijesti Knjižnice, naučili su koje su glavne zadaće Knjižnice i zašto NSK ima ključnu ulogu u očuvanju hrvatske kulturne, znanstvene i povijesne baštine.
Saznali smo mnoštvo detalja i korisnih informacija. Primjerice, da je dobna granica za učlanjenje nedavno pomaknuta s 18 na 16 godina što je odlična vijest za učenike nižih razreda! Zatim, da svi koji kod kuće nemaju potreban mir i svi kojima treba poticajna atmosfera za učenje, mogu doći učiti u NSK. Možete čak doći i na noćno učenje, odnosno učenje do ponoći, ali uz prethodnu najavu jer je broj mjesta ograničen. Nedavno su u Knjižnici postavljene zvučno izolirane kabine u kojima studenti mogu učiti naglas ili slušati neko predavanje online, imati online sastanak i slično. Usluga Pitajte knjižničara također je izazvala veliko zanimanje. A to su samo neke od usluga.
Zahvaljujući izuzetno zanimljivom stručnom vodstvu učenici su upoznali NSK kao kulturno i informacijsko središte. Pored osnovnog obilaska posjetili smo i Zbirku rukopisa i starih knjiga gdje su knjižničarke, posebno za učenike Agronomske škole Zagreb, pripremile rukopis o gljivama iz 19. stoljeća. Točnije, radi se o jednom od trinaest svezaka Priručnika o gljivama Slavonije kojeg je sastavio, napisao i ilustrirao botaničar Stjepan Schultzer, čijim smo se prekrasnim i detaljnim ilustracijama i savršenom rukopisu svi divili.
Između mnoštva polica i knjiga i vidjevši vrijedne studente, nastavnice su se s nostalgijom prisjetile svojih studentskih dana, a učenici su se upoznali s djelićem onoga što znači biti student te s radosnim iščekivanjem novog poglavlja u svom životu, zaključili ovaj posjet.
Katarina Knežević
MJESEC HRVATSKE
KNJIGE: 15. listopada - 15. studenoga
Mjesec hrvatske knjige manifestacija je koju još od 1995. godine organiziraju Knjižnice grada Zagreba (KGZ) pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture. Cilj je približiti knjigu korisnicim. Pozvali smo učenike Agronomske škole Zagreb da se i ove godine pridruže u obilježavanju MHK.
Ovogodišnji je zadatak bio odabrati književno djelo, a zatim nešto u njemu promijeniti. Učenici su trebali odabrati omiljeni lik iz knjige ili stripa i u njegovo/njezino ime ispričati priču, snimiti na videozapis u trajanju od najviše 90 sekundi.
Mogli ste promijeniti tijek radnje postojećeg djela i pokušati vidjeti što bi se u tom slučaju dogodilo, ili ispričati drugačiji kraj priče, možda opisati glavni lik nešto drugačijim nego što je opisan u originalnom djelu i vidjeti kako bi to utjecalo na razvoj radnje… Uglavnom, mogli ste dati mašti na volju, a neki su to i učinili.
Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali, a posebno Loreni Boronić iz 3. b i Petri Lovrek koje su nam poslale i videozapise. Lorena je čitala Koraljna vrata, Pavla Pavičića i ispričala priču iz pozicije Krste Brodnjaka te je pritom i promijenila radnju, a Petra je čitala i prepričala dio Malog princa, Antoinea de Saint-Exuperija.
VID-20241115-WA0027.mp4VID-20241113-WA0010.mp4HIGH FIVE INTERLIBER
Jučer smo sudjelovali na kvizu HiGH FIVE Interliber. Radi se o kvizu za srednjoškolce (odvojeno i za osnovnoškolce) koji se već nekoliko godina unatrag održava na Interliberu, a koncipiran je kao pub kviz. Voditeljica kviza je Morana Zibar, popularna lovkinja iz Potjere, emisije HRT -a s kojom ste, sigurna sam, svi upoznati.
Kako izgleda kviz?
Natjecatelji kviza podijeljeni su u ekipe koje broje po pet članova. Pitanja su složena po područjima, npr, književnost, geografija itd. Za svako pitanje ponuđena su četiri odgovora od kojih je jedan točan.
Ekipa Agronomske škole Zagreb, naše Vinske mušice, hrabro su otišli u nepoznato. Borili su se junački i nisu dopustili da ih išta pokoleba, ni jaka konkurencija (čini mi se da je ukupno bilo 12 ekipa), a ni tehnički problemi koji su organizatorima zadavali muke. Došli su dobrovoljno (od drugih ekipa čula sam svakakve komentare, tipa raska me natjerala da se ovdje pojavim i slično 😊).
Rezultate prvog kruga, odnosno književnosti, mogla je pratiti i publika i naša je ekipa u tom trenutku bila dosta dobra. Kasnije, nažalost, počinju kvarovi na opremi i organizatori natjecanje prebacuju u nešto staromodniji modus, odgovori se bilježe olovkom na papir i sada publika više nije mogla pratiti statistiku i poredak. Naši su natjecatelji komentirali da se ekipa nikako nije mogla usuglasiti oko točnog odgovora. Kažu: „Mi smo se četveroumili 😊“. Zato je ubuduće važno da svaka ekipa izabere vođu, nekoga čija je zadnja i tko donosi odluku. Svi smo se zabavili i nešto naučili. Vjerujem da će ovo iskustvo puno adrenalina potaknuti učenike da sljedeće godine, kada postanu studoši, malo istraže zagrebačku kvizašku scenu (možda negdje sretnete našu ekipu iz zbornice 😊). Znam da je prof. Hmuru, prof. Čorković i mene inspiriralo za pokretanje školske kvizaške lige.
Saznat ćete sve na vrijeme, a do tada možete vježbati na poveznici
Sudjelovali su učenici 4.a Lana Dobrić, Lorena Bilić, Dominik Gaščić i Dino Horčička i učenik Eugen Župan iz 4.c kojima od srca zahvaljujemo na prijavi i sudjelovanju.💖
Katarina Knežević i Anita Hmura
15.11. 2024.
Jesen u meni luduje
Jesen u meni luduje
I ove smo godine uživali u plodovima jeseni. Tradicionalno, već više od dvadeset godina, u našoj se Školi u listopadu provodi projekti dan kada slavimo plodove jeseni, ove godine pod nazivom "Jesen u meni luduje".
Tog petka, 18. listopada, od ranoga se jutra osjećalo uzbuđenje u zraku. Svaki je razred vrijedno provodio završne pripreme za svoj izložbeni prostor. Naime, razrede koji osvoje jedno od prva tri mjesta očekuju zanimljive i vrijedne nagrade tako da učenička kreativnost na jesenskim manifestacijama uvijek bude na vrhuncu, a često budu angažirani i ukućani natjecatelja. Od svakog se razreda očekuje da predstavi neku jesensku priču. Primjerice, učenici mogu izložiti neke jesenske plodove, različite sorte plodova, mogu sami pripremiti neke proizvode od jesenskih plodova ili možda mogu predstaviti neki naš tradicionalni seoski običaj ili posao koji se na selu obavlja tijekom jeseni. Cijeni se točnost i istinitost prezentiranih podataka, vlastiti učenički trud, poučnost i ukupni dojam.
Ocjenjivačko povjerenstvo ove su godine činile pedagoginja Sanja Wagmann, nastavnica strukovnih predmeta Sanja Lubina i školska knjižničarka Katarina Knežević. Prvo mjesto osvojio je 2. d , drugo mjesto 4. a treće mjesto podijelili su 2.a i 1.f. Čestitamo pobjednicima!
Katarina Knežević
Iznenađenje dana bio je spontani breakdance nastup sestara Nike i Sare Franjković iz 3.d. tijekom kojega su svi, ali doslovno svi prisutni, uglas navijali, a kasnije tražili i bis. Uz videozapise koje smo stavili uz dopuštenje Nike i Sare, možete upiti djelić atmosfere toga dana.
VID-20241018-WA0012.mp4VID-20241019-WA0003.mp4Noć knjige 2024.
Noć knjige 2024.
Ovogodišnju Noć knjige obilježili smo programom "U potrazi za Markom Marulićem". Nekoliko dana ranije svi zainteresirani učenici dobivaju materijale za pripremu.
Na sam dan održavanja manifestacije, 23. travnja, najprije smo u učionici proveli kahoot kviz o životu i književnosti Marka Marulića. Nakon kviza učenici su podijeljeni u dvije skupine, Crvene i Plave, uručeni su im svici sa zadacima, svaka grupa dobiva jednog pomagača a potom slijedi uzbudljiva utrka u rješavanju zagonetki i praćenju tragova po cijeloj školi kroz pomno osmišljen escape room, naravno također s temom Marka Marulića. Svi sudionici programa osvojili su poklon pakete, a pobjednici kviza, prva tri mjesta, nagrađeni su knjigama "Ljekovito bilje : priručnik". U nastavku pogledajte fotogaleriju.
Interliber 2023.
Mjesec hrvatske knjige 2023.
Mjesec hrvatske knjige 2023.
Minuta za čitanje
Mjesec hrvatske knjige 2023. bio je posvećen književnim prevoditeljima koji „stvaraju“ Književnost bez granica što je i naziv ovogodišnje manifestacije. Učenici i nastavnici Agronomske škole Zagreb pridružili su se virtualnom čitateljskom maratonu Hrvatskog čitateljskog društva - Minuta za čitanje pod sloganom Nek ti riječ ne bude strana(c). Svaki je sudionik snimio svoju minutu za čitanje, videozapis sebe kako čita naglas u trajanju od jedne minute. Pri odabiru štiva za ovaj maraton naišli smo na mnoge naslove koji su nas zaintrigirali i koje svakako planiramo pročitati u budućnosti. Radove naših učenika i nastavnika pogledajte u nastavku.
VID-20231023-WA0011 (1).mp4Simun.mp4Marko.MP4Nika.mp4Petra.mp4Dino.mp4Kristijan.mp4Snezana.mp4Sanja.mp4Katarina (2).mp4Mara.mp4NOĆ KNJIGE 2023.
Sanjaju li androidi električne knjige?
Obilježili smo 12. noć knjige. Ove godine u fokusu događanja je umjetna inteligencija (UI), a tema manifestacije „Sanjaju li roboti električne knjige?“ referira se na znanstvenofantastični klasik „Sanjaju li androidi električne ovce?“, autora Philipa K. Dicka. Prema romanu je 1982. godine snimljen film Blade Runner s Harrisonom Fordom u glavnoj ulozi. (Inače, naručili smo jedan primjerak knjige i trebao bi biti u školskoj knjižnici do kraja tjedna.)
O umjetnoj inteligenciji zadnjih tjedana slušamo i čitamo iz dana u dan. Oko nje diže se prašina,lome se koplja. Svakodnevno smo izloženi bombastičnim i dramatičnim naslovima iz medija. I dok neki na UI gledaju pozitivno, kao na alat koji će nam omogućiti brže i lakše učenje, čini se da puno više ima njenih kritičara, odnosno onih koji UI vide kao veliku prijetnju dosadašnjem načinu života, pa čak i opstanku ljudskog roda što zvuči baš poput radnje nekog ZF distopijskog romana. Postoji određeni strah da će posljedice korištenja umjetnom inteligencijom za nas ljude biti štetne, pesimistične prognoze kreću se od brojnih gubitaka radnih mjesta pa sve do zaglupljivanja cijele vrste.
Odlučili smo malo istražiti oko čega se tu zapravo diže galama.
Odabrali smo ChatGPT o kojem smo, za početak, prvo malo više saznali na Wikipediji. Zatim smo na stranici Open AI (AI kao Artificial Intelligence) pomoću svoje mail adrese i broja mobitela otvorili svoj korisnički račun. Prije početka razgovora upozoreni smo na engleskom jeziku:
1. da ChatGPT može povremeno davati netočne informacije,
2. da ponekad može dati štetne upute i pristran sadržaj,
3. da ima ograničeno znanje svijeta i događaja nakon 2021. godine.
I krenuli smo… ChatGPT je vrlo jednostavan i intuitivan za korištenje, a pritom možete komunicirati i na hrvatskom jeziku. U preglednik upišete pitanje, stisnete tipku Enter i odgovor stiže kroz nekoliko sekundi. Bili smo oduševljeni! Pitanja i odgovori samo su se nizali: ChatGPT pisao je na naš zahtjev pjesme, priče, scenarije o svemu i svačemu, eseje, primjere molbi za posao, odgovarao je, kako na stručna tako i na banalna pitanja. Učenici 3.c pitali su ChatGPT što je po horoskopu, kako izgleda, kojeg je spola i sl. Na takva „osobna“ pitanja ChatGPT uvijek odgovara u stilu da je ona umjetna inteligencija i da nema fizički oblik/ horoskopski znak/ spol, da je virtualni asistent koji je samo računalni sustav. Uglavnom, bilo je zabavno, a neke od odgovora UI možete vidjeti i na našem školom panou koji su uredile učenice 1. b razreda, Anđelka Perčić i Ana Sara Ozmec.
Došli smo do zaključka da je ChatGPT zapravo internetska tražilica koja se od dosadašnjih internetskih pretraživača razlikuje po tome što su odgovori konkretniji i precizniji, te stižu izuzetno brzo, što skraćuje vrijeme dolaska do željene informacije. ChatGPT kreira nove sadržaje od podataka kojima raspolaže. Ponekad prizna da nešto ne zna, a primijetili smo i da često improvizira tako da smo, što se tiče odgovora naišli na doslovno svašta.
I zato pozivamo na oprez jer se ovdje ponovo susrećemo s glavnom boljkom internetske ere, a to su točnost i pouzdanost informacija (pored OGROMNE količine istih!), te potrebom da se svaka dobivena informacija kritički promišlja. Kod ChatGPT-a to nije moguće. Ne možete saznati porijeklo sadržaja jer ChatGPT ne navodi izvore čak i kada ga upitate da to učini. Zašto? Jednostavno zato jer ne može, popis bi bio predugačak.
Kad smo ga, nakon što nam je napisao jedan esej, zamolili da nam navede otkuda je preuzeo navedene podatke odgovorio nam je:
Kao umjetna inteligencija, ja ne čitam izvorne izvore, nego sam napravljena na temelju velike količine teksta koji su mi bili dostupni za učenje. Za ovaj esej koristio sam svoje znanje o ovom djelu, koje je nastalo na temelju tekstova, knjiga i drugih izvora koje sam analizirao tijekom svog treniranja. To znanje obuhvaća širok spektar informacija o romanu, uključujući ključne teme, likove, radnju i autorov pristup pisanju. Nadalje, s obzirom na to da mi je zadano da znam samo do 2021. godine, moj odgovor se temelji na znanju koje je bilo dostupno do te godine.
Katarina Knežević
Fotogalerija obilježavanja Noći knjiga 2023. Fotografirala K. Kneževič
Page updated
Google Sites
Report abuse