PRVO POLUGODIŠTE

                             I. DRUŠTVENE I POLITIČKE PROMJENE DO BEČKOG KONGRESA

                            1. Doba prosvjetiteljstva

                            Prosvjetiteljstvo donosi novosti

- Apsolutizam - samostalna vlast vladara uz podršku plemstva

- Prosvjetiteljstvo

       - nositelj - građanstvo

        - vjera u ljudski razum

- ideja o trodiobi vlasti

- Voltaire - francuski mislilac, prosvjetitelj

Prosvjetiteljstvo - pokret, iznosi ideje o:

- jednakost pred zakonom

- slobodi govora i javnog izražavanja

- teži obrazovanju svih slojeva stanovništva i širenju znanja

- Enciklopedija - Denis Diderot

Prosvijećeni apsolutizam

- apsolutistički način vladanja

- koristi prosvjetiteljske ideje kako bi unaprijedio život svih u državi

- Pruska, Rusija, Habsburška Monarhija

- Katarina II Velika, Marija Terezija, Josip II., Leopold II.

                          2. HRVATSKE ZEMLJE U VRIJEME DVORSKOG ‒ PROSVIJEĆENOG APSOLUTIZMA

                          Hrvatske zemlje u drugoj polovini 18. st.

- podijeljenost hrvatskih zemalja

Reforme Marije Terezije  (1740. - 1780.)

- sudstvo, školstvo, uprava, zdravstvo, gospodarstvo

- urbari - propisi, smanjene obveze kmetova

- Požeška, Virovitička i Srijemska županija vraćene u sastav Banske Hrvatske

- Hrvatsko kraljevsko vijeće - prva hrvatska vlada, sjedište u Varaždinu

Reforme Josipa II. (1780. – 1790.)

- crkvene reforme

- ukinute županije, uvedeni okruzi

- germanizacija - nametanje njemačkog jezika

- obvezno školovanje sve djece

- Patent o vjerskoj toleranciji

- poboljšan pravni položaj kmetova

- potkraj vladavine ukinuo većinu reformi

Kulturna i znanstvena postignuća Hrvata u drugoj polovini 18. st.

- kasni barok i rokoko

- znanost – Ruđer Bošković

- književnost - Matija Antun Relković

                             - Andrija Kačić Miošić

- slikarstvo – Ivan Krstitelj Ranger

                            3. AMERIČKI RAT ZA NEOVISNOST, FRANCUSKA REVOLUCIJA I NAPOLEONOVO DOBA

                             Nastanak Sjedinjenih Američkih Država

 - 13 britanskih kolonija

- sjeverne - poljoprivreda, obrt, manufakture

- južne - plantaže, robovi

- otpor britanskoj vlasti > rat za neovisnost  (1775. – 1783.)

 -1773. Bostonska čajanka

- 4. srpnja 1776.

 - Deklaracija neovisnosti  - Thomas Jefferson

 - SAD samostalna država

 - Dan neovisnosti

- 1783. kraj rata, mir u Parizu

- 1787. Ustav SAD, federacija, republika,

        - trodioba vlasti - zakonodavna, izvršna, sudska

- prvi predsjednik SAD-a - George Washington

- žene, Afroamerikanci i Indijanci - bez političkih prava

- SAD - prva demokratska savezna republika u povijesti

- utjecaj na izbijanje građanskih revolucija u Europi

                           Francusko društvo uoči revolucije

- francusko društvo - 3 staleža krajem 18. st.:

                            1. svećenstvo – visoko, niže

                            2. plemstvo – tradicijsko, dvorsko

                            3. treći stalež:

                                            - građanstvo

                                            - seljaci

                                            - radnici 

- 1. i 2. stalež – povlašteni staleži, oslobođeni plaćanja poreza

- 3. stalež - nemaju prava, plaćaju poreze

- teška gospodarska situacija:

- glad

 - opće siromaštvo

- država na rubu bankrota

                             Revolucija donosi promjene

- 1789. Skupština generalnih staleža - svaki stalež jedan glas

- Treći stalež -  proglasio se Narodnom skupštinom > Ustavotvorna skupština

- 14. 7. 1789. - rušenje Bastille - početak Francuske revolucije

- 26. 8. 1789. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina - jednakost i ravnopravnost ljudi

- jesen 1791. francuski Ustav - ustavna monarhija

- bogatije građanstvo - žirondinci - zadovoljni

- siromašnije građanstvo - jakobinci (Maximilien  Robespierre) - žele republiku

- protufrancuski savez - napada Francusku

- 1792.  proglašena Francuska Republika

- kralj uhićen i pogubljen početkom 1793.

- giljotina - naprava za izvršenje smrtne kazne odsijecanjem glave

- Krilatica Francuske revolucije: SLOBODA, JEDNAKOST, BRATSTVO

                             Nastavak i kraj revolucije

- novi sukobi – proturevolucionarni ustanci; protufrancuske koalicije

- jakobinska diktatura – vladavina terora

- Robespierre – uhićen i pogubljen

- povratak žirondinaca –

- uspostava Direktorija

- novi ustav

- Napoleon Bonaparte

- istaknuti vojskovođa

- pohodi u Italiji i Egiptu

- 1797. ukinuta Mletačka Republika

- Konzulat

- 1804. proglasio se carem

                             Europa u vrijeme Napoleona Bonapartea

- 1804.

- Građanski zakonik – temelj modernog građanskog društva

- 1805.

- pobjeda kod Austerlitza

- poraz kod rta Trafalgar

- uvođenje kontinentalne blokade – od 1806.

- premoć na kopnu, slabost na moru

                             Novi europski poredak ‒ Bečki kongres

- 1812. neuspjeh Napoleona u Rusiji - ruska taktika spaljene zemlje, Bitka kod Borodina

- 1813. Bitka naroda kod Leipziga - poraz

- 1814. zatočen na Elbi

- 1815. „vladavina sto dana“, poraz  kod Waterlooa, zatočen

- 1821. umro na Sv. Heleni

-1814. – 1815. Bečki kongres:

           - povratak na stanje prije Napoleona

           - protufrancuski savez Pruske, Rusije i Austrije (Metternich) – Sveta alijansa

                            4. FRANCUSKA VLADAVINA U HRVATSKIM ZEMLJAMA

                             Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

- 1797. pad Mletačke Republike = Dalmacija i Istra unutar Habsburške Monarhije (do 1805.)

- 1805. francuska vladavina u zapadnoj obali Istre, kvarnerskim otocima, Dalmaciji i Boki kotorskoj

            - civilni upravitelj Vincenzo Dandolo

            - vojni upravitelj  Auguste Marmont

- 1808. ukinuta Dubrovačka Republika

- 1809.  krajevi južno od Save = Ilirske pokrajine

             - do 1813.

             - sjedište Ljubljana

             - generalni guverner: Auguste Marmont         

- 1806. Zadar

- prvi dvojezični talijansko – hrvatski list

   > "Il Regio Dalmata" - "Kraglski Dalmatin"

- francuska vlast:

          - reforme

          - modernizacija školstva

          - izgradnja cesta

          - razvoj poljodjelstva - nove kulture

                                    II. INDUSTRIJALIZACIJA I DRUŠTVO

5. Industrijske revolucije -

razvoj gradova i radničko pitanje

Prva industrijska revolucija

- parni stroj - usavršen 1764., James Watt - početak prve industrijske revolucije (doba pare)

- primjena: rudnici, industrija, poljoprivreda

- promet:

- kopneni - parna lokomotiva - George Stephenson

- vodeni - parobrod - Robert Fulton

- posljedice industrijalizacije:

- gospodarski razvoj

- agrarna revolucija

- nagli porast stanovništva

- urbanizacija

- problem onečišćenja

Gradovi su postali veći

- urbanizacija

- priljev seoskog stanovništva u gradove

- širenje i rast gradova

- prenapučenost, zbijene četvrti, loši higijenski uvjeti

- modernizacija gradova - kanalizacija, vodoopskrba, javni prijevoz (Pariz, Beč, Zagreb)

Radništvo i radnički pokreti

- teški uvjeti života i rada radnika (rad žena i djece)

- rješavanje socijalnog pitanja:

-  sindikata

- Crkva - papa Lav XIII. - Rerum novarum (Nove stvari)

- poslodavci

- Država

- socijalizam - ideja o pravednom društvenom poretku

- utopijski socijalisti - Saint-Simon, Fourier, Owen

- socijaldemokrati - parlamentarna borba

- komunisti - revolucije; Marx, Engels

- Pariz, 1870. - Pariška komuna 

6. TRIJUMF ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE I NJIHOVA PRIMJENA U KAPITALIZMU

Industrijalizacija se širi

- novi izvori energije: nafta i  električna energija

- iz Engleske na ostali dio Europe i SAD-a

- Sueski i Panamski kanal

- Transkontinentalna i Transsibirska željeznica

- prvi zrakoplov - braća Wright

- električna energija - Nikola Tesla, T. A. Edison

- telegraf - Samuel Morse

- telefon - Alexander G. Bell

- primjeri uspješnih industrijalaca: Ford, Krupp

7. INDUSTRIJALIZACIJA HRVATSKE

Industrijalizacija hrvatskih krajeva

- trgovina - Žitna magistrala

- problemi industrijalizacije:

- teritorijalna podijeljenost

- feudalizam

- prometna nepovezanost

- prva hrvatska tvornica - tvornica papira u Rijeci

- prometne komunikacije -

- cestovne:

- Karolina, Jozefina, Lujzijana, Majstorska cesta

- željezničke

- 1860. pruga Kotoriba - Čakovec

- 1862. pruga Zidani most (Slovenija) - Sisak

- 1873. pruga Karlovac – Rijeka

- gospodarsko stanje na početku 20. st. - osnovna gospodarska djelatnost poljoprivreda

8. GOSPODARSKE I DEMOGRAFSKE PROMJENE NA PRIJELAZU 19. I 20. STOLJEĆA

Migracije Hrvata i ostalih europskih naroda do početka 20. stoljeća

- vrste iseljavanja: namjera trajnog ostanka i namjera povratka

- hrvatsko iseljeništvo – na sve kontinente (najviše u Ameriku)

- 1894. Hrvatska bratska zajednica - Pittsburgh

                                 III. DOBA NACIJA

                          9. Ideologije 19. stoljeća

                    Konzervativci, liberali i demokrati

- konzervativci – stabilnost vlasti; promjene, ali ne pod svaku cijenu

- liberali – sloboda pojedinca; smanjenje državnih ovlasti; važnost privatnog vlasništva

- demokrati – protiv monarhije; za republiku; žele opće pravo glasa

                     Nacionalni pokreti

- širenje svijesti o pripadnosti nekom narodu

- nacionalni pokreti - Latinska Amerika, Balkanski poluotok

- Načertanije, 1844. - Ilija Garašanin

10. HRVATSKI NARODNI PREPOROD. OBLIKOVANJE HRVATSKE NACIJE

      Pretpreporodno doba u Hrvatskoj

- hrvatske zemlje rascjepkane pod različitim gospodarima

- hrvatski ban Ivan Erdödy i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac brane hrvatska državna prava i odupiru se mađarizaciji

- hrvatski jezik - kajkavsko, štokavsko, čakavsko narječje

- 1830. Ljudevit Gaj - Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja

     - predlaže štokavsko narječje za jedinstveni književni hrvatski jezik; reforma pravopisa

Hrvatski narodni preporod

- Hrvatski narodni preporod = Ilirski pokret

- 1832. grof Janko Drašković – Disertacija (štokavsko narječje)

- 1835. Ljudevit Gaj – „Novine Horvatzke“ s književnim prilogom „Danica horvatska” (kajkavsko narječje)

- 1836. „Ilirske narodne novine“ s „Danicom ilirskom“ (štokavsko narječje, novi pravopis)

- čitaonice – širenje preporodnih ideja

- pjesma Antuna Mihanovića „Horvatska domovina“, uglazbio Josip Runjanin – hrvatska himna „Lijepa naša domovino“

- 1839. Ivan Kukuljević Sakcinski – „Juran i Sofija” ili „Turci pod Siskom“

- 1846. Vatroslav Lisinski – „Ljubav i zloba“

- 1841. Horvatsko-vugerska stranka – mađaroni protiv Ilirske narodne stranke

- 1843. zabranjeno ilirsko ime

- 1845. Srpanjske žrtve

- 1847. Hrvatski sabor proglasio hrvatski jezik službenim à vrhunac Hrvatskog narodnog preporoda

Narodni preporod među Hrvatima izvan Banske Hrvatske

Dalmacija

    - službeni jezik talijanski

    - Autonomaška stranka

    - Narodna stranka

    - 1844. Zadar − Zora Dalmatinska − početci preporoda

    - 1883. hrvatski jezik proglašen službenim

Istra

   - hrvatski zastupnici u manjini u Istarskom saboru

   - biskup Juraj Dobrila, Matko Laginja

BiH

- mladi franjevci (čuvari nacionalnog identiteta Hrvata u BiH)

- Ivan Franjo Jukić – Bosanski prijatelj

Bački i gradišćanski Hrvati

- očuvali hrvatski nacionalni identitet

- važna uloga svećenstva − Ivan Antunović, Mate Meršić Miloradić

11. REVOLUCIJE 1848./49. STVARANJE NACIJA I NACIONALNIH DRŽAVA

„Proljeće naroda” – revolucije 1848.

- težnje naroda za rušenjem apsolutizma i demokratizacijom društva, nacionalnom državom i ukidanjem feudalizma

- Sicilija, Francuska, njemačke zemlje, Habsburška Monarhija

- pojedini revolucionarni zahtjevi ostvareni

- ukinuti feudalni odnosi

Francuska – Luj Bonaparte – predsjednik à1852. car Napoleon III.

Njemačka

- cilj – ujedinjenje – oko Kraljevine Pruske ili Austrije (nije ostvareno)

Habsburška Monarhija

- protiv carskog apsolutizma

- zahtjevi za preuređenjem Monarhije, nacionalni zahtjevi

- smijenjen Metternich

- Mađari traže priznanje nacionalnih prava – ne priznaju ih ostalim narodima

- ljeto 1849. – ruska vojska ugušila mađarsku revoluciju

Odjek revolucije 1848. u Hrvatskoj

- 25. ožujka 1848. „Zahtijevanja naroda“

- novim banom imenovan Josip Jelačić → odluke:

- ukinuo kmetstvo, prekinuo državne veze Hrvatske i Ugarske, osnovao Bansko vijeće, sazvao prvi zastupnički Hrvatski sabor

- Mađari negirali hrvatsku posebnost → 11. 9. 1848. početak rata

- Franjo Josip I. → oktroirani (nametnuti) ustav → apsolutizam, centralizam

                  Europa u drugoj polovini 19. stoljeća

   Ujedinjenje Italije 

- predvodi Kraljevstvo Sardinije 

- 1861. Torino – proglašena Kraljevina Italija

    – kralj Vittorio Emanuele II.

    – 1866. Venecija

    – 1870. Papinska država

    – Rim - glavni grad

   Ujedinjenje Njemačke  

- teritorijalna rascjepkanost = pitanje ujedinjenja oko Austrije ili Pruske

- Otto von Bismarck–

        – politika „krvi i željeza“

        – rat protiv Austrije 1866. i Francuske 1870.

    -1871. ujedinjenje proglašeno u Versaillesu  – car Vilim I.

   Osmansko Carstvo

   - „bolesnik na Bosporu”

   - istočno pitanje – pitanje opstanka i teritorijalne cjelovitosti Osmanskog Carstva

   - Krimski rat (1853. – 1856.)

   - Crno more – neutralna zona

                              12. USPON SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

                   Širenje SAD-a. Građanski rat

- gospodarski napredak SAD nakon rata za neovisnost

- sjever – industrija, farme

- jug – plantaže, robovi radna snaga

- abolicionizam – pokret za ukidanje ropstva

- 1861. predsjednik Abraham Lincoln – protivnik ropstva

- 1861. Konfederacija (Jug) - napala Uniju (Sjever) > GRAĐANSKI RAT

- 1862. ukinuto ropstvo na Sjeveru

- 1865. atentat na Lincolna

- 1865. pobjeda Sjevera – ukinuto ropstvo u SAD-u

- gospodarsko jačanje SAD-a

- naseljavanje „Divljeg zapada”

- transkontinentalne željeznice

- teritorijalno širenje SAD-a - Aljaska

                       13. UMJETNOST MODERNOG DOBA – SLIKARSTVO, GLAZBA, KNJIŽEVNOST

              Kultura, umjetnost i svakodnevica tijekom 19. i početkom 20. stoljeća

- znanost: Charles Darwin (teorija evolucije), Sigmund Freud (psihoanaliza), Albert Einstein (teorija relativnosti)

- kultura i umjetnost: romantizam – realizam – impresionizam – ekspresionizam – secesija

- svakodnevica: socijalna skrb, obrazovanje, informiranje, zabava

              Kultura u Hrvatskoj potkraj 19. i na početku 20. stoljeća

- književnost: August Šenoa, Ante Kovačić , Antun Gustav Matoš

- arhitektura: historicizam – oponašanje povijesnih stilova

- umjetnost: Vlaho Bukovac, Ivan pl. Zajc, Milka Trnina, Dora Pejačević

   IV. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVINI 19. STOLJEĆA

      14. TEMELJ MODERNE HRVATSKE: IZGRADNJA HRVATSKOG GRAĐANSKOG DRUŠTVA

             Hrvatska u vrijeme novog apsolutizma

- novi (Bachov) apsolutizam/ neoapsolutizam

- 1851. – 1860.

- Bachovi husari, germanizacija, ukidanje hrvatskih institucija i obilježja

- Zagreb – jedinstven grad;

- Zagrebačka nadbiskupija – Juraj Haulik

- 1860.  Listopadska diploma – slom apsolutizma

- Josip Šokčević – novi ban

- Veljački patent – smanjene ovlasti pokrajinskih  sabora

       15. PARLAMENTARNI ŽIVOT U HABSBURŠKOJ MONARHIJI I HRVATSKIM ZEMLJAMA OD LISTOPADSKE DIPLOME DO PRVOG SVJETSKOG RATA

           Hrvatska u Austro - Ugarskoj Monarhiji

Hrvatski sabor 1861. - pitanje odnosa prema Ugarskoj:

             > Narodna stranka  - savez s Ugarskom s uvjetima (bivši ilirci)

    > Unionistička stranka – savez s Ugarskom bez uvjeta (mađaroni)

             > Stranka prava – samostalna i neovisna Hrvatska

- 1867. Austro-ugarska nagodba > Austro-Ugarska Monarhija (personalna unija)

- 1868. Hrvatsko-ugarska nagodba

- Riječka krpica – Mađarska na prijevaru dobila Rijeku

- 1871. neuspješna Rakovička buna (Eugen Kvaternik)

          Modernizacija Hrvatske u vrijeme Ivana Mažuranića  

- „ban pučanin” (1873. - 1880.)

- proveo niz reformi (podjela vlasti, sloboda tiska, pravo okupljanja građana, obvezatno pučko školovanje - 4 godine)

- 1874. osnovano Zagrebačko sveučilište

- 1875. ustanak u BiH - traži se sjedinjenje BiH s Hrvatskom

- 1878. Austro - Ugarska okupirala  BiH

- 1880. ban Mažuranić razriješen banske časti

          Hrvatska potkraj 19. stoljeća

- 1880. – 1883. ban Ladislav Pejačević

- 1881. ujedinjenje Vojne krajine i Banske Hrvatske

- 1883. protumađarski pokret zbog grbova s mađarskim natpisima

- novi ban Karoly (Dragutin) Khuen-Hedervary 

- 1883. – 1903.

- mađarizacija

-1895. otvorenje HNK – protumađarske demonstracije (Stjepan Radić)

- 1902. protusrpski prosvjedi

- 1903. odlazak Khuena-Héderváryja

          Hrvatska na početku 20 .stoljeća

- seljaštvo - najbrojniji dio stanovništva

- braća Antun i Stjepan Radić –

1899. list „Dom“

1904. Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS)

- Stranka prava – Fran Supilo, Ante Trumbić

- ideja - Ugarska manja opasnost nego Austrija =

           politika „novog kursa“

- 1905. Riječka rezolucija – hrvatski političari

- Zadarska rezolucija – srpski političari

- 1905. Hrvatsko-srpska koalicija - Svetozar Pribićević

V. SVIJET POTKRAJ 19. I NA POČETKU 20. STOLJEĆA

             16. VELIKE SILE U BORBI ZA MOĆ I UTJECAJ – PRIMJERI

              Interesi velikih sila u jugoistočnoj Europi

- 1875. ustanak kršćana u BiH

- rat Osmanskog Carstva s Rusijom, Srbijom i Crnom Gorom

- 1878. mirovni pregovori u San Stefanu

- 1878. Berlinski kongres =

= Srbija, Crna Gora i Rumunjska samostalne

= Austro-Ugarska privremeno okupirala BiH

- 1908. BiH pripojena (anektirana) Austro - Ugarskoj

Benjamin Kállay =

upravljao BiH od 1882. do 1903.

modernizacija uprave, sudstva i poreznog sustava

- 1903. Srbija - dinastija Karađorđevića - okrenula se Rusiji; pokrenula velikosrpsku politiku     

                 Imperijalizam i kolonijalizam

- imperijalizam – razdoblje gospodarskog i političkog razvoja potkraj 19. i na početku 20. st.

- kolonijalizam – proces osvajanja gospodarski i politički nerazvijenih zemalja; vrhunac u drugoj polovici 19. st.; Azija i Afrika

- najveće kolonijalne sile – Velika Britanija i Francuska

- ustanci protiv kolonijalne vlasti - Indija, Kina

             17. VOJNO – POLITIČKI SAVEZI I ODNOSI MEĐU DRŽAVAMA

            Vojno – politički savezi i krize uoči Prvog svjetskog rata 

- Trojni savez – Njemačka, Austro – Ugarska, Italija

- Antanta – Velika Britanija, Francuska, Rusija

- lokalne krize: - 1905. i 1911. Maroko

                        - 1908. aneksija Bosne i Hercegovine

- 1912. Balkanski savez - Balkan balkanskim narodima

- 1912. Prvi balkanski rat – poraz Osmanskog Carstva; nastala Albanija

- 1913. Drugi balkanski rat – poraz Bugarske

         18. PRVI SVJETSKI RAT: IZMJENA GRANICA U EUROPI

          Veliki rat – Prvi svjetski rat

- 28. lipnja 1914. atentat u Sarajevu na Franju Ferdinanda – atentator: Gavrilo Princip, „Mlada Bosna“

- 28. srpnja 1914. Austro-Ugarska objavila rat Srbiji

- zaraćeni vojni savezi:

Antanta - Velika Britanija, Francuska, Rusija, Italija, SAD

Središnje sile - Njemačka, Austro – Ugarska, Osmansko Carstvo, Bugarska

- europska bojišta - zapadno, istočno, balkansko, sjevernotalijansko, solunsko

- nova oružja i taktike – tenk, zrakoplov, bojni otrovi, strojnica; pozicijski (rovovski) rat

- teškoće u opskrbi stanovništva hranom

- jačanje ratne industrije

          Nastavak i završetak Prvog svjetskog rata

- travanj 1917. SAD objavio rat Njemačkoj

- Rusija - veliki ratni gubici, neimaština, glad

- Veljačka revolucija 1917. - srušeno carstvo i proglašena republika

- Listopadska revolucija1917. - boljševici preuzeli vlast; vođa Vladimir Iljič Lenjin

- ožujak 1918. – Mir u Brest-Litovsku – Rusija izašla iz rata

- 1918. porazi Središnjih sila

- 11. studenog 1918. kapitulacija Njemačke – KRAJ PRVOG SVJETSKOG RATA

- posljedice Prvog svjetskog rata –

- nestanak triju carstava, uspostava novih država

- 10 milijuna mrtvih, više od 20 milijuna ranjenih

- velika razaranja

- španjolska gripa – 20 milijuna umrlih

- pobjeda komunizma u Rusiji

            Hrvatska u Prvom svjetskom ratu

- hrvatski vojnici u sastavu austrougarske vojske na istočnom, balkanskom i talijanskom bojištu

- 42. domobranska pješačka divizija „Vražja divizija”

- „zeleni kadar” – dezerteri

- Svetozar Borojević – „Lav sa Soče”

- gospodarska kriza – nedostatak muške radne snage  rad žena

- nestašice, ograničenja u prodaji hrane

- 1915. Londonski ugovor – Antanta Italiji obećala područja na istočnom Jadranu

- Jugoslavenski odbor - Ante Trumbić, Frano Supilo

- za stvaranje samostalne države Južnih Slavena iz Austro-Ugarske te za ravnopravno ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom

- zasjedanje Carevinskog vijeća – osnovan Jugoslavenski klub

- 1917. Svibanjska deklaracija - za preustroj Austro-Ugarske u duhu trijalizma

             Raspad Austro-Ugarske i nastanak Kraljevstva SHS

- srpanj, 1917. Krfska deklaracija – srbijanska vlada i Jugoslavenski odbor

- pregovori o južnoslavenskom ujedinjenju

- zaključak - ustavna i parlamentarna monarhija na čelu sa srpskom dinastijom Karađorđević

- Zagreb > Narodno vijeće SHS

- 29. 10. 1918.

- prekinuti svi odnosi Hrvatske s Austrijom i Ugarskom

- u Hrvatskom saboru proglašena Država SHS

- različiti pogledi oko ujedinjenja sa Srbijom

- Svetozar Pribićević

- Stjepan Radić

- 1. 12. 1918. bezuvjetno ujedinjenje Države SHS s Kraljevinom Srbijom u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca

- nezadovoljstvo Hrvata, prosvjedi, demonstracije

- krvoproliće u Zagrebu 5. prosinca 1918. - Prosinačke žrtve

- unutarnje stanje u državi - velikosrpska hegemonija