PRVO POLUGODIŠTE 

 I. EUROPA U SREDNJEM I RANOM NOVOM VIJEKU

                              1. Doba velikih migracija i ranosrednjovjekovna Europa

                                 Uvod u srednji vijek

- razdoblje u europskoj povijesti  476. – 1492.

- podjela na:

      - rani srednji vijek

       - kasni srednji vijek

- „mračno doba“  naziv nije opravdan

                   - razvile se prve škole i sveučilišta

                    - nastala brojna umjetnička djela

- Velika seoba naroda – Huni (Atila), 5. st.

- početak oblikovanja srednjovjekovne Europe  temelji se na rimskim tradicijama

- središte događanja i dalje ostaje Sredozemlje

- od 8. stoljeća, nakon islamskih osvajanja središte političkih i gospodarskih zbivanja seli se u unutrašnjost europskog kontinenta

                             2. Franci, Arapi i Bizantsko Carstvo - od velesila do pada

                              Bizant - carstvo na tri kontinenta

- Istočno Rimsko Carstvo > Bizantsko Carstvo (Bizant)

- na tri kontinenta

- glavni grad Carigrad

- trgovina, poljoprivreda

- jaka carska vlast

- jaka vojska

- car Justinijan I. – 527. – 565.

- pokušao obnoviti Rimsko Carstvo - osvajanja

- Zbornik građanskog prava > sakupljeni rimski zakoni

- graditeljski radovi – Aja Sofija

- uspon Bizanta u doba Heraklija – početak 7. st.

- napadi Slavena, Avara, Perzijanaca; Arapa

- 626. opsada Carigrada

- bizantska umjetnost

- kupole, freske, ikone, mozaici

                              Europski Zapad u ranom srednjem vijeku

- Franci - Germani

- Klodvig - dinastija Merovinga - proširio teritorij

- majordomi - upravitelji kraljevskog dvora

- Karolinzi - Karlo Martel i Pipin Mali

- Karlo Veliki - car, Božić 800.

- bizantsko - franački rat > mir u Aachenu 812.

- ugovor u Verdunu 843., podjela Franačke

Karolinška renesansa

- procvat i obnova kulture i umjetnosti

- reforma pisma, otvaranje škola

- graditeljstvo  > dvorska kapela u Aachenu

- skriptoriji – samostanske pisarnice

- minijature

Normani, Mađari  i Saraceni

- Normani (Vikinzi) - dobri pomorci; pljačkaši

- Mađari (Ugri) – pljačkaši; poraženi 955. (Leško polje, Oton I.), naseljavaju se u Panonskoj nizini

- Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda – 962., (Oton I.)

- Saraceni – osvajački pohodi na jugu Europe

                              Susret kršćanstva i islama

- Arapski poluotok - stepe, pustinje; trgovački putovi

- Muhamed utemeljio vjeru - islam, vjernici - muslimani

- Kuran

- hidžra - 622. - početak muslimanske ere

- kalifat - teokracija, osvajanja

- Arapi u Španjolskoj (711. - 1492.)

- zaustavljeni 732. od strane Franaka

- Saraceni

- prekid trgovine na Sredozemlju, obnavljaju je talijanski gradovi

                            3. Doprinos Arapa i Židova u prijenosu i razvoju znanstvene misli na Sredozemlju i Europi

                               Arapi i Židovi u dodiru s europskim Zapadom

- Pirenejski poluotok i južna Italija – područje susreta i prožimanja dvaju svjetova

- graditeljstvo – džamija u Cordobi

- kulturna razmjena europskog i arapskog svijeta

- znanost (astronomija, geografija, medicina, matematika)

Židovi

- filozofija, trgovina, medicina, astronomija

- iluminirani rukopisi – Sarajevska hagada, 14. st.

                           4. Utjecaj križarskih ratova na europska i hrvatska društva

                             Križarski ratovi

- poziv u rat - papa Urban II.  -1095.

- vode se od 1096. - 1291.; osam ratova

- osnivanje križarskih država - Jeruzalemska kraljevina

- Četvrti križarski rat > osvajanje Zadra 1202. , Carigrada 1204. (Latinsko Carstvo)

- križari i Hrvatska – susreti u Prvom i Četvrtom ratu

- posljedice križarskih ratova:

-  gospodarski razvitak, najviše koristi za talijanske trgovce - Venecija, Genova

- duhovno - viteški redovi: templari, ivanovci, teutonci

- pljačke, uništenja gradova i njihovih stanovnika (Jeruzalem, Carigrad, Zadar)

- porast mržnje prema Židovima

                           5. Europske monarhije u srednjem i ranom novom vijeku - odabrani primjeri

                            Razvoj srednjovjekovnih monarhija

- Engleska

- 11. st. - Normani

           - Vilim Osvajač, engleski kralj 1066.

- 1215. Ivan Bez Zemlje izdao Veliku povelju

- sredinom 13. st. nastao prvi parlament

- Francuska

- slaba kraljevska vlast; jaki plemići

- postupno jačanje kraljeve vlasti 

- Filip IV. Lijepi

- sukob s papom

- 1302. sazvao državne staleže -->  početak razvoja parlamenta u Francuskoj

Stogodišnji rat

- Francuska – Engleska (1337. – 1453.)

- pobjeda Francuske – ujedinjen čitavi državni teritorij

                                Apsolutne i parlamentarne monarhije

Apsolutne monarhije

- sva vlast u rukama vladara – vlada apsolutistički

- primjeri - Francuska, Habsburgovci

Francuska

- Luj XIV. – 1643. – 1715.

- dvorac Versailles

- gospodarsko iscrpljivanje zbog čestih ratova

Habsburgovci

- širenje vlasti  -->  uspješni ratovi i ženidbene veze

- Karlo V.

            – vladao velikim dijelovima Europe i svijeta (španjolski posjedi)

      – podjela vlasti bratu Ferdinandu i sinu Filipu II.

Parlamentarne monarhije

- prevlast parlamenta nad vladarem

- Engleska – građanski rat Krune i Parlamenta

- Oliver Cromwell

- Deklaracija o pravima – 1689.

- prva parlamentarna monarhija u Europi

                                  II. HRVATSKA U SREDNJEM VIJEKU

6. Hrvatska kneževina, kraljevstvo, zajednica s Ugarskom

                                                          U novoj domovini

- malo podataka o doseljenju Hrvata - Konstantin VII. Porfirogenet - doseljenje smješta u 7. st.

- Bijela Hrvatska - Avari - Heraklije - Dalmacija

- starosjedioci - Romani i Iliri

- dio povjesničara doseljenje Hrvata smješta na kraj 8. stoljeća

- Hrvatske kneževine:

- Hrvatska - od Jadranskog mora do Kupe

- Donja Panonija - od Kupe do Drave, sjedište u Sisku

- Paganija (Neretvanska kneževina) - između Neretve i Cetine,

   središta u Makarskoj i Omišu

- mir u Aachenu -

- Hrvatska i Donja Panonija pod vlašću Franaka

- dalmatinski gradovi pod vlašću Bizanta

- ustanak kneza Ljudevita u Donjoj Panoniji 819. –

  neuspješan 

Od kneževine do kraljevstva

- Trpimir - dinastija Trpimirovića

- dvor u Klisu; benediktinci

- hrvatska biskupija u Ninu

- Trpimirova darovnica 852.

- na latinskom jeziku

- „milošću Božjom knez Hrvata”

- prvi put hrvatsko ime u pisanim dokumentu

- Domagoj - „najgori knez Slavena”

- Branimir

- 879. - osamostaljenje uz papinu pomoć

- procvat pismenosti i kulture

- natpis iz Šopota (prvi put hrvatsko ime na kamenu)

- Tomislav (910. - 928.) –

- uspješno ratuje protiv Mađara i Bugara

- ujedinio sjever i jug Hrvatske

- od bizantskog cara dobio na upravu dalmatinske gradove

- Hrvatska postala kraljevina - pismo pape Ivana X. - Tomislav

 „kralj Hrvata”

Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije

- Stjepan Držislav - prvi kralj službeno „kralj Hrvatske i Dalmacije”

- Venecija oko 1000. g. zauzima dalmatinsku obalu

- Petar Krešimir IV. - sjedinjenje dalmatinskih gradova s hrvatskom

  državom - Hrvatska prostorno najveća

- osnovao Biograd i Šibenik

- Dmitar Zvonimir - mirna vladavina bez ratova

- Bašćanska ploča  - prvi spomen hrvatskog imena na hrvatskom  jeziku

- Stjepan II. - izumiru Trpimirovići

- bezvlađe - borbe za vlast

- pohod Ladislava Arpadovića - osnivanje Zagrebačke biskupije 1094.

- pohod Kolomana Arpadovića - Bitka kraj Gvozda 1097. - umire  Petar Svačić

- 1102. - krunjenje Kolomana Arpadovića za hrvatskog kralja u Biogradu

- Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo (postoji od 1102.  do 1526.) - personalna unija

U zajedničkoj državi s Ugarskom

Vlast Arpadovića

- Dalmacija - slaba, borbe s Venecijom

- Hrvatska - slaba, uzdižu se velikaši

- Slavonija - jaka, ubiru porez (kunovina)

- do 1105. većina dalmatinskih gradova priznala vlast Arpadovića

- feudalno bezvlašće - velikaši ne slušaju vladara i krše prava nižeg plemstva

- Bela IV. - 1241. Tatari (Mongoli) napali Ugarsku

- Bela se sklonio u utvrđene dalmatinske gradove (Trogir)

- borbe za prijestolje - 1301. na vlast dolazi Karlo I. Anžuvinac, uz pomoć  Šubića

Vrhunac hrvatskog srednjovjekovlja

- ARPADOVIĆI --- ŠUBIĆI --- ANŽUVINCI

- Karlo I. - 1301. - 1342.

- slama otpor plemstva u Slavoniji i Ugarskoj

- želi ojačati kraljevsku vlast - reforme

- smetaju mu Šubići

- Venecija zavladala većinom dalmatinskih gradova

- Ludovik I. - 1342. - 1382.

- obnavlja i jača kraljevsku vlast u Hrvatskoj

- ratovi s Venecijom - za Dalmaciju

- Zadarski mir 1358. - Venecija predaje Ludoviku jadransku

  obalu

- hrvatske zemlje ujedinjene u jednu cjelinu

- Protudvorski pokret

- hrvatsko plemstvo protiv Dvora

- Marija; Žigmund Luksembruški

- Krvavi sabor križevački - 1397.

- Ladislav Napuljski - prodaja Dalmacije 1409. za 100 000

  dukata

- sljedeća četiri stoljeća Venecija vlada našom obalom

7. Hrvatska u srednjem vijeku –
kneževi, kraljevi i kraljice, župani, plemstvo, svećenstvo i seljaštvo

Ranosrednjovjekovno hrvatsko društvo

- na čelu države kralj, iza njega ban

- država podijeljena na županije - upravljaju župani

- velikaši - u pojedinim razdobljima bili gotovo ravnopravni s kraljem

- seljaštvo - većina stanovništva

- humanitarni rad žena visokog roda u srednjem vijeku

- hrvatski ratnici srednjeg vijeka - dobro naoružani

- Hrvatska - značajna vojna sila

- pješaštvo, konjaništvo, mornarica

Odnos hrvatskog plemstva i vladara

- hrvatski velikaški rodovi

- Šubići - u početku Bribirski

- vrhunac za Pavla I. Šubića - pod svoju vlast okupio gotovo sve

  hrvatske zemlje

- naslijedio ga sin Mladen - poraz od Karla I. Anžuvinca

- krčki knezovi - kasnije Frankapani, vladali većim dijelom

  Hrvatskog primorja i Like

- Babonići – Slavonija

8. Srednjovjekovna Bosna

- prvi spomen - 10. st. - oko izvora rijeke Bosne

- ban Kulin - ugovor s Dubrovnikom 1189.

 -Tvrtko I. - kralj 1377.

- Stjepan II. Kotromanić - širi vlast i na hrvatska područja

- Stjepan Tomašević - posljednji kralj

- 1463. pad Bosne - Osmanlije

 -krivovjerje - krstjani

                   - Crkva Bosanska

- kultura - stećci - nadgrobni spomenici

           III. CRKVA I KRŠĆANSTVO  U SREDNJEM I RANOM NOVOM VIJEKU

               9. Kristijanizacija Europe i hrvatskih zemalja. Uloga benediktinaca

                   Kršćanstvo – temelj srednjovjekovne Europe

- novonastale države prihvaćaju i šire kršćanstvo

- misionari - kršćanski propovjednici

    ORGANIZACIJA CRKVE:

                         papa

                    nadbiskupi

                      biskupi

          svećenici i redovnici

- papa - rimski biskup, nasljednik sv. Petra

- patrijarh - carigradski biskup

- CRKVENI RASKOL 1054. - podjela kršćanske Crkve na zapadnu ili Katoličku i istočnu ili Pravoslavnu

- redovnici - žive u samostanima

- benediktinci - osnivač sv. Benedikt, 6. st.; moli i radi

- prepisuju i pišu knjige, grade crkve i samostane, osnivaju škole

                Crkva u Hrvata

- vjerovanje u prirodne sile i pojave i više bogova

- intenzivnije pokrštavanje početkom 9. st.

- iz dalmatinskih gradova i od franačkih misionara

- Višeslavova krstionica

- kadionica iz Stare Vrlike

- sredina 9. st. osnovana biskupija u Ninu

Splitski crkveni sabori - 925. i 928.

- problem oko crkvene vlasti u Hrvatskoj

- svi biskupi moraju se pokoravati splitskom nadbiskupu 

- ukinuta Ninska biskupija

- svećenici glagoljaši - koriste glagoljicu i govore hrvatskim jezikom

       Crkva u srednjem vijeku

- Crkva - veliki zemljoposjednik

- povlaštena - ne plaća poreze

- prosjački redovi: franjevci i dominikanci -13. stoljeće

- humanitarna djelatnost

- znanost i školstvo

- samostanske škole - gradske škole - sveučilišta:

-  Europa - Bologna

 - Hrvatska - Zadar

- uloga Crkve u razvoju znanstvene misli -  Albert Veliki i Toma Akvinski

         Crkva između reformacije i protureformacije

UZROCI REFORMACIJE: materijalno bogaćenje Crkve, uplitanje Crkve u politiku i kupovina crkvenih službi

POČETAK REFORMACIJE: utemeljitelj Martin Luther (1517. – 95 teza) – osporava ulogu pape, biskupa i svećenika, ne priznaje štovanje svetaca i relikvija

- reformaciju podržavaju plemići, građani i seljaci

- Lutherovi reformatori = protestanti

- Matija Vlačić Ilirik – jedna od vodećih osoba protestantskog pokreta u hrvatskim zemljama

PROTUREFORMACIJA – KATOLIČKA OBNOVA

             - odgovor Katoličke crkve na širenje reformacije

             - začetnik papa Pavao III.

             - Tridentski koncil (sabor)

  - isusovci – suzbijanje protestantizma; najobrazovaniji ljudi svoga doba – Ruđer Bošković

  - inkvizicija, lov na vještice

POSLJEDICE REFORMACIJE:

  - novi rascjep Crkve (katolici i protestanti)

  - ratovi – Tridesetogodišnji rat – vjerska tolerancija

          IV. DRUŠTVO SREDNJEG I RANOG NOVOG VIJEKA

10. GOSPODARSTVO NA SREDNJOVJEKOVNOM I RANONOVOVJEKOVNOM VLASTELINSTVU

Feudalni posjed i feudalni odnosi

- feud –zemljišni posjed

- feudalac – vlasnik feuda

- feudalizam – društveni sustav srednjovjekovne Europe

- odnos seniora i vazala

- kmet (neslobodni seljak) – obveze: tlaka i dio uroda daje feudalcu, plaća porez državi i desetinu Crkvi

- zemljoradnja – u početku primitivna; od 11. st. doživljava napredak

11. SREDNJOVJEKOVNO DRUŠTVO – GRAĐANIN, PLEMIĆ I SELJAK

Život u gradu

- gradsko društvo: patriciji i pučani

- trgovci i obrtnici

- gradovi – uske ulice, drvene kuće, loši  higijenski uvjeti, česti požari, zaštićeni kamenim zidinama, sajmovi

- podređenost žene muškarcu i djece roditeljima

- brak dogovaraju roditelji

Život na selu

- zemljoradnici

- slaba prehrana, oskudna odjeća, česte epidemije bolesti

- slobodni i zavisni seljaci (kmetovi)

Život plemića i vitezova

- burg – utvrda ili tvrđava

- plemići – povlašteni društveni sloj

            - postaje se rođenjem

            - osnovni posao – vojna služba

            - u slobodno vrijeme lov, zabave, gozbe, viteški turniri

- zabavljaju i putujući zabavljači – trubaduri

- vitezovi – sinovi plemića, niže plemstvo, u vojnoj službi

- stalež – u feudalizmu društveni sloj s točno određenim pravima i obvezama

12. USPON OBRTA, TRGOVINE I MANUFAKTURE. RAZVOJ GRADOVA

Obrt, trgovina i novac u srednjem vijeku

- napredak obrtničke proizvodnje od 11. stoljeća

- cehovi – udruženja obrtnika iste struke

- najunosnija trgovina proizvodima s Istoka

- sajmovi – u gradovima, duž važnih trgovačkih putova

- Venecija – glavni trgovački posrednik između Istoka i Zapada

- Hanza – savez trgovačkih gradova na sjeveru Europe

- rani srednji vijek – naturalno gospodarstvo

- razvijeni srednji vijek – robno-novčano gospodarstvo

- banke – posuđuju novac i uzimaju proviziju

- mjenice – vrijednosni papiri

Porast stanovništva i razvoj gradova

- rani srednji vijek – zaostajanje Europe

- od sredine 11. stoljeća – procvat

- obnova gradova – gospodarska središta

- samouprava – otkup ili rat s feudalcem

- komune

- gradovi-republike: Venecija, Genova, Firenca, Dubrovnik

Razvoj gradova u hrvatskim zemljama

- komune – samostalne gradske općine (Dalmacija i Istra)

       – na čelu knez i gradsko vijeće

       – patricijat (gradsko plemstvo)

- statuti – gradski zakonici

- slobodni kraljevski gradovi:

  - imaju pravo na samoupravu

  - sami biraju sudca i kneza

  - oslobođeni vlasti feudalca

  - izravno podređeni kralju (Varaždin, Gradec – Zlatna bula 1242.)

                                    13. DUBROVNIK

                       Dubrovnik – uspon do moćne Republike

- Ragusium

- vlast Bizanta - 7. - 13. st.

- mletačka vlast - 13. st. - 1358.

- vlast hrvatsko-ugarskih kraljeva - od 1358.

- Dubrovačka Republika - sredina 15. stoljeća

- na vlasti najuglednije plemićke obitelji (vlastela) >  Veliko vijeće – knez

- trgovina - sa zaleđem te pomorska

- jedna od najmoćnijih trgovačkih flota u Sredozemlju

- vješti diplomati - dobri odnosi s Turcima i Španjolskom

                       Zlatno doba Dubrovnika

- Dubrovnik – u dobrim odnosima s Osmanskim Carstvom i zapadnim kršćanskim zemljama

- slobodna trgovina na turskom području

- pomorska i kopnena trgovina

- proizvodnja soli u Stonu

- uzroci slabljenja:

- premještanje trgovačkih putova na Atlantik

- potres 1667.

- oporavak u 18. stoljeću

           14. GOSPODARSKE POSLJEDICE VELIKIH GEOGRAFSKIH OTKRIĆA

                   Europljani otkrivaju svijet

- preduvjeti Velikih otkrića - napredak znanosti i tehnike

- kompas, astrolab, ruža vjetrova

- spoznaja da je Zemlja okrugla

- karake, karavele

- nakon prekida kopnenog puta do Indije, traži se pomorski

- Bartholomeo Diaz – 1487. dolazi do juga Afrike

- Vasco da Gama – 1498. dolazi morskim putem do Indije

- Kristofor Kolumbo – 1492. dolazi do Amerike, za koju misli da je Indija

- Amerigo Vespucci – utvrdio da je otkriven novi kontinent – Amerika

- Španjolci – konkvistadori – uništili civilizacije Azteka, Inka i Maya

- Fernando Magellan 1519. traži zapadni put do Indije

- dokazano da je Zemlja okrugla

posljedice otkrića:

- trgovina sa Sredozemlja seli na Atlantik

- propadaju stare trgovačke velesile - Venecija, Dubrovnik

 -priljev zlata i srebra u Europu

- izmjena biljaka i životinja: Europa Amerika

- propast američkih civilizacija

- procvat trgovine robljem

   15. TEHNOLOŠKI NAPREDAK U SREDNJEM I RANOM NOVOM VIJEKU

         Izumi i tehnički napredak – gradnja utvrda

- burg – utvrđeno sjedište plemića, imanje

- gradnja utvrde – skupa, dugotrajna, puno radnika

- opsada utvrde – dugotrajna, iscrpljujuća; opsadni tornjevi, katapultovi

- obrana utvrde – jarak s vodom, pokretni most

    16. UMJETNOST OD PREDROMANIKE DO BAROKA

        Kultura i umjetnost u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj

- starohrvatsko doba - razdoblje dinastije Trpimirovića - predromanika u europskoj umjetnosti

- pismenost u Hrvatskoj:

             - latinska - kameni natpisi, dokumenti, povelje...

             - glagoljska - sjeverni Jadran, Bašćanska ploča

- utjecaji na graditeljstvo: Bizant i Franačka

- pleterna umjetnost

        Vrijeme katedrala

ROMANIKA

- crkve - pravokutni oblik, debeli zidovi, mali prozori, portal; zaobljeni luk

- freske, ikone, minijature

- Hrvatska - od 12. stoljeća na obali

- crkveno graditeljstvo

- katedrala sv. Stošije u Zadru

- Radovanov portal - Trogir

- Buvinine vratnice – Split

GOTIKA

- križno-rebrasti svod, šiljasti prozori

- vitraji

- šiljasti luk

- Hrvatska - zastupljenija u unutrašnjosti i u Istri

- crkva sv. Marka u Zagrebu

- škrinja sv. Šimuna u Zadru

      Početak novog doba

- Humanizam – književni i kulturni pokret, Italija, 14. i 15. st.

- nadahnuće  klasična djela

- čovjek – središnja tema

- središta: Rim i Firenca

- širenje – trgovci; izum tiska

- tiskarski stroj – Johann Gutenberg

- u Hrvatskoj središnja tema – borbe s Turcima Osmanlijama

- Marko Marulić – otac hrvatske književnosti - Judita

- Marin Držić – Dundo Maroje

- kontinentalna Hrvatska – Jan Panonac

      Umjetnost renesanse

- renesansa – preporod, umjetničko razdoblje, 15. i 16. st., Italija

- svjetovne teme

- graditeljstvo – kupola – crkve, palače, ljetnikovci

- slikarstvo – dubina; portreti, aktovi

- Leonardo da Vinci

- kiparstvo – proporcije tijela – Michelangelo

Hrvatska

- katedrala sv. Jakova – Šibenik

- u unutrašnjosti Hrvatske – renesansne utvrde (Karlovac, Sisak)

- kiparstvo – Juraj Dalmatinac – glave na šibenskoj katedrali

- slikarstvo – Julije Klović – minijature

      Umjetnost baroka

- barok – umjetničko razdoblje, kraj 16. i početak 17. st.

- Italija

- bogato ukrašavanje

- gradnja palača i dvoraca s perivojima - dvorac Versailles, Pariz

- barok u Hrvatskoj

- gradnja utvrda – tvrđava u Slavonskom Brodu

- barokni gradovi: Varaždin, Vukovar, Dubrovnik

                 V. OSMANSKO CARSTVO I EUROPA

     17. USPON OSMANSKOG CARSTVA DO STATUSA SVJETSKE VELESILE

     Europa u sjeni polumjeseca

Turci Osmanlije:

- osnivač Osman I. - kraj 13. stoljeća

- 1351. osvajanje Galipolja - prelazak u Europu

- Kosovo polje 1389., Nikopolje 1396.

- osvajanje Carigrada 1453. – Mehmed Osvajač

- Sulejman Veličanstveni, 16. st. – vrhunac moći Osmanskog Carstva

- 1571. bitka kod Lepanta - početak krize

- organizacija Osmanskog Carstva:

sultan

veliki vezir

pašaluci – velike pokrajine

sandžaci – manje oblasti

spahije – vojnici konjanici; dobivaju timar (zemljišni posjed)

janjičari – vojnici pješaci; plaćeni novcem; porijeklom kršćani

      18. UČINCI OSMANSKOG ŠIRENJA NA EUROPSKE I HRVATSKE PROSTORE

     Stogodišnji hrvatsko – turski rat

- Matijaš Korvin – ugarsko-hrvatski kralj, uspostavio Jajačku i Srebreničku banovinu

- 1463. Osmanlije osvojili Bosnu

- 1493. Bitka na Krbavskom polju

- ban Emerik Derenčin

- poraz hrvatske vojske

- početak stogodišnjih hrvatsko – osmanskih sukoba

- 1526. Bitka na Mohačkom polju

- težak poraz ugarske vojske

- poginuo kralj Ludovik II. Jagelović

- 1527. Sabor u Cetinu –

- novi kralj Ferdinand Habsburški

- slavonsko plemstvo i Mađari izabrali Ivana  Zapolju za kralja

- Vojna krajina – Slavonska (Varaždin) i Hrvatska (Karlovac)

- Vlasi - vojnici graničari u Vojnoj krajini

- Vlaški statuti iz 1630. – potvrđena samouprava Vlaha

- 1566. opsada Sigeta –

- Nikola Šubić Zrinski; Sulejman Veličanstveni

- 1593. Bitka kod Siska – pobjeda, prekretnica

- kraj turskih osvajanja u Hrvatskoj

            Hrvatski krajevi i Bosna pod Turcima

- iseljavanje Hrvata - Gradišće, Molise, Ugarska, Slovačka

- naseljavanje Vlaha

- Bosanski pašaluk

- raja – kršćansko stanovništvo pod Turcima Osmanlijama

- obaveze : desetina, glavarina (harač), danak u krvi

- islamizacija

             - u početku dobar položaj kršćana

             - prelazak na islam

- težak položaj Katoličke crkve (pravoslavci u boljem položaju)

- franjevci čuvaju hrvatski nacionalni identitet

- islamska obilježja bosanskih gradova (čaršija, mahala, džamije...)

- uskoci

- uskakali na osmanlijska područja i pljačkali ih

- 1537. Klis – Petar Kružić

- sjedište u Senju

- napadali i Mlečane

- Uskočki rat > uskoci preseljeni na područje oko Otočca i Žumberka

           Oslobađanje hrvatskih zemalja od Turaka

- Veliki (bečki) rat - 1683. – 1699.

             - opsada Beča 1683. - Jan Sobjeski

             - Sveta liga > papin poticaj – Habsburška Monarhija, Poljska i Venecija

             - Turci izbačeni iz Ugarske i Hrvatske

- oslobađanje Slavonije, Like i Dalmacije (Luka Ibrišimović, Marko Mesić, Stojan Janković)

- mir u Srijemskim Karlovcima 1699.

             - najveći dio hrvatskih zemalja oslobođen od osmanlijske vlasti – uključen u Vojnu krajinu