Migmatitne kugle su oblikovane u procesu nastanka (hlađenja) stijena takozvanim kuglastim lučenjem.
Karakteristična tekstura migmatitne stijene je vrpčasta ili trakasta tekstura kod koje se paralelno izmjenjuju svijetle i tamne pruge. Svijetle pruge izgrađuju mineralni kvarc, kiseli plagioklas, te kalijski feldspati, dok sastav tamnih dijelova tvore minerali biotit, granat, silimanit, te često i cirkoni.
(Podaci prepisani sa informativne table na lokalitetu).
Do table vode putokazi od šumske ceste Šimljanik – Samarica – D. Miklouš. Odvojak za kamene kugle je na cesti između Šimljanika i Samarice. Kod zadnje table treba skrenuti lijevo šumskim zemljanim putom uzbrdo. Lokalitet se nalazi stotinjak metara od makadamske ceste.
Moslavina se ubraja među naša najstarija nalazišta pakline (nafte). Naziv paklina nalazimo u upotrebi od pamtivijeka, u Mezopotamiji, Egiptu i zemljama Bliskog istoka, a označavao je rudu koja je zapravo jedan oblik skrutnute nafte tamne boje.
U svakodnevnoj upotrebi riječ paklina je dobila religijsko značenje, "pakao", "pekel", jer tamo u unutrašnjosti obitava "crni đavao". Prvi zapisi o korištenju pakline u ovim krajevima su nastali za vrijeme postojanja pavlinskog samostana Bela Crkva. Od sredine 19.stoljeća se paklina vadi i prodaje. Tada su ju zvali kolomaz ili šmir, a mjesto pakiranja šmirana. Paklina se vadila iz rupa u zemlji pomoću užeta u posudama.
U kamenolomu Samarica se svojevremeno vadio sitnozrnati granit. Najveći dio Moslavačke gore izgrađen je od granitnih stijena. Granit je magmatska stijena nastala kristalizacijom u zemljinoj unutrašnjosti, a sastavljena je od materijala bogatih silicijem.
Boja granita može biti različita, od bijele do crvene, blijede zelene i plave, ovisno o bojama i zastupljenosti minerala koje ga tvore.
Prvi postament spomenika banu Jelačiću na središnjem trgu u Zagrebu izrađen je od granita s Moslavačke gore, ali je zbog istrošenosti kasnije zamijenjen.
Prirodoslovac Ljudevit Vukotinović je na Moslavačkoj gori pronašao dragocjeni kamen – topaz. Veličine je 1,5 x 3 cm, proziran i jedva vidljivo zelene boje i čuva se u muzeju u Zagrebu. (Podaci prepisani sa informativne table na lokalitetu).