DSL - Internet veza

Srednja strukovna škola Velika Gorica

ELABORAT ZAVRŠNOG RADA

DSL - Internet veza

Školska godina 2002/2003.

Kandidat: Ivan Božić

Mentor: Veljko Skočilič dipl. ing.

SADRŽAJ

Uvod

Što je DSL

Prednosti DSL-a nad ostalim Internet vezama

Kako do DSL-a - uvođenje DSL-a

Potrebna oprema

DSL/ADSL/ modem

Područja na kojima se može koristiti DSL i njegove prednosti

Budućnost DSL-a

Zaključak

Uvod

DSL je danas jedan od najvećih tehnoloških dostignuča što se tiče spajanja na Internet, zato što omogućava spajanje na Internet mnogostruko većom brzinom od modema ili ISDN-a.Ova tehnologija omogućava stalan pristup Internetu visokim brzinama preko telefonske mreže.Kao što će se mnogi začuditi počeci ove tehnologije sežu još u kasne osamdesete godine prošlog stoljeća, što se na prvi pogled može činiti čudnim, ako znamo da Internet u to vrijeme nije bio ni izbliza popularan kao danas, te da zbog uglavnom tekstualnih sadržaja koji su tada prevladavali potreba za širokopojasnim vezama tada nije praktički niti postojala. No, DSL u svojim prvim danima nije niti bio namjenjen povezivanju kućnih korisnika na Internet, već telefonski operatori koji su stajali iza cijele zamisli vidjeli su ga kao sredstvo za jeftino i bezbolno uvođenje videotelefonije, te kao potencijalnu konkurenciju operatorima kabelske televizije. DSL je bio jeftino i bezbolno riješenje zato što jednostavno predstavlja nadgradnju postojeće telefonske infrastrukture, za njegovu primjenu potrebno je samo nadograditi telefonske centrale odgovarajućim uređajima te, dakako opremiti korisnike potrebnom terminalskom opremom, dok se sama komunikacija obavlja preko već postojećih bakrenih telefonskih vodova. Prednost u cijeni ovog sustava u odnosu na konkurentske je iz toga jasno vidljiva - telefonsko ožićenje postoji praktički u svakom kutku svijeta, bar ako govorimo o razvijenim zemljama. Širokopojasne kabelske veze koje su glavni konkurent DSL-u su, s druge strane, tek u izgradnji i za njihovo širenje trebat će dosta vremena vjerojatno više godina. Ovo, dakako poskupljuje cijenu njihove implementacije, a samim tim i cijenu usluge koja se preko njih nudi, te na taj način usporava razvoj i širenje kabelskog Interneta.

Kratka napomena: pod ˝kabelskim vezama˝ u ovom slučaju podrazumjevamo veze nastale na tehnologijama izniklim iz kabelske televizije, koje se u SAD-u i u zapadnoj Europi u posljednje vrijeme često koriste i za brz pristup Internetu, na područjima gdje postoje instalacije tog tipa.

Prebacimo li ovu priču na Hrvatsko područje, prednosti DSL-a postaju očitije.

Kabelska infrastruktura u Hrvatskoj praktički ne postoji, ali ona telefonska je dovoljno raširena i u dobrom dijelu zemlje dovoljno kvalitetna, pa se bez problema može iskoristiti i za stvaranje širokopojasnog Interneta.

Osim DSL-a u Hrvatskoj postoji još nekoliko tehnologija koje omogučavaju širokopojasni pristup Internetu, a ujedno predstavljaju i konkurenciju DSL-u, ali zbog brzine pristupa na Internet te tehnologije polako postaju nezanimljive korisnicima no ukratko ću ih navesti i opisati kako biste dobili osjećaj o njihovom međusobnom odnosu.

ISDN(Integrated Services Digital Network) tehnologija već je dobro poznata u Hrvatskoj. Radi se o nadogradnji postojeće analogne telefonske linije, u zamijenu za koju dobivate dvije digitalne linije, te mogućnosti pristupa Internetu na brzinama od 64, odnosno 128 kbit/s.

Mane ISDN-a u odnosu na DSL jesu osam puta manja brzina, te činjenica da se ne radi o stalnoj vezi.

˝klasične˝ stalne veze- posljednja alternativa DSL-a u Hrvatskoj je dostupna već dugo vremena, no kućnim korisnicima nije nimalo interesantna. Riječ je o stalnim vezama na Internet ˝klasičnog˝ tipa, čiju brzinu možete odabrati ovisno o potrebama- trenutno su dostupne brzine spajanja od 33.6 kbit/s do 622 Mbit/s. Cijene variraju ovisno o brzini no nisu privlačne.

Što je DSL?

DSL je kratica od Digital Subscriber Line što na hrvatskom znači Digitalna Pretplatnička Linija . DSL je tehnologija koja iskorištava nekorištene frekvencije u bakrenoj telefonskoj liniji da šalje i prima signale putem standardne telefonske linije.DSL ima mogučnost da se istovremeno odvijaju razgovor preko telefona i download/upload podataka na Internet preko iste linije.Budući da je usluga uvijek raspoloživa korisnici se netrebaju spajati klasičnim postupkom na Internet već su stalno prisutni. DSL se odnosi na modem koji se veže na oba kraja obične bakarne parice pretvarajući je u digitalnu liniju sposobnu da prenese podatke unutar širokog opsega. Koristeći više frekvencije, DSL tehnologije omogućavaju velike brzine kroz bakarne parice- do 2 Mbit/s, što je 35 puta brže od današnjih najbržih analognih modema. Moguće su i brzine do 52 Mbit/s, što znači da korisnici mogu imati aplikacije koje zahtijevaju velike brzine, a bez fiber optičkog vlakna.

Osnovni tipovi DSL-a

Kao što većina drugih paketa tako i DSL ima nekoliko tipova DSL usluga tj. start paketa.

ADSL (Asymmetric digital subscriber line) odnosno Asimetrična Digitalna Pretplatnička Linija prenosi podatke asimetrično, mnogo većom brzinom prema korisniku nego u suprotnom smjeru. Ovo se ne može smatrati ozbiljnim nedostatkom, jer većina aplikacija za digitalne usluge je asimetrična. Brz Internet pristup, video na zahtjev, kućna kupovina, udaljeni LAN pristup, multimedijalni pristup, sve ove aplikacije zahtijevaju relativno male brzine od korisnika. ADSL zahtijeva samo jednu paricu i omogućuje brzine 2 do 8 Mbit/s. Za brzinu od 2 Mbit/s granica je oko 5.5 km, a za brzinu od 8 Mbit/s granica je na oko 3 km.

ADSL tehnologija će u narednim godinama imati sve veću primjenu.

G.lite ADSL (ili samo G.lite)

G.lite standard je specijalno napravljen kako bi zadovoljio plug-and -play zahtijeve korisnika.G.lite je verzija ADSL-a sa srednjim propusnoću podataka, koja dopušta pristup Internetu trideset puta brže on najbržeg 56K analognog modema(1.5 Mbit/s downloada i 500kbit/s uploada)

RADSL(rate adaptiv DSL)nije standardna verzija ADSL-a zato što sa sama prilagodi brzini prijenosa podataka, dok na standardnoj verziji ADSL-a treba dati dopuštenje da se ADSL modem prilagodi brzini prijenosa podataka

VDSL(very high bit rate DSL) preko 26Mb/s, na udaljenosti do 50 metara. U većini slučajeva VDSL se koristi u susjedstvima tj. četvrtima a posebnou u sveučilištima i fakulteta za međusobno povezivanje preko telefonskih linija.VDSL se trenutno predstavlja na području marketinga kao dostava za video servise.

SDSL (Single line digital subscriber line) je verzija HDSL koja koristi jednu paricu za prenos E1/T1 signala. Idealan je za rad kod kuće sa velikim brzinama i za Internet pristup za rezidencijalne korisnike. Ograničen je na dužinu od 3 do 4 km.

HDSL (High data rate digital subscriber line) je tehnologija koja omogućuje korisnicima brzinu od 2 Mbit/s. Potrebne su dvije bakarne parice za dvosmjeran prenos. Dužina petlje je limitirana na 4 do 5 km na parici 0.5 mm. Tipične aplikacije koje koriste HDSL su PBX mreže, mobilne bazne stanice, Internet serveri, WAN/LAN pristup.

Kako radi DSL

DSL tehnologija se bazira na već postojećima bakrenim telefonskim vodovima, za njegovu primjenu potrebno je samo nadograditi telefonske centrale odgovarajućim uređajima te, dakako opremiti korisnike potrebnom terminalskom opremom, dok se sama komunikacija obavlja preko već postojećih bakrenih telefonskih vodova. Za spajanje na DSL koriste e modemi kao npr. Alcatel SpeedTouch. DSL omogućuje brzine 2 do 8 Mbit/s. Za brzinu od 2 Mbit/s granica je oko 5.5 km, a za brzinu od 8 Mbit/s granica je na oko 3 km. Prednost ovog sustava je iz toga jasno vidljiva.

Shema DSL veze na postojećoj telefonskoj infrastrukturi

(na shemi su prikazane brzine koje se postižu kod HT-a)

Prednosti DSL-a nad ostalim Internet vezama

Kao što znamo u Hrvatskoj je jedan od najvećih providera Internet usluga HT (Hrvatski telekom). Koji osim ˝klasičnih˝ pristupa Internetu nudi i novi način pristupanja Internetu svojim DSL-paketima.

Osim DSL-a u Hrvatskoj postoji još nekoliko paketa preko kojih se spajanja na Internet, a to su: ISDN, kabelski modemi, ˝kalsične˝veze

ISDN

Integrated Services Digital Network - digitalna mreža s integriranim uslugama je skup usluga, pristupne opreme i standarda pristupanja nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži i njezinim posredstvom, mrežama diljem svijeta. Radi se o suvremenoj nadogradnji postojeće analogne telefonske linije, u zamijenu za koju dobivate dvije digitalne linije, te mogućnosti pristupa Internetu na brzinama od 64, odnosno 128 kbit/s.

ISDN omogućuje pouzdanu brzu i komfornu komunikaciju za najširi krug korisnika.

Želite li istovremeno pretraživati Internet i telefonirati, slati faks ili e-mail, isdn je rješenje za Vas. ISDN osigurava bolju kvalitetu veze, veću brzinu surfanja, brže slanje podataka. S isdn-om su dostupne i videotelefonija i videokonferencija pa tako i rad i učenje na daljinu, što omogućuje novu dimenziju ljudske aktivnosti.

Kabelski modemi

Spajanje na Internet preko kabelskih modema postalo je u zadnje vrijeme jako popularno u američkim gradovima gdije je već jako razvijena kabelska televizija. Kabelski Internet se zasniva na istoj tehnologiji, te je jedina tehnologija koja predstavlja ozbiljnu konkurenciju DSL-u. Ipak kabelski Internet je ograničen na mala područja no mogao bi se kod nas pokazati kao jeftina alternativa DSL-u u većim gradovima u kojim postoje preduvjeti za razvoj ovakve infrastrukture.

Klasične stalne veze

˝klasične˝ stalne veze - posljednja alternativa DSL-a u Hrvatskoj je dostupna već dugo vremena, no kućnim korisnicima nije nimalo interesantna. Riječ je o stalnim vezama na Internet ˝klasičnog˝ tipa, čiju brzinu možete odabrati ovisno o potrebama- trenutno su dostupne brzine spajanja od 33.6 kbit/s do 622 Mbit/s. Cijene variraju ovisno o brzini no nisu privlačne.

Kako do DSL-a – uvođenje DSL-a

Kao što je slučaj i s običnim telefonskim linijama,ISDN-om tako i DSL uslugu uvodi Hrvatski Telekom. S obzirom da je područje pružanja ADSL usluge ograničeno, kako u svijetu (npr.SAD), tako i u Hrvatskoj, HTdsl bit će dostupan u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu, Splitu, Rijeci, Poreču, Puli i Dubrovniku, a sljedećih godina i u drugim gradovima.

Ovisno o gradu u kojem živite, o lokaciji u samom gradu te mogućnostima vaše pretplatničke linije (mora biti direktan priključak) može se odrediti kada možete postati pretplatnikom HTdsl usluge.

Mjesta na kojima je DSL dostupan u Hrvatskoj

Poterbna oprema

Konfiguracija osobnog računala za privatnog korisnika DSL usluga:

IBM Compatible PC MAC OS Windows 95/98/2000/NT/Me 7.5, 8.0 CPU Pentium / 133 MHz G3 / 300 MHz RAM 32 MB 32 MB HD 25 MB sl. prostora 25 MB sl. prostora USB port ili mrežna Ethernet kartica

Mrežna kartica

Možete provjeriti i na My Computer/Control Panel /System /Hardware/

Device Manager / Network Adapter.

Ovo je port RJ45 iza kojeg se nalazi u Vašem računalu mrežna kartica

USB port

USB je kratica od Universal Serial Bus, za drugu generaciju standarda za tehnologiju prijenosa podataka, koja se koristi od 1997.godine. Da provjerite ima li vaše računalo USB port pogledajte na stražnju (ili prednju, ili po strani) stranu računala da li imate jedan ili dva mala četvrtasta proreza (slot), sa USB simbolom pokraj.

Možete provjeriti i na My Computer/Control Panel /System /Device Manager i scroll dolje do USB area.

ADSL djelitelj

Kako bi omogućilo istovremeno telefoniranje i prijenos podataka u korisničkim prostorijama valja postaviti poseban pasivni uređaj – djelitelj (splitter)

On vrši funkciju filtra koji odvaja glasovni signal od ADSL signala. ADSL djelitelj isporučuje sa modemom.

Prije instalacije modema, potrebno je na pristupno mjesto pretplatničke linije u korisničkim prostorijama postaviti djelitelj. Iz djelitelja izlaze dvije odvojene parice, od kojih jedna povezuje s ulaznom za pretplatničku liniju na ADSL modemu, a druga služi za prijenos govara. Kod korisnika koji modem priključuje na ISDN liniju, ISDN NT ostaje spojen s telefonskim adapterom na jednoj strani, a na drugoj se spaja na izlaz namjenjen glasovnom signalu. Mjesta za priključak označena su na djelitelju.

DSL (ADSL) modem

Ericssonov HM220d ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) modem omogućuje

.irokopojasne usluge uz kori.tenje postojeće telefonske linije.

HM220d modem dolazi u dvije inačice: HM220dp i HM220di. Oba proizvoda imaju potpuno iste

funkcije, ali se spajaju na drugu vrstu pretplatničke linije: HM220dp daje ADSL putem analogne

telefonske linije (Plain Old Telephone System - POTS), a HM220di koristi ISDN (Integrated

Services Digital Network) liniju.Ako korisnik posjeduje analognu pretplatničku liniju, isporučit će mu se HM220dp modem. Ako je u pretplatničkim prostorijama ISDN linija, dobit će HM220di modem.

Princip rada

Modem .alje i prima signale visoke brzine putem standardne telefonske linije, uz kori.tenje DMT (Discrete Multi-Tone) modulacije za DSL (Digital Subscriber Line) transmisije.

Korisničko sučelj

HM220d ADSL modem komunicira s računalom preko podatkovnog sučelja. Stoga računalo

mora posjedovati jedno od sučelja (Ethernet ili USB) koja se opisuju u ovom priručniku.

Instalacija modema

Kao .to je napomenuto, postoje dvije opcije sučelja za spajanje HM220d ADSL modema na

računalo: Ethernet i USB.

Povezivanjem ethernet sučeljem

Povezivanje

Ethernet

sučeljem

Spajanje modema

Kako bi se HM220d ADSL modem spojio Ethernet sučeljem, potrebno je:

1. Spojiti jedan kraj telefonske parice na ADSL ulaz na modemu, a drugi na pristupno mjesto ADSL usluge (.to odgovara takvom ulazu/izlazu na djelitelju).

2. Spojiti jedan kraj Ethernet kabela na ETHERNET port na stra.njoj strani modema, a drugi kraj mrežnog kabela povezati s 10Base-T mre.nom karticom na računalu.

3. Spojiti kabel za napajanje na konektor napajanja na stra.njoj strani modema te utaknuti adapter za napajanje u izvor napajanja.

Provjera spajanja modema

1. Nakon .to se modemu dovede napajanje, nakratko se uključe svi svijetleći indikatori (LEDs -

Light Emitting Diodes) na gornjoj strani modema. To je potvrda da svi normalno rade.

2. Ako je modem ispravno spojen, ući će u stanje dijagnosticiranja i provjere/verifikacije

integriteta hardvera i softvera. Detaljne informacije opisane su u poglavlju Stanja rada modema.

3. Kada indikatori Power , Ethernet i ADSL po.ute, modem je spreman za rad. Ako se to ne dogodi, potrebno je provjeriti vezu kablova (kako prema modemu, tako i prema PC-u) te izvor napajanja.

Povezivanje USB sučeljem

Spajanje opreme

Kako bi se HM220d ADSL modem spojio USB portom, potrebno je:

1. Spojiti jedan kraj telefonske parice na ADSL ulaz na modemu, a drugi na pristupno mjesto

ADSL usluge (.to odgovara takvom ulazu/izlazu na djelitelju).

2. Spojiti četverokutni kraj USB kabela na USB port na stra.njoj strani modema, a drugi,

pravokutni, s USB portom na računalu.

3. Spojiti kabel za napajanje na konektor za napajanje na stra.njoj strani modema te utaknuti

adapter za napajanje u izvor napajanja.

Provjera spajanja opreme

1. Nakon .to se modemu dovede napajanje, nakratko se uključe svi svijetleći indikatori (LEDs - Light Emitting Diodes) na gornjoj strani modema, .to potvrđuje da svi rade. 2. Ako je modem ispravno spojen, ući će u stanje dijagnosticiranja i provjere/verifikacije integriteta hardvera i softvera. Detaljne informacije opisane su u poglavlju Stanja rada modema.

3. Kada diode Power , USB i ADSL po.ute, modem je spreman za rad. Ne dogodi li se to, valja provjeriti vezu kablova (kako prema modemu, tako i prema PC-u) te izvor napajanja.

Rad modema

Nakon .to je HM220d ADSL modem ispravno instaliran i spojen, ostaje stalno upaljen - nije ga

potrebno isključivati, jer PipeLock funkcija jamči sigurnost podataka na računalu dok niste na

Internetu.

Opis LED indikatora i PipeLock funkcije

Na gornjoj strani HM220d ADSL modema pet je indikatora du. lijeve i PipeLock tipka s desne strane. Indikatori pokazuju trenutačno stanje modema, no općenita im je namjena opisana u navedenoj tablici, prema simbolima. Svaki indikator mo.e biti u stanju ON (svijetli) ili u stanju OFF (ne svijetli).

PipeLock

Funkcija omogućuje korisniku prekid komunikacije modema i računala samo jednim pritiskom na tipku, .to pridonosi sigurnosti dok se modem ne koristi. Kada je aktiviran PipeLock, modem ostaje prijavljen na mrežu, ali je blokirana izravna komunikacija računala i ISP-a. S obzirom na to da PipeLock ne sprečava komunikaciju modema i davatelja ADSL usluge, pristup Internetu ponovno se uspostavlja pritiskom na istu tipku.

Dakle, za aktivaciju/deaktivaciju PipeLock funkcije, pritisnite PipeLock tipku na desnoj strani

modema.

PipeLock indikator naznačuje u kojem je stanju funkcija (ON ili OFF).

PipeLock status ostaje i ako se modem resetira ili ako dođe do prekida napajanja. Dakle, ako

je PipeLock aktiviran neposredno prije prekida napajanja ili resetiranja, nakon vraćanja

napajanja i PipeLock funkcija vratit će se u prvotno, aktivno stanje, poslije dijagnosticiranja pri ponovnom napajanju modema.

Stanja rada

U trenutku kada se HM220d modemu dovede napajanje, on se pokreće, a prije konačne

dijagnostike može proći brojna radna stanja. Ta stanja i pridruženi indikatori opisani su u nastavku teksta.

Dijagnostika pri dovođenju napajanja

Pri dovođenju napajanja, HM220d modem vr.i dijagnostiku kako bi verificirao integritet

hardvera i softvera. To se događa kada se modemu prvi put dovede napajanje ili nakon prekida napajanja. Kada dijagnostika započne, svi se indikatori na trenutak upale (stanje ON).

Indikator za napajanje ostat će upaljen (ON), a ostali će se isključiti (OFF) dok proces dijagnosticiranja ne završi.

Iniciajlizaciaj

Tijekom inicijalizacije, modem se prijavljuje sustavu za ADSL, što uključuje i prijavu poslužitelju usluge, itd.

Inicijalizacija počinje nakon zavr.etka dijagnostike pri dovođenju napajanja. Tijekom

inicijalizacije, ADSL indikator sporo titra. USB ili Ethernet (ovisno o odabranom

komunikacijskom sučelju) indikatori su u položaju ON i trepću kada postoji neka aktivnost.

Rad

Normalno operativno stanje nastupa nakon inicijalizacije, kada je modem spreman za primanje i slanje podataka.ADSL/USB/Ethernet indikatori svijetle (ON) i trepere u slučaju neke aktivnosti, a indikator ADSL linije neprekidno svijetli (ON).

PipeLock mod

Kada je aktiviran PipeLock, zaustavlja se komunikacija računala i davatelja usluge, .to

sprečava neovla.ten pristup podacima na računalu. Indikator za PipeLock je uključen (ON)

kada je funkcija aktivirana i isključen kada je deaktivirana (OFF).

Ograničen pristup

U stanju ograničenog pristupa, HM220d ADSL modem zavr.it će proces incijalizacije i upravljati prometom, ali će biti onemogućen podatkovni tok između računala i davatelja usluge. To je upozorenje da davatelj usluge ne dopu.ta korisničkom modemu prijavljivanje sustavu. U tom slučaju, kontaktirajte davatelja usluge. Tijekom stanja ograničenog pristupa, ADSL indikator sporo treperi. USB/Ethernet indikatori su upaljeni (ON) i trepere kada postoji neka aktivnost.

Fatalne greške

U slučaju nepopravljive pogre.ke, poput gre.ke na hardveru ili nemogućnosti dijagnostike,

nastupa stanje fatalnih grešaka. Kada indikator upozorava na fatalnu gre.ku, resetirajte modem s obzirom na sustav napajanja, ali nikako ne priti.ćite PipeLock tipku .

Ako greška i dalje postoji, kontaktirajte davatelja usluge ili Ericssonovu podr.ku korisnicima.

Svijetle li na modemu svi indikatori, to upozorava na fatalnu grešku. Ovisno o tipu greške, jedan ili više indikatora treptat će sporo, u skladu s indikatorom napajanja.

Ciklus napajanja

U slučaju fatalne greške, potrebno je isključiti konektor za napajanje i ponovno ga uključiti

nakon 30 sekundi, ali bez pritiskanja PipeLock tipke.

Resetiranje modema

Resetiranjem se mijenja konfiguracija modema. HT ne jamči da će nakon toga HTdsl usluga

funkcionirati, pa korisnik resetira modem na vlastitu odgovornost!

Sljedeća će procedura resetirati SVE varijable koje je moguće konfigurirati na tvorničke

(default) vrijednosti:

1. Isključite kabel za napajanje iz POWER konektora na stra.njoj strani modema.

2. Pritisnite PipeLock tipku i držite je neko vrijeme pritisnutu.

3. Ponovno spojite kabel za napajanje i priti.ćite PipeLock tipku barem jo. pet sekundi. Modem će izvršiti reboot proces i priključiti se s originalnim tvorničkim (default) vrijednostima varijabli.

4. Sada se može prekonfigururati modem u skladu s uputama davatelja usluge.

5. Novu je konfiguraciju potrebno spremiti i pokrenuti reboot proces.

Područja na kojima se može koristiti DSL i njegove prednosti

Brz prijenos video podataka (video on demand)

Brz prijenos video informacija(zapisa) više nije plod mašte.Realan je i moguć s DSL vezom.Tu tehnologiju rabe već neke televizijske kuće poput CNN-a.Video zapis se nalazi u digitalnom formatu koristeći Motion Picture Experts Group (MPEG) encoder, koji se nalazi na vašem računalu te konvertira sadržaj u visoko kvalitetni video program.

Obrazovanje

Informatički razvoj je obećavao unaprijediti obrazovanje na daljinu, ali put prema tom svijetu znanja je preskup i spor za škole.

Ali razvoj DSL-a (u svijetu) omogučava školama brz i besplatan pristup Internetu. Koristeći DSL škole se mogu povezati sa drugim školama, zajednicama, fakultetima, Internetom, knjižnicama, kućama profesora i drugim školama iz cijelog svijeta.

Video konferencije

Video konferencije mogu unaprijediti korisničko iskustvo, radnu efikasnost, i njome se ušteti na vremenu potrošenom za putovanje i troškovima.Ali za to je potrebna brza Internet veza, ali netreba se brinuti zato što DSL pruža posebne testne pakete za poduzeća koja bi iskušala novi naćin sastanaka, tj. video konferencije.

Budućnost DSL-a

50-megabitna veza na Internet preko DSL-a

Američka kompanija Centillium Communications tvrdi da je razvila tehnologiju koja omogućava da se preko ADSL veze (skraćeno DSL) na Internet dostigne download od 50 megabita i upload od 3 megabita po sekundi. Današnja najbrža ADLS usluga omogućava 1,5 megabitni download i 256 kilobitni upload podataka u sekundi. U kompaniji kažu da se pri maksimalnoj brzini preko postojećih telefonskih linija može skinuti film DVD kvalitete za manje od 15 minuta, a njihova tehnologija podržava i VoIP (Voice Over IP) opciju koja omogućava telefoniranje preko Interneta. Podsjetimo, prije mjesec dana američki znanstvenici su postavili novi rekord u brzini prenošenja podataka Internetom - uspjeli su prebaciti 6,7 gigabajta podataka u samo 58 sekundi preko posebnih optičkih kabela ukupne duljine od 10.978 kilometara (od Kalifornije do Nizozemske). Prosječna brzina prijenosa podataka bila je 923 megabita u sekundi, što je oko 3.500 puta brže od one putem današnje širokopojasne Internet veze.

Zaključak

Iz maturalne radnje koju sam napisao zaključio sam da je DSL jedna od stvari koja će nam biti potrebna u budučnosti. Za taj sam se zaključak odlučio iz nekoliko činjenica.

DSL je jedan od najbržih načina pristupanja Internetu tj. world wide web-u, potrebno je manje vremena za učitavanje Internet sadržaja, te znatno je povećan downlaod i upload sadržaja, podataka sa Interneta. Moje mišljenje je da je uvođenje DSL-a trenutno u Hrvatskoj malo preskupo, ali s vremeno DSL bi trebao bit jedan od najpraktičnijih i vrlo povoljnih načina spajanja kućnih korisnika na Internet.