SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA
Velika Gorica
Kralja StjepanaTomaševića 21
http://public.srce.hr/obrt_skola_vg
ELABORAT ZAVRŠNOG RADA
Područje rada: ELEKTROTEHNIKA
Obrazovni profil: ELEKTROTEHNIČAR
Zanimanje: ELEKTROTEHNIKA
Stupanj: ČETVRTI
Naziv teme: Bežično umrežavanje pomoću Bluetooth sustava
kandidat: Erceg Zdravko
mentor: dipl. ing. Veljko Skočilić
Školska godina 2003/2004
Velika Gorica 04. 05. 2004
SADRŽAJ:
1. UVOD
POVIJEST IMENA BLUETOOTH
ŠTO JE TO BLUETOOTH?
3a. Kako je bluetooth postao trend
3b. Princip rada bluetootha
3c. Pico-Net ili mala mreža
3d. BLIP
4. ERICSSON MOBILITY WORLD
4a. Jedinstveni projekt zagrebačkog ENT
5. BLUETOOTH I OSTALE TEHNOLOGIJE
6. BLUETOOTH NA METI HAKERA
6a. Bluesnarfing
6b. Bluejacking
7. BUDUĆNOST BLUETOOTHA
8. ZAKLJUČAK
9. LITERATURA
1. UVOD
Iako je prošlo već nekoliko godina od pojave komercijalnog telefona s podrškom za Bluetooth, ta je tehnologija još za većinu korisnika potpuna nepoznanica. Prognoze o opstojanju Bluetootha bile su svakakve, a po nekima je njegova propast bila zajamčena. Pregledom GSM telefona s podrškom za Bluetooth vidi se kako sve više proizvođača prihvaća Bluetooth tehnologiju kao neizostavan dio uređaja visoke klase. Kako sve ne bi izgledalo briljantno, pričalo se kako su neki proizvođači došli na ideju da njihova Bluetooth slušalica može komunicirati samo s telefonom njihove proizvodnje. Da je Bluetooth tehnologija krenula tim tijekom bilo bi to svetogrđe nad standardom Bluetootha, te sada ne bi mogli pričati o Bluetoothu kao jedinstvenom standardu.
Bluetooth je doživio i svoju drugu bolju inačicu (2,0), ali za sada se svi GSM telefoni i oprema za njih temelje na podršci za Bluetooth 1,1 standard. Iako se za tu inačicu Bluetootha spominje maksimalan domet do 10 metara, u praksi je ipak taj domet daleko ispod te brojke. Domet Bluetootha je različit kod svakog telefona, pa čak i kod identičnog modela i također ovisi o vrsti Bluetooth slušalice.
Bitna činjenica je da je Bluetooth zaživio, a svakako treba uzeti u obzir činjenicu da je svaki početak težak pogotovo za minijaturne uređaje. Ova tehnologija pojednostavit će komunikaciju i sinkronizaciju različitih uređaja. Tako će ona zamijeniti mnoge kablove koje danas koristimo u svom domu i uredu za povezivanje uređaja: telefona, printera, ručnih, stolnih i prijenosnih računala, fax uređaja, tipkovnica, joysticka – gotovo svaki digitalni uređaj u skoroj budućnosti će biti opremljen Bluetooth čipom i moći će koristiti sve prednosti ove tehnologije.
2. POVIJEST IMENA BLUETOOTH
Prije nego što uđem u priču iz 21. stoljeća i u tehnološke i ostale informacije, uronit ću u povijest.
Harald Blatand (engl. Bluetooth; hrv. Modrozub, Plavozub) povijesni je lik iz skandinavske prošlosti.
Datum rođenja danskog kralja Haralda Blatanda povijesnim izvorima nije poznat. Poznata je tek godina njegove smrti, a to je 985. godina nove ere. Kralj Harald, osim po svom osebujnom nazivu (Modrozub), ušao je u povijest i kao ujedinitelj svojeg kraljevstva. Uz to, bio je poznat i kao vladar koji je pokrenuo pokrštavanje svoje kraljevine, a jedna od njegovih osobitosti ili kraljevskih hirova bilo je bojanje zuba. Vlastiti zub obojio je u tamnomodru boju (Copenhagen blue). Taj kraljevski hir, kao i niz vojno-političkih akcija (ujedinjavanje države i uspostava čvršće i/ili sigurnije vlasti), kao i poticanje duhovnog preporoda (uvođenje kršćanstva među tada priprosto, neuko i nepismeno dansko pučanstvo), učinili su ga slavnim i poznatim u danskoj povijesti i skandinavskoj povijesti uopće. Na žalost, Harald je imao ''smolu'' s vlastitim nasljednikom. Trenutni odlazak u povijest omogućio mu je vlastiti sin Sven Gabelbart u nekoj od opjevanih srednjovjekovnih bitaka (ubijanje vlastitih kraljeva nije bila rijetkost na tim prostorima, ni u tim vremenima). Haralda je satro vlastiti nasljednik, a zbog povijesne uloge i jednog sitnog vladarskog hira, Modrozub je postao naziv za bežičnu komunikaciju.
Oduševljeni osobitošću ovog danskog kralja, skandinavski i svjetski stručnjaci – Ericsson, Nokia, IBM, Intel i Toshiba uzeli su naziv Bluetooth (Blatand ili Modrozubi) kao naziv primjeren tehnologiji bežične komunikacije. I tako je Harald Modrozubi zaživio i u novijoj skandinavskoj i svjetskoj povijesti.
Kroz stotine godina izredalo se nekoliko tehnoloških revolucija, ubrzani razvoj ljudskog društva, tehnologije i komunikacije krenuo je ubrzanim razmjerima, a suvremeni se homosapiens počeo služiti suvremenim pomagalima poput automobila, telefona, GSM-a, sprejevima za kosu – i stigao do uništavanja ozonosfere… Čovječanstvo je dosegnulo niz kritičkih točaka u vlastitom razvoju, a komunikacije, telekomunikacije i popularna telefonija (a osobito od pojave GSM-a), tako se brzo mijenjaju i razvijaju da se slobodno može reći kako smo gotovo svakodnevno na pragu prijelomnih povijesnih otkrića i tehnoloških revolucija. Bežična komunikacija – Bluetooth – dio je te novije ubrzane povijesti.
Bežičnim povezivanjem GSM-a u mrežu učinilo se već unaprijeđenu GSM i mrežnu tehnologiju toliko teško uhvatljivom da ni redoviti posjeti www.bluetooth.com nisu jamstvo potpune informiranosti.
3. ŠTO JE BLUETOOTH?
Ericsson, IBM, Intel, Nokia i Toshiba 21. svibnja 1998. godine objavili su temelje nove tehnologije bežičnog prijenosa podataka pod imenom Bluetooth. Standard se brzo nametnuo kao dominantan u industriji i danas Bluetooth Special Interest Group (SIG) broji preko 2000 članica. Barjaktar tehnologije švedski Ericsson s prvim Bluetooth proizvodom izašao je 2000. godine. Bila je to HBH-10 slušalica, a ubrzo se pojavio i r520 mobilni telefon s Bluetooth mogućnostima koje su nedosanjani san i za mnoge suvremene Bluetooth enabled mobitele kao što su npr. bežično igranje igara u paru (bez potrebe optičke vidljivosti kao kod IC porta). Danas je taj isti Ericsson duhom i tijelom prisutan u Sony Ericssonu i dalje drži ulogu vodećeg plavozubog ratnika – podatak o više od milijun prodanih Bluetooth slušalica u toj kompaniji govori sam za sebe.
Petu obljetnicu Bluetooth tehnologije Sony Ericsson je obilježio predstavljanjem nove, sedme po redu handsfree slušalice koja radi na Bluetooth tehnologiji. Nova HBH-35 svojevrsna je zamjena za ne tako star model HBH-30 uz poboljšanu kvalitetu zvuka, te duže trajanje baterije (do 5 sati i 125 sati na čekanju), koja bi trebala biti jedna od najjačih na tržištu i olakšati dane ispunjene telefonskim razgovorima poslovnim ljudima. Osim poboljšanog trajanja baterije, HBH-35 oplemenjena je i kvalitetnijim zvukom i poboljšanom funkcionalnosti s Bluetooth uređajima ostalih proizvođača. Kod korištenja sa Sony Ericsson mobitelima pruža napredne glasovne mogućnosti koje osim pozivanja glasom i glasovnog upravljanja pozivima (npr. odbijanje poziva) podrazumijevaju i reproduciranje imena osobe koja poziva, ukoliko je ono pohranjeno u telefonu, promjenu profila telefona ili pokretanje diktafona. Ta nova slušalica je došla u prodaju u rujnu 2003. godine.
3a. Kako je Bluetooth postao trend
Kada se nekome na ulici spomene riječ Bluetooth u 95% slučajeva će se u njihovim mozgovima istog trenutka nacrtati slika naglavne slušalice (engl. Headset), a to je dobar dokaz da su ljudi u Ericssonovom marketingu odradili jako dobar posao.
Trenutno se u svijetu koristi više desetaka tehnologija za bežičnu komunikaciju između dva uređaja – bilo da se radi o komunikaciji između televizora i ''daljinskog'', između dva računala, između slušalice i baze fiksnog telefona, između Novinog TV odašiljača i našeg TV uređaja, između GSM bazne stanice i mobilnog telefona. Ovisno o dometu, brzini i sigurnosti komunikacije koriste se različiti načini komuniciranja. Ne postoji jedinstveni način komunikacije između svih uređaja, a frekvencija i snaga bežične komunikacije uglavnom je više-manje zakonski regulirana. Za komunikaciju unutar komercijalnih (slobodnih) frekvencija razvilo se više standarda. Najpoznatiji primjeri su bežična komunikacija među telefonima (trenutno GSM, sutra UMTS), bežična komunikacija (mreža) među računalima (popularno nazvan WLAN, Wireless, WiFi), bežična komunikacija za fiksnu telefoniju (popularni DECT), zatim IrDA – infracrvena veza među računalima ili perifernim uređajima kao što je npr. GSM telefon, kao i Bluetooth (radio veza između raznih uređaja, ali ne samo računala ili telefona) koji je zamjena za loše definirani IrDA standard s kojim je bilo dosta nejasnoća, a samim time i do loše kompatibilnosti među uređajima.
Zašto toliko standarda? Zato jer jedna univerzalna tehnologija (bar za sada) ne može zadovoljiti sve potrebe za sve vrste komunikacija. Na primjer, mi možemo spojiti dva računala bežično koristeći i Wireless LAN, a isto tako i koristeći Bluetooth. Prednost ovog prvoga je u brzini, a prednost Bluetootha je u manjoj potrošnji struje što je bitno kod uređaja koji dobivaju napajanje iz baterije. Dakle, svaki od bežičnih standarda ima svoje mane i prednosti odnosno svoje područje primjene. Bluetooth je jedan od bežičnih standarda koji je trenutno našao svoju primjenu kod prijenosnih računala i mobilnih telefona, a već u dogledno vrijeme moći ćemo kupiti i npr. Perilicu rublja sa Bluetoothom koju ćemo programirati koristeći svoje računalo ili telefon. Neke odlike Bluetootha su domet 10 metara, brzina prijenosa 1 Mb/s i činjenica da se radi o radio vezi između dva uređaja tako da nije potrebna optička vidljivost da bi se komuniciralo (za razliku od IrDa standarda kojeg teži zamijeniti).
Mora se naglasiti da Bluetooth nije trenutno najbolji standard na svijetu niti je zadnja riječ tehnike. Postoje tehnologije koje troše manje struje, koja može raditi na većoj udaljenosti i na većim brzinama, ali bi takvi uređaji bili vjerojatno bitno skuplji, a dok bi se usvojili kao standard prošlo bi još nekoliko godina, a za to vrijeme bi se pojavila neka još bolja tehnologija i tako bi moglo unedogled. Jedan od najboljih primjera za prerani izlazak tehnologije je UMTS – sva vika i panika, puno novaca za koncesije, a još nije zaživila osim u Austriji i Japanu (pojavila se u siječnju 2003. godine, ali bez nekog velikog rezultata).
3b. Princip rada Bluetootha
Kada se dva uređaja nađu u dometu, odmah razmjene neke osnovne podatke kao što su npr. Šifra/kod i naziv uređaja. Kada detekcija uredno prođe obično se novodetektirani uređaji pojave na listi uređaja jednog od aparata i tada možemo inicirati (često to krene i automatski) proces prihvaćanja uređaja, a to znači da će se prvi uređaj javiti da je otkrio drugi uređaj i pitat će nas da li želimo komunicirati s njim. Ukoliko odgovorimo negativno, bit će nam onemogućena svaka daljnja komunikacija s njim (jer je to npr. netko nepoznat), a ukoliko želimo komunicirati s njim, pitat će nas za Passkey (lozinku/javku), a isti upit će se pojaviti na ekranu drugog uređaja.
Imati ćemo neko vrijeme da na obadva uređaja utipkamo Passkey, i to u oba uređaja isti Passkey jer inače ne bi bilo ništa od daljnje komunikacije. Nakon što se dva uređaja uspješno sporazumiju jedan će drugom poslati podatke o servisima koje nudi. To je, ustvari, informacija koju jedan uređaj proslijedi drugom i kaže mu o kakvom se to uređaju radi jer u suprotnom bi se moglo dogoditi da se naše prijenosno računalo pokuša spojiti na Internet preko naglavne slušalice (ili možda preko perilice rublja). Inače, prilikom kupnje nekog uređaja koji ima bluetooth komunikaciju trebali bi se informirati na prodajnom mjestu ili na Internetu (na stranicama proizvođača tog uređaja) koje sve servise podržava željeni uređaj. Na primjer, teoretski bi se moglo dogoditi da neki mobilni telefon ima servis za pristup Internetu, ali ne i servis za komunikaciju sa naglavnom slušalicom, a ta konkretna situacija se dogodila kod nekih prvih Nokijinih mobilnih telefona sa bluetoothom.
Popis nekih profila:
GAP (Global Access Profile) = osnovni komunikacijski servis; svaki bluetooth uređaj ima ovaj profil i pomoću njega razmjenjuje osnovne podatke prilikom komunikacije (šifra, naziv uređaja …)
Headset = postoje Headset-AG i Headset-HS profil; jedan AG bi se trebao nalaziti u mobilnom telefonu (ili u ručnom računalu), a drugi HS u naglavnoj slušalici – ako ga telefon nema, slušalica nam neće baš biti od koristi
LAN (Local Area Network) = ukoliko bluetooth uređaj ima ovaj profil, s njim komuniciramo kao sa svakim drugim uređajem ili računalom koji ima mrežnu karticu
OPP (Object Push Profile) = postoje OPP-Server i OPP-Client; jedan šalje podatke, a drugi prima, npr. podatke iz adresara na telefonu ili ručnom računalu
DUN (DialUpNetwork) = postoje DUN-DT (Dana Terminal) i DIN-GW (Gateway) profili – služe za spajanje na Internet, za drugi modem, VPN i slično
Serial = A i B varijante, služe kao serijski port
Ima još profila, ali ovo su neki od važnijih. Neki servisi ovise jedni o drugima tako da, na primjer, ne možemo imati Headset profil bez GAP i Serial profila. Ti servisi ponajviše zavise od softwarea koji se nalazi u uređaju tako da danas neki telefoni sa bluetoothom ne podržavaju DUN profil, pa se preko njega ne može spojiti na Internet, ali proizvođač može napisati novi software za taj telefon i u novom softwareu implementirati DUN profil. Nakon toga ćemo se moći spojiti na Internet.
Da nama, kao klasičnom korisniku, ne bi bilo komplicirano za shvatiti koji profil moramo koristiti, naš uređaj će nam napisati neki logičniji izraz od samog naziva profila. Tako će se umjesto DAN profila na ekranu našeg računala, telefona, u budućnosti i perilice rublja pojaviti izraz ''Pristup Internetu'' (engl. Internet access) ili slično.
Bluetooth uređaji koji imaju samo jednu funkciju (kao što su npr. naglavne slušalice) nećemo morati posebno podešavati i birati njegove servise jer imaju samo jedan servis i kod uključivanja, odnosno stavljanja baterije u aparat, ti uređaji će samo aktivirati taj servis (Headset-HS) i čitavo će vrijeme tražiti uređaj samo sa Headset-AG servisom. Što se tiče sigurnosti, komunicirat će samo sa jednim uređajem i imat će tvornički definirani Passkey koji ćemo morati unijeti u drugi aparat (telefon ili računalo).
Kako svi bluetooth uređaji imaju ugrađen tkz. GAP profil/servis neće biti problema oko osnovne komunikacije (pod uvjetom da pravilno funkcionira). Svi bluetooth uređaji će ''vidjeti'' jedne druge, a jedine komplikacije na koje bi krajnji korisnik mogao naići su softwareske prirode tj. ostaje problem da li software na jednom uređaju podržava kompatibilan servis sa softwareom drugog uređaja.
3c. Pico-Net ili mala mreža
Mala mreža (Pico-Net), koju bluetooth omogućuje, zahtijeva pridržavanje određenih standarda. U ovoj konstelaciji mala se mreža podrazumijeva, a to znači razmjenu podataka između GSM-a (npr. naše buduće Motorole), PC-a (notebooka, ako nema nečeg bolje), te našeg novog ''pametnog'' pisača koji uz pisanje još i skenira, faksira, kopira i slično. Ovim umrežavanjem olakšali smo se za nekoliko kilograma ili metara kablova, prespajala, te ostalog hardwarea, a vjerojatno i za nekoliko tisuća eura, što se u krajnjoj liniji ne može izbjeći ako se krene u ovakvu vrstu inovacije. Ipak, stare uređaje ne moramo odmah prodati u bescjenje ili ih darovati nekome koga smatramo vrijednim zastarjele tehnologije jer iste, naime, možemo povezati adapterima koji omogućuju bluetooth vezu.
U svom radu bluetooth ''vibrira'' na neiskorištenim frekvencijama 2,402 do 2,480 GHz, uz prenošenje 77 kilobita u sekundi, što je jednako višestrukom povezivanju ISDN-a s 128 kilobita po sekundi. Ovakva mala (pico) mreža uključuje do osam uređaja što još nije definitivna priča. Osim razvijanja mreže i izbjegavanje interferencije (miješanje frekvencija), mogućnosti povećanja broja uređaja, predviđaju se i poboljšanja po pitanju udaljenosti uređaja, pa ne čude najave kao je za očekivati rad na 100 metara udaljenosti. Za izbjegavanje interferencije između umreženih uređaja predviđeno je rješenje pod nazivom ''Channel Hoppings'' tehnika koja omogućuje redovite izmjene frekvencija i to 1600 izmjena u sekundi.
3d. BLIP
Osim ugradnje bluetootha u mobilne uređaje radi se i na razvoju na bluetoothu zasnovanih samostalnih uređaja sa specijaliziranom primjenom. BLIP je riječ koja će se vrlo skoro spominjati u većini razgovora vezanih uz bluetooth. Bluetooth Infotainment Point – u slobodnom prijevodu Bluetooth Pristupna Točka – može biti uređaj priključen na lokalnu računalnu mrežu (LAN). Takav uređaj moguće je vezati na ostale uređaje s bluetoothom koji tako dobivaju pristup Internetu. Osim toga, očekuje se i razvoj BLIP-a koji će se moći spojiti na mrežu modemskom vezom. Za njegov rad neće trebati računalo jer sve potrebno sadržava u sebi i takav će uređaj moći pokriti prostor stana i omogućiti stvaranje 'ad hoc' mreža s ostalim bluetooth uređajima.
Jedna pristupna točka (master), prema standardu, radi po načelu 1:7, odnosno sposobna je opsluživati sedam ostalih uređaja u Pico-Netu. Omogućeno je povezivanje više uređaja koji rade kao master, a time i proširenje kapaciteta i dometa mreže. Organizacija same mreže potpuno je slobodna. BLIP uređaj u sebi ima, osim protoka podataka, podršku i za WAP, a što je posebno zanimljivo i vlastitih 2 MB memorije koja se može iskorištavati za lokalnu pohranu podataka za download, a da ne treba pristup vanjskoj mreži.
4. ERICSSON MOBILITY WORLD
U zagrebačkom Ericsson Nikoli Tesli postoji laboratorij za testiranje proizvoda u sklopu Ericssonove globalne inicijative pod nazivom Ericsson Mobility World. Zamišljena je kao globalno mjesto razmjene ideja i aplikacija za mobilni Internet, a okuplja više od stotinu tisuća stručnjaka za razvoj aplikacija mobilnog Interneta koji surađuju s Ericssonovim stručnjacima u više od 30 središta diljem svijeta. Svrha je okupiti tvrtke koje razvijaju aplikacije za mobilni Internet i testirati njihove aplikacije u laboratorijskim, simuliranim uvjetima, ali i na maketama mreža. Testiranje aplikacija bluetootha samo je jedno područje rada toga laboratorija u zagrebačkom centru Ericsson Mobility Worlda koji može simulirati razne oblike mobilnih mreža, bilo da je riječ o prijenosu podataka putem mobilne mreže, pozicioniranju, mcommerceu ili potpuno novoj tehnologiji poput mreže s bluetoothom.
U Zagrebu se upotrebljavaju dva alata za testiranje, MATE I GATE 2. Rade na jednom PC-u s operativnim sustavom Linux. MATE omogućuje namještanje različitih parametara mreže, npr. latencije, kontroliranog gubitka paketa, propusnosti…, a GATE 2 koristi se za simulaciju GPRS, EDGE i UMTS mreže. Njime se može simulirati jednu ćeliju mreže i mobilnu stanicu. U toj simuliranoj ćeliji moguće je namještati broj pozadinskih korisnika, odnosno opterećenje mreže, broj raspoloživih vremenskih isječaka (time-slotova). Na mrežni je simulator s jedne strane spojena simulirana mobilna stanica, a s druge strane je aplikacija koja se ispituje. Na simulatoru je također i alat za praćenje prometa kojim se dobiva uvid u ponašanje aplikacije u uvjetima rada na bežičnoj mreži. Uz ponašanje i ''otpornost'' aplikacije na prekide prometa (npr. ulazak u tunel) ili zasjenjenje signala (kod visokih zgrada u urbanim sredinama) testiraju se i ostali parametri koji karakteriziraju tipičnu mobilnu mrežu.
Testiranje se provodi u nekoliko etapa. Prva uključuje simulaciju mreže prema matematičkim modelima mreža. Proizvod koji zadovoljava standarde, odnosno prođe prvu etapu, testira se u drugoj u kojoj se stavlja u promet u maketi realne mreže te se ispituje njegovo ponašanje u stvarnim uvjetima. Rezultati testiranja su opis ponašanja i prijedlozi za poboljšanje aplikacije i optimalnost rada u svim uvjetima bežične mobilne mreže.
Konkretno, kada je riječ o bluetoothu, specifikacija tehnologije sadrži informacije koje osiguravaju da različiti uređaji koji se njime koriste mogu međusobno komunicirati. Specifikacija je podijeljena u dva dokumenta. Jezgra specifikacije sadrži zahtjeve koje uređaji moraju ispunjavati kako bi uopće mogli uspostaviti međusobnu vezu i razmjenjivati podatke, te informacije o kompatibilnosti s drugim komunikacijskim protokolima s kojima uređaji s bluetoothom mogu surađivati. Drugi dokument sadrži definirane protokole i postupke potrebne za primjenu funkcija na korisničkoj razini i profile. Profilima se zadržava djelovanje uređaja prema skupinama kojima pripadaju uz smanjenje broja opcija i parametara osnovnog standarda. Primjerice, miš nema potrebe za komunikacijom s naglavnom slušalicom jer oni pripadaju različitim profilima, no jedan proizvod može imati i nekoliko profila ovisno o tome s kojim sve tipovima uređaja mora biti u stanju komunicirati.
Testovi uređaja imaju zadatak potvrditi da uređaj zadovoljava zahtjeve na području kvalitete radio veze, protokola, međusobne komunikacije i informacija krajnjem korisniku. Jedan od dijelova testiranja je i provjera komunikacije sa stvarnim uređajem istoga profila, odnosno uređajima iz svakog profila kojem testni proizvod pripada. Svaki proizvod s bluetoothom prije izlaska na tržište mora proći testiranje nakon čega dobiva certifikat koji potvrđuje kompatibilnost sa svim uređajima istoga profila proizvoda i omogućuje novom proizvodu da izađe na tržište.
4a. Jedinstveni projekt zagrebačkog ENT
U suradnji s Fakultetom elektronike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i zagrebačkog Ericsson Nikole Tesle razvijen je koncept primjene bluetootha u marinama.
Osnovna je ideja cijeloga projekta ugradnja tehnologije bluetootha u jahte i brodove. Brod bi imao terminale sa senzorima za, primjerice, vodu, vatru…, a na vezu bi se nalazila pristupna točka bluetootha na koju bi se brod prilikom uplovljavanja u marinu prijavio, a koja bi bila poveza sa središnjom konzolom smještenom u zgradi marine. Ta veza može biti ostvariva kablima ili još bolje - u kombinaciji s Wireless LAN-om. Upravo na načelu povezivanja Ericsson planira daljnja istraživanja i razvoj. Naime, ostvarivanjem takve veze ne bi bilo potrebno kopati i postavljati kabele do svakog veza i ne bi se trebalo brinuti o kvalitetnoj izolaciji.
Pri dolasku broda na vez obavila bi se prijava i razmjena informacija. Brodski uređaji preuzeli bi podatke o marini, cijenama, mogućnostima servisiranja, nabave goriva, o turističkom mjestu…, a bio bi omogućen i pristup Internetu. Za slučaj da u marini, npr. nema nekih nužno potrebnih rezervnih dijelova, to bi vlasniku broda pomoglo da vrlo jednostavno dozna na kojem ih najbližem mjestu može nabaviti. Takav koncept omogućuje vlasnicima koji brod ostave na zimskom vezu da ga nadziru i preko Interneta. Ugrađeni senzori na brodu dojavit će čim nešto nije u redu. Ako brod isplovljava, a nije se uredno odjavio, aktivirat će se alarm u centrali čime se pokreće akcija provjere. Dojava može Internetom stići automatski i vlasnik broda može kontaktirati marinu da bi upozorio na moguću opasnost ili doznao pojedinosti.
Cijeli projekt je u fazi izrade idejnog rješenja i prototipa. Trenutačno se traži ulagač koji je zainteresiran prihvatiti ideju i prikazati kako ona funkcionira u praksi. Nakon toga bi trebalo provesti i testnu fazu u kojoj bi se ispitali utjecaji mora i okoline na uređaje, opremu i kabele čime bi se riješio konačni dizajn i način zaštite uređaja i opreme potrebnih za taj projekt.
Prioritet u realizaciji toga projekta Ericsson Nikola Tesla vidi u nužnosti razvitka hrvatskog turizma, no koncept bi se uspješno mogao prodavati i u svijetu čemu bi, dakako, dobro došle reference uspješne realizacije na domaćem tržištu. Ako zapne, u razgovoru su i s Ericsson Business Inovation Centrom od kojeg očekuju da taj koncept predstavi u inozemstvu. Ideja razvijena u Hrvatskoj i jedinstvena u svijetu, bude li prihvaćena i primjenjena u nekoj domaćoj marini, bit će već u početku velika prednost Hrvatske pred ostalim turističkim zemljama i velik pomak u razvoju našeg turizma.
5. BLUETOOTH I OSTALE TEHNOLOGIJE
Osim bluetootha postoje i druge tehnologije za bežični prijenos podataka – GPRS, u budućnosti UMTS, te Wireless LAN koji se naglo razvija.
GPRS (General Packet Radio Service) je sistem koji podržava transfer podataka brzine do 154000 bps. Budući da najbrži modemi povezani tradicionalnim telefonskim linijama uspijevaju podržati maksimalan prijenos do 56000 bps, lako je uočljivo odakle dolazi interes za ovu tehnologiju. Usluga se naplaćuje po količini prenesenih podataka, a ne po vremenu provedenom on line. UMTS (Universal Mobile Telephone Services) je novi standard (univerzalna mobilna telefonska usluga) kojom bi se koristili telefoni 3G – treće generacije koji dolaze poslije analognih i GSM digitalnih telefona. Privlačnost UMTS-a je u tome što će biti globalni standard (mreža) koji će dopuštati korištenje svih telefona u slučaju pokrivenosti signalom.
Iako se na prvi pogled može tako činiti, te se tehnologije teško mogu poklopiti. Konkretno, bluetooth je namijenjen stvaranju 'ad hoc' mreža, povezivanju uređaja i prijenosu podataka na razmjerno uskom prostoru (ured, stan, razne informativne točke na aerodromima, sajmovima…), postoji mogućnost primjene u medicini i slično. Jedina tehnologija bežičnog prijenosa podataka kojoj je bluetooth izravna konkurencija jest IrDA. Prijenos podataka infracrvenom vezom, u odnosu na bluetooth, u prednosti je zbog brzine prijenosa, ali je prilično ograničen udaljenošću, okolinom i zahtjevom za optičkom vidljivošću. Bluetooth tehnologija zasnova je na malenom čipu koji stane u sve, čak i najmanje vrste mobilnih uređaja – mobilni telefon, ručni i prijenosna računala… Izlazna mu je snaga vrlo mala što minijaturnim uređajima posebno pogoduje zbog male potrošnje električne energije. Tu je osnovna razlika u odnosu prema Wireless LAN-u koji je ''tehnologija kartice'', radi većom snagom i troši više energije. Razlika je i u proizvodnoj cijeni – trenutačna cijena bluetootha čipa manja je od 10 dolara, a očekuje se da će s početkom komercijalne proizvodnje pasti na 5 dolara, dok je Wireless LAN barem deseterostruko skuplji.
Usporedimo li bluetooth s GPRS-om i UMTS-om, uočit ćemo da su te dvije tehnologije vezane uz mobilne operatere kao usluga koja se naplaćuje. I to vrlo skupo – kod nas na cijenu prijenosa GPRS-om bolje je i ne pomišljati, a tek cijena koja će biti nadolazećeg UMTS-a. Bluetooth je u tom pogledu potpuno besplatan. Informacije se njime mogu ponuditi za besplatan download. To će posebno doći do izražaja u urbanim sredinama gdje postoji veliko zanimanje za davanje informacija i reklamiranje na mogućim mnogobrojnim informativnim točkama, npr. na kolodvorima i slično. I ne samo to – u kombinaciji s mrežnom infrastrukturom moguće je stvoriti i ''ad hoc'' mrežu koja omogućuje pristup Internetu s mobilnog uređaja (putem bluetooth pristupne točke vezane za LAN ili modemski pristup) bilo u vlastitom stanu, bilo kod susjeda, prijatelja, u uredu… U takvom scenariju za GPRS/UMTS preostaju područja koja nisu pokrivena kratkodometnim mrežama bluetootha i prijenos podataka u pokretu kada nije moguće ostati vezan za bluetooth mrežu. Takav razvoj situacije za krajnjeg bi korisnika značio jednostavan i, što je najvažnije, besplatan pristup informacijama. No, da bi se on ostvario, potrebno je razviti i uređaje i aplikacije koji će to omogućiti.
6. BLUETOOTH NA METI HAKERA
Pokazalo se da postoje vrlo ozbiljne mane u mehanizmima identifikacije i prometa podataka među pojedinim bluetooth mobitelima. Ti nedostaci učinili su ih ranjivima u dvije kategorije. Prvi i daleko ozbiljniji modus eksploatacije ovih mana anonimna je krađa povjerljivih informacija s korisnikova telefona – bez njegova znanja. Informacija poput imena, telefonskih brojeva, kalendara i mobitelovog jedinstvenog matičnog broja (IMEI). U nekim slučajevima se može pristupiti i multimedijalnim sadržajima pohranjenim na napadnutom telefonu, a u najgorem slučaju napadač može preslikati čitav sadržaj memorije napadnutog telefona na svoj uređaj. Ovaj tip napada se naziva bluesnarfing. Drugi, puno benigniji tip napada naziva se bluejacking i podrazumijeva primanje neželjenih poruka putem bluetootha. Iako ne mogu zamisliti neki zlokoban scenarij korištenja ovog drugog nedostatka, siguran sam da takva radnja može biti itekako iritirajuća.
6a. Bluesnarfing
Pod ovim imenom krije se vrlo ozbiljan i zloćudan tip napada na mnoge aparate opremljene bluetoothom. Najranjiviji su pojedini mobiteli kod kojih čak nije potrebno niti da su uređaji prije samog napada upareni. Iako je dotična činjenica zasad potvrđena samo za određene Nokijine aparate, problem leži u tome što se radi o vrlo popularnim modelima (6310i, 7650, 8910i…).
Bluesnarfing odnosno snarf napad ostvarenje je najgorih snova inženjera koji su stvorili bluetooth. Bez ikakvog znanja korisnika napadnutog telefona napadač ostvaruje pristup zaštićenim podacima pohranjenih u telefonu. U opasnosti su adresar i kalendar, ali i sve poruke, slike i zvukovi, postave telefona, log izmjena, IMEI itd. Zloćudni napad obično je ostvariv samo kada je mobitel u ''vidljivom'' bluetooth modu. Ipak, nekim telefonima, kao što su prije spomenuti Nokijini modeli, može se pristupiti i kada su ''nevidljivi''. Jednostavnija i blaža varijanta ovog napada je backdoor upad. Preduvjet za to je da su uređaji prije krađe podataka upareni. A uparivanje se može postići npr. maštovitom bluejackerskom porukom. Nezgodno je što ovaj tip napada potencijalno čak i škodljiviji od ''snarfanja'' jer u određenim situacijama omogućava napadaču da putem našeg telefona pristupa Internetu. Vrlo opasan aspekt je krađa IMEI broja pomoću kojega napadač može klonirati našu SIM karticu te se koristiti mobilnom mrežom na naš račun. Zamislimo scenarij u kojem je samo potrebno sjesti u sobu pored konferencijske dvorane u kojoj se odvija sastanak da bismo se dočepali svih privatnih podataka direktora i članova upravnih odbora ili menadžera. Ovaj scenarij je još gori ako znamo da su upravo najranjiviji Nokijini modeli koji su iznimno popularni kod ove klase korisnika.
6b. Bluejacking
To je zapravo zlouporaba jedne od tehničkih karakteristika bluetooth standarda kojega njegovi tvorci ne shvaćaju kao manu. Ovaj mehanizam postaje sve popularniji vidom razmjene anonimnih poruka na javnom mjestu, a mnogi strahuju da će stvar izmaknuti kontroli kada ga se počne zlorabiti u marketinške svrhe. Bluejackingu su podložni svi komunikacijski uređaji opremljeni bluetoothom i to na način da se zlorabi faza uparivanja dvaju bluetooth uređaja. Naime, prilikom uparivanja na uređaju na kojeg se želimo spojiti bit će ispisan puni naziv našeg uređaja. Ograničenje tog naziva je 248 znakova – što je dvostruko više od SMS poruke. Često je ta duljina dodatno ograničena na dvadesetak znakova. Sasvim je jasno da se unutar dvjestotinjak znakova može pohraniti itekako zanimljiva poruka koja će se ispisati na ciljanom bluetooth uređaju prije nego uopće odobrimo uparivanje.
Bluejacking možemo vrlo jednostavno isprobati i sami. U Ime, tj. polje Name našeg telefona upišemo poruku koju želimo poslati. Sve što zatim moramo napraviti je pronaći ''metu'', poslati joj poruku iniciranjem uparivanja i gledati kako se migolji u neznanju i čuđenju. Problematičan aspekt bluejackinga je to što će nakon primanja inicijalne anonimne poruke mnogi doista i inicirati uparivanje s nepoznatim telefonom čime svi njihovi podaci postaju dostupni uspješnom digitalnom kriminalcu. Taj tip upada i krađe informacija naziva se bluesnarfing (opisano u prethodnom odlomku).
7. BUDUĆNOST BLUETOOTHA
O bluetooth tehnologiji se govori već više godina tijekom kojih je Modrozub prebrodio dječje bolesti što su se manifestirale prije svega kao poteškoće pri ostvarivanju veza između uređaja. U odnosu na infracrvene veze, koje su u svijetu mobilne telefonije uz kablove najčešći oblik povezivanja s računalima, bluetooth ima nekoliko prednosti: doseg je veći i ne zahtjeva optičku vidljivost povezanih naprava, pa se veza ostvaruje i između susjednih soba koje dijeli zid ili, što je čest slučaj kad su u pitanju poslovni korisnici, ako je jedna naprava u poslovnoj torbi ili džepu odijela.
Kao moguća konkurencija tehnologiji bluetooth pri odstranjivanju kablova iz domaćih računalnih mreža pojavljuje se i tehnologija Ultra Wideband (UWB) koja isto tako zna povezati naprave kao što su pisači, kamkorderi i sistemi za kućnu zabavu, te sve popularnija tehnologija Wi-Fi. Iako se potonja sve više uspješno koristi za računalna povezivanja, posebice zbog njenih puno većih brzina prijenosa čak i u odnosu na bluetooth, veliki joj je minus relativno visoka potrošnja energije što je gotovo nedopustivo u svijetu mobilnih telefona, slušalica i ostale prijenosne elektronike gdje je stupanj autonomije (period koji naprava može raditi bez priključenja na utičnicu) gotovo najvažniji kriterij i zahtjev. I tehnologija UWB još uvijek zaostaje, između ostalog, zbog nedovršene standardizacije.
Poznata izreka kaže: ako ga ne možeš pobijediti, pridruži mu se, a moglo bi se lako desiti da se utakmica između tehnologija bluetootha i Wi-Fi završi upravo na ovakav način. Kako je sve više naprava opremljeno sa bluetooth podrškom (sigurno više nego što je broj Wi-Fi kartica u prijenosnim računalima), neki se veliki telekomunikacijski operateri npr. britanski BT – British Telecommunications ozbiljno bave razmišljanjima da bi svoje Wi-Fi točke nadogradili i sa bluetoothom koji je ipak puno svestraniji kad je riječ o mogućnostima povezivanja. Tim nastojanjima očekuju da bi dugoročno povoljno djelovali na učestalost, dostupnost i raznolikost svih vrsta mobilnih podatkovnih veza.
Mogućnosti novih savezništva time nisu iscrpljene. BT koji je na Otoku ujedno i vodeći operater nepokretne mreže razmišlja kako bi sa CTP profilom korisnike razmazio na još veće korištenje tog segmenta. Njihov projekt Bluephone namjenjen prvenstveno korisnicima u kućanstvima ipak nema namjeru zadati duboku ranu mobilnoj telefoniji – čak suprotno. Okosnica tog projekta je MSP – Mobile Services Profile, koji je njihova nadgradnja profila CTP. Ideja je u tome da korisnik u blizini svoje domaće bluetooth baze koristi mobilni telefon kao bežični kućni telefon, a čim napusti to područje bi se poziv započet u nepokretnoj mreži bez prekida nastavio u mobilnoj mreži.
Tvrtka Forrester predviđa da će do 2008. godine samo u Europi biti 286 milijuna uređaja sa bluetooth funkcionalnošću, a proizvodnja čipova za bluetooth narasti sa 35,8 milijuna na čak 575 milijuna. Uz neminovni daljnji pad cijena bluetooth elektronike, sigurno se može očekivati da će proizvođači mobilnih telefona bluetooth napokon početi ugrađivati i u sve veći broj modela mobilnih telefona srednjeg, pa čak i nižeg razreda.
Vratimo se u sadašnjost. Iako je bluetooth iz eksperimentalne faze u svijetu krenuo u komercijalnu, valja imati na umu da će tehnološka revolucija u svijetu telekomunikacija tek ovlaš dotaknuti Hrvatsku i da će tek rijetki pojedinci i grupe imati snažniju i izravniju vezu s ovim svjetskim trendom. Ne čudi stoga i ravnodušnost, odnosno rezerviranost prosječnih potrošača koji ni postojeću razinu tehnologije nisu apsolvirali.
Ali hoće. Polako, ali sigurno i ovdje se mnogo toga mijenja, a neke se promjene već nadziru.
8. ZAKLJUČAK
Uređaji bluetooth tehnologije uglavnom su modre (plave) boje, vjerojatno stoga što je cijela priča započela u skandinavskim prostranstvima. Ericsson i Nokia, a potom i niz drugih velikih svjetskih proizvođača ove tehnologije, hardwarea, opreme, komunikacijskih i drugih uređaja udružili su se u Bluetooth SIG (Bluetooth Special Interest Group) koji danas okuplja gotovo 2000 više ili manje poznatih imena i tvrtki iz svijeta komunikacija (Motorola, Microsoft, Nokia…), a broj članova ovog tehnološkog sustava raste.
Uspjeh Modrozubog nije slučajan. Uz kontinuiranu licencnu cijenu koju je nužno platiti (a tvrtke koje žele ovaj tehnološki priključak na budućnost plaćaju ovaj danak budućnosti), ova se tehnologija probila u niz sustava i poduzeća, a malo koja tvrtka si može priuštiti tehnološko zaostajanje na ovom području namjerava li pratiti svjetsku telekomunikacijsku tehnologiju. Tako sve veće telekomunikacijske tvrtke i grupacije usvajaju ovaj standard koji već od ljeta 2000. godine dolazi u masovnu uporabu. Treba napomenuti i kako su u prvom planu inovacije na području mobilnih komunikacija (GSM-a i PC-a tj. notebooka) čime se pokriva i ona najmasovnija grupa. Ova promjena zasigurno će imati odraza i na zbivanja u Hrvatskoj, a pažljivijim pogledima neće izmaći ni snažna medijska podrška ovoj tehnološkoj inovaciji.
Stoga, nećemo biti u čudu kada u prodavaonici GSM-a, PC-a ili druge nama omiljene tehnike u izlozima zapazimo i neke čudnovate nastavke, dodatke kojima ćemo moći ostvariti bluetooth komunikaciju između našeg GSM-a i PC-a (a trebale bi se pojaviti i slušalice s mikrofonom što će nekima predstavljati osobitu radost). Uz ove novosti bit će lakše razmjenjivati podatke između računala, mobilnih uređaja, ali i novih hard diskova koje će biti dovoljno samo približiti PC-u.
9. LITERATURA
1. Prvi magazin o mobilnim komunikacijama, ''MOBIL'';
BEL komunikacije, Zagreb, 2000. – 2003. godine
2. Magazin za mobilni lifestyle, ''MOJ MOBY''; A1 Video d.o.o.,
Zagreb, 2000. – 2004. godine
3. Radin print culture, ''PC CHIP''; A1 Video d.o.o., Zagreb,
2003. godina
Srednja strukovna škola Velika Gorica
Ul. Kralja Stjepana Tomaševića 21
Tel: 01/6222256
KONZULTACIJSKI LIST
ZA ZAVRŠNI ISPIT
ŠK. GOD. 2003/2004
Ime i prezime učenika: Zdravko Erceg mat.br. 23-2309/00
Područje rada: Elektrotehnika zanimanje: Elektrotehničar
Srednja stručna sprema – stupanj: Četvrti
NAZIV I VRSTA VJEŽBE: (proizvodna - uslužna) Bežično umrežavanje pomoću Bluetooth sustava
DATUM: NAZIV I VRSTA KONZULTACIJE:
27.02.2004 Konzultacija vezana za uvod
19.03.2004 Konzultacije vezane za shemu
30.04.2004 Konzultacije vezane uz zaključak