SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA
Velika Gorica
Kralja StjepanaTomaševića 21
http://public.srce.hr/obrt_skola_vg/
ELABORAT ZAVRŠNOG RADA
Područje rada: ELEKTROTEHNIKA
Obrazovni profil: ELEKTROTEHNIČAR
Zanimanje: ELEKTROTEHNIKA
Stupanj: ČETVRTI
Naziv teme: Digitalno mjerenje temperature
kandidat: Kovačević Tihomir
mentor: dipl. ing. Veljko Skočilić
Školska godina 2003/2004
Velika Gorica 04. 05. 2004
LCD TERMOMETAR
Pored napona i struje, temperatura je sigurno jedna od najčešćih mjernih jedinica.
IC-i koji se koriste za digitalne mjerne sprave svi koriste istosmjerni napon za mjernu jedinicu.
Taj istosmjerni napon mora biti uz pomoć konvertera ili senzora određen mjernom jedinicom.
Npr. kod ampermetra služi jednostavno otpor kao ''senzor'', kod digitalnog termometra to isto lako ide sa jednim otporom. Kako? Samo trebamo jednostavno temperaturu pustiti da teče kroz otpor... Ne, tako jednostavno kao kod ampermetra to ipak nije.
Kao senzori za elektronički termometar u obzir dolaze 3 tipa u pitanje. Za jedan tip postoje takozvani termoelementi. Oni se uglavnom sastoje od dva spojna mjesta koja su spojena sa 2 žice od različitih metala. Postoji li između ta dva klizna mjesta temperaturna razlika, iako jako mala, može se na krajevima jedne žice izmjeriti napon. Prednost termoelemenata je njihovo veliko mjerno-temperaturno područje od nekoliko stotina stupnjeva. Nedostatak je da je dani napon jako malen i da se jedino temperaturna razlika može direktno izmjeriti. Do sada su najupotrebljiviji senzori NTC i PTC (otpori od posebnog materijala sa izrazito pozitivnim ili negativnim temperaturnim koeficijentom njihovog električnog otpora). Ovdje moramo samo pustiti struju da teče kroz ugradbene elemente i već nam jedan od temperaturnih proporcionalnih napona stoji na usluzi.
Normalni NTC i PTC otpori daju se vrlo jeftino proizvesti. Trebaju li ti ugradbeni elementi za mjerne upotrebe imati potrebni linearitet, točnost postaje brzo skupa.
Silicij je danas jedan od najispitanijih kemijskih elemenata. Proizvođači ugradbenih elemenata imaju svojstva polu-materijala silicija pod dobrom kontrolom. Iz tih su razloga novi poluvodički temperaturni senzori ujedno jeftiniji i precizniji. Sve ide u prilog uporabi poluvodičkih senzora. Prije nekoliko godina je izrada digitalnog voltmetra bila još zahtjevni pothvat koji je u praksi doveo do IC - kruga, zato nam to tehniku danas čini lakšom: jedan IC je dovoljan.
Svaki proizvođač poluvodiča koji drži do sebe, nudi čitavu paletu takvih '' jedno-čipnih integriranih krugova''.
Kompletni termometar se sastoji od 3 aktivna ugradbena elementa: senzor,
DVM – IC i LCD displaya.
Senzor
Postoje 2 različita proizvoda koja se mogu koristiti u tom spoju. U jednom slučaju to su KTY tipovi Siemensa, a u drugom slučaju TS...102 generacija ''Texas instruments''. Oba su poluvodički senzori sa usporedivim svojstvima; sastoje se od silicijevog čipa čija vodeća mogućnost ovisi o njegovoj temperaturi.
Siemensovi tipovi rade u temperaturnom području od -50 °C do +150 °C. i imaju na 25°C otpor od 2000Ω sa temperaturnim koeficijentom od 0.75% °C. Radno temperaturno područje Texasovih senzora je -55 do + 125 °C, a pri
25 °C imaju otpor od 1000Ω sa temp. koeficijentom od 0.7% °C.
Tabela 1
Serijski otpori za KTY senzore
Temperaturno područje R 10 Linearitetna greška
- 20°C…..+ 40°C 5k6 +0.08…..-0.04°C
+ 40°C…..+ 100°C 8k2 +0.03…..-0.02°C
+ 60°C…..+ 140°C 10k +0.07…..-0.04°C
- 20°C…..+ 130°C 6k8 +0.6…..-0.6°C
- 50°C…..+ 150°C 6k8 +1 …..-1°C
Serijski otpori za TS…102 senzore
Temperaturno područje R 10 Linearitetna greška
- 25°C…..+ 45°C 2k2 ---------------
0°C…..+ 100°C 2k6 +0.05…..-0.07°C
- 55°C…..+ 125°C 2k5 +0.3…..-0.2°C
Ta dva tipa se mogu dobiti u nekoliko stupnjeva točnosti, koji nemaju utjecaja na rezultat mjerenja, jer se podaci odnose samo na otpor od 25 °C i da se termometar u svakom slučaju baždari. Za naše potrebe Siemens tipovi imaju prednost u odnosu na Texasove, jer njihov veći otpor omogućuje manje uzimanje struje.
Budući da senzori pokazuju ograničeni linearitet, povećavaju se sa većim područjem mjerenja i mjernom greškom. Sa odgovarajućim predotporom može se za određeno područje mjerenja pogoditi optimalna točnost.
Iz tablice 2 se mogu vidjeti točni odnosi.
Iznosi otpora različitih tipova senzora (novi podaci za KTY 10)
Dodatak Otpor pri 25°C
-3 1910 Ω ± 1%
-4 1940 Ω ± 1%
-5 1970 Ω ± 1%
-6 2000 Ω ± 1%
-7 2030 Ω ± 1%
-8 2060 Ω ± 1%
-9 2090 Ω ± 1%
KTY 11-1, KTY 11-2
TSP102, TSF102, TSU 102
Dodatak Otpor pri 25°C
F 1000 Ω ± 1%
G 1000 Ω ± 2%
J 1000 Ω ± 5%
K 1000 Ω ± 10%
Da bi zabuna bila potpuna, senzori se mogu dobiti i u različitim oblicima kućišta.
Tko misli da oblik kućišta ima najmanju ulogu, taj se vara: od oblika kućišta ovisi vrijeme reagiranja senzora, termo izdržljivost i samim time i područje upotrebe termometra (tablica 3).
Tablica 3:
Oblici kućišta različitih senzora
KTY 10, TSP 102
Najupotrebljiviji oblik. Podesivo vrijeme je 30s za 63% konačne vrijednosti, u 150s senzor dostigne 99% konačne vrijednosti (pri mirnom zraku).
KTY 11-1, TSF 102
Ovo kućište je manje i opremljeno sa vijčanim spojem na kraju.
Podesivo vrijeme iznosi 7s za 63% konačne vrijednosti pri mirnom zraku.
KTY 11-2,TSU 102
Ovo kućište odgovara prije spomenutom kućištu sve do vijčanog spoja.
DVM – IC chip
Senzor pretvara temperaturu u električnu mjernu jedinicu: napon, DVM – IC chip napravi ostalo. Zbog njegove općenito dobre izdržljivosti i dobrih svojstava model 7106 firme INETRSIL je predodređen za tu zadaću.
Taj IC se sastoji od:
A/D pretvarača
Referentnog izvora napona
Brojača
Međuspremišta
BCD za 7-segmentni dekoder
LCD pokretač
I svi su oni potpuno integrirani.
Za izradu kompletnog DVM-a potrebno je još samo nekoliko pasivnih ugradbenih elemenata.
A/D pretvarač radi po Dual-Slope postupku.
Pri tome se kondenzator u određenom definiranom vremenu nabije mjernim naponom koji je proporcionalan struji.
U drugoj fazi se taj kondenzator isprazni do prvobitnog stanja. Vrijeme koje je za to potrebno je mjera za ulazni napon. Za vrijeme pražnjenja kondenzatora impulsi se prebacuju na brojač koji ih prebroji i pokaže.
Taj postupak daje prednost da taj mjerni rezultat u nijednom trenutku nije pod utjecajem točnosti ugradbenih elemenata. Budući da oscilator ne proizvodi samo brojčane impulse, nego i vrijeme punjenja kondenzatora ovisi o njegovoj frekvenciji, frekvencija ne mora biti apsolutno točna. Ona mora samo ostati stabilna tijekom ciklusa mjerenja.
Taj zahtjev ispunjava i skroz obični RC – generator.
Analogni dio IC-a nudi i Auto- Zero prekidač koji se brine da se na nula volti na ulazu 00.0 pokažu na displayu. Tu se prije početka svakog mjernog vremena interni ulaz od određenog pina IC-a odvoji i spoji u kratki spoj.
Jedan interni povratni spoj napuni kondenzator tako da offset ulaznog napona sklopa i ostalih analognih faza kompenzira. U tom spoju C5 ima takvu ulogu. (slika 1).
Shema spoja:
Izgled štampane pločice i raspored ugradbenih elemenata:
Izgled LCD termometra na štampanoj pločici
Izgled kućišta LCD termometra
Prikaz gotovog termometra
MJERNI SPOJ
Spoj LCD termometra izgleda sasvim jednostavno. Osobito dio spoja, koji je zaslužan za senzor, sastoji se od mosnog spoja R10/11 i R8/P1. čvorište prvog odjeljivača naboja vodi do mjernog ulaza '' IN HI'' od IC1, vodič od P1 je spojen sa ''IN 20''- ulazom.
Paralelno sa mjernim mostom postavljen je razdjeljivač napona R9/P2 od čijeg vodiča (P2) odvodi izvještaj napona ''REF HI''
Zajednička krajnja točka tih triju odjeljivača napona su Pin 32 i 35 kod 7106, spojevi '' COM'' i '' REF LO ''. Budući da je ''potpuni udar'' DVM-a duplo veći nego naboj između ''REF'' pinova, kompetizira se samo kroz padove opskrbe naboja uvjetovane promjenom naboja mjernog mosta.
R4 i C6 čine filtar za impulsne smetnje koje mogu nastati kada je senzor preko drugog kabela priključen na spoj. Taj kabel može biti i nekoliko desetaka metara dug. Upravljanje LCD-displayom vrši samo DVM-IC. Tako je za decimalnu točku i ''LOW BAT'' prikaz potreban IC2.
Baterija koja se lagano prazni primjećuje se kroz T1. Njegov emiter leži na čvorištu R5/R7, a njegova baza na ''TEST''. Padne li napon baterije ispod 7.2 V, povećava se napon kolektora i pali preko ''EXOR Gatter-a'' N1 malu strelicu na displayu koja upozorava da je napon izvora premalen, te da će sklop prestati raditi. Za stalni iznos napona određene vrijednosti koriste se R1 i D1. Spoj je i predviđen za IC 7116. Ovaj IC nudi kraj svih svojstava i dodatnu ''Hold'' funkciju.
Sa tipkovnicom ili šalterom na točkama A i B možemo trenutni prikaz ''zalediti''
Baždarenje
Baždarenje termometra je jeftina zabava, jer jednako normalno kao i hladna i vruća voda skoro besplatno stoji na usluzi. Kao prvo na red dođe nulta točka, ili bolje izjednačenje nultog stupnja: za ovo treba pripremiti posudu sa ledenom vodom, led mora biti sitno isječen. Bar 50 % sadržaja u posudi trebalo bi sa sastojati od još ne otopljenog leda. Izolirani senzor bi trebao skupa sa 20 cm dugim spojnim kablom staviti u posudu i nakon nekoliko minuta bi trebalo pokazivač pomoću P1 namjestiti na 00.0
Temperatura druge točke izjednačenja ovisi o željenom mjernom mjestu. Sa ciljanim mjernim područjem od -25°C do +45°C može se dosegnuti točnost od ± 0.1°C. Kao točka izjednačenja u ovom slučaju možemo se poslužiti i sa toplomjerom. Taj toplomjer se zajedno sa senzorom stavi u usta. Nakon nekoliko minuta se LCD-termometar namjesti na određenu temperaturu pomoću P2.
Toplomjer možemo izvaditi iz usta da bi sa njega očitali, a senzor mora ostati u ustima dok ga P2 korektno ne podesi.
Ako mjerno područje dođe od -50°C do +150°C možemo računati na točnost od ± 1°C.
Npr. recimo da kod postupka mjerenja u Alpama rezultati ne bi bili drugačiji nego u Sjevernom moru moramo uzeti u obzir i pritisak zraka i vrelište
(tablica 4).
Zračni pritisak se svakih 8m spušta za 1mb.
Na taj način istraženi zračni pritisak zraka daje uz pomoć tablice 4 pravu vrelišnu točku vode.
Za preračunati 1mb odgovara 0,75006 mm Hg.
Izgradnja
Platina je tako izgrađena, da kompletni spoj u jednom malom kućištu za mjerni instrument nađe mjesta. Za IC-e i display bi trebalo upotrebljavati okove. Okov za LC-display možemo i sami jednostavno napraviti, tako da 40-polne IC-okove po sredini ispilimo.
Kod postavljanja pokazivača u okov treba paziti. Kao prvo šajbe su jako tanke, tako da lako pucaju, a kao drugo tekučinski kristali zapamte svaki grubi postupak i može ostati prelijevanje duginih boja.
Žičani most od točke y prema DP1 ustanovi decimalnu točku na XX.X.
Za druge se upotrebe decimalna točka može pomoću više-stepenog prekidača lako izabrati. Zavisno o DVM-IC-u moraju se staviti još 2 žičana mosta. Žičani most ''OG'' je za 7106 zamišljen, a ''16'' je za 7116 predviđen.
Za vezu senzor-termometar može poslužiti svaki dvopolni vodič. Senzor je toliko nisko-omni tako da ni 30 metarni kabel ne stvara probleme.
Priključak senzora na kabel trebao bi biti dobro izoliran, jer bi, naročito kod montaže na otvorenom, vlaga mogla krivo utjecati na mjerni rezultat.
Želimo li mrežnu vezu trebamo 3,5mm ''Klinkerbuchse'' kao na slici 3 spojiti žicama.
Pokrivanje displaya sa dijelom plexiglasa je zbog već spomenutih boja preporučljiv. Pri baterijskom radu treba voditi računa o uzimanju struje senzora. KTY-10 uzima spoj sa oko 1.5mA, s jednim TSP 102 spojom su oko 2mA.
Popis materijala:
Otpori:
R1= 47
R2= 100 k
R3= 47 k
R4, R5, R6= 1 M
R7= 220 k
R8= 180 k
R9= 390 k
R10= 56 k
R11= KTY 10 (TSP 102)
P1, P2= 100-k- Spindel- Trimpotter
Kondenzatori:
C1= 47 / 16V
C2= 100 n
C3= 100 p
C4= 220 n
C5= 470 n
C6= 10 n
Poluvodiči:
T1= BC547
D1= Z-diode 10V/1W
IC1= 7106, 7716 (Intersil)
IC2= 4070
LCD= 3 ½ znamenke (Hamlin 3901,3902; Hitachi LS007C-C; H1331C-C;Data Modul 43D5R03;Special electronic
SE 6902)
ANALOGNI INSTRUMENTI
Električni mjerni instrumenti s mehaničkom pretvorbom, skraćeno zvani električni mjerni instrumenti. Služe nam za neposredno mjerenje električnih veličina kao što su: struja, napon, otpor, kapacitet, snaga, frekvencija itd. Kod analognih mjernih instrumenata vrijednosti se očitavaju sa skale instrumenta. Očitavanje i pretvaranje vrši osoba koja izvodi mjerenje. Željeni mjerni opseg odabire se preklopkom. Pri mjerenju električnih veličina analognim instrumentom, mjerena veličina djeluje na pomični organ instrumenta i otklanja ga zajedno s kazaljkom instrumenta. Otklon kazaljke ovisi o vrijednosti mjerene veličine tako da vrijednost mjerene veličine odgovara određenom položaju kazaljke, te namještenom mjernom opsegu.
Na pomični organ osim mjerene veličine djeluje mehanički ili električni protumoment koji se suprotstavlja momentu mjerene
veličine, pa pomični organ zauzima položaj gdje su oba momenta u ravnoteži. U svrhu protumomenta upotrebljavaju se spiralne opruge ili trake, čiji je moment razmjeran njihovu kutu zakretanja. Da bi se spriječile oscilacije kod naglih promjena mjerene veličine dodaje se još po jedan prigušni moment. Djelovanje na pomični organ može biti elektromagnetsko, elektrolitičko, elektrotermičko, elektrostatsko te ovisno o vrsti pomičnog organa. Skala instrumenta pomoću koje se određuje veličina izmjerene vrijednosti, podijeljena je crtama koje su tanje ili deblje, ovisno o preciznosti instrumenta (150 crta, debljine 0,1mm, razmaka 1mm – jako precizan instrument ). Svaka peta i deseta crta je duža od ostalih. Kazaljka instrumenta izgleda poput noža i na kraju je debela kao jedna crta.
Klasa točnosti mjernog instrumenta je razlika između izmjerene i stvarne veličine. Instrument je točniji što ima precizniju skalu, manje mehaničko trenje i da na njega ne utječu vanjski utjecaji. Zbog paralakse, ako osoba koja vrši mjerenja ne gleda okomito na skalu, mogu se dogoditi pogreške pri mjerenju Također se mogu dogoditi pogreške pri očitanju zbog otklona kazaljke. Što je otklon kazaljke manji od polovice skale pogreške pri očitanju su veće. Kod preciznih mjerenja ti faktori se ne smiju zanemariti.
Unutarnji otpor instrumenta pri mjerenju istosmjernog napona najčešće iznosi 20 000 Ω/V. Ovaj otpor je jako velik, ali nije konstantan, već ovisi o odabranom mjernom opsegu. Ovakvi mjerni instrumenti energiju za svoj rad crpe neposredno iz mjernog sklopa, te su zato neovisni o izvoru napajanja, tj. imaju svoj unutarnji izvor (bateriju).
DIGITALNI INSTRUMENTI
Naziv im potječe od latinske riječi digitus što znači prst, a kasnije od engleske riječi digtit što označava znamenke od 0 do 9. Digitalni mjerni instrumenti mjerenu veličinu prikazuju brojčano, odnosno znamenkama na pokazivaču. Izražavanje rezultata mjerenja u digitalnom obliku ima znatnu prednost. Otklanjaju se sistemske pogreške (netočno baždaren instrument, netočno nacrtana skala itd.), a rezultat mjerenja dobiva se u obliku pogodnom za daljnju obradu na računalu i za daljinska mjerenja.
Digitalni mjerni instrumenti počeli su se razvijati sa tranzistorskom tehnikom, a kasnije i sa tehnikom integriranih krugova. Digitalni način izražavanja mjernih rezultata je i od prije poznat na primjeru istosmjernog kompenzatora s dekadskim otpornicima. Brojčana vrijednost napona na njemu dobiva se neposredno pomoću znamenki kojima su označeni položaji preklopki na dekadskim otpornicima. Pomoću kompenzatora s tri dekade može se postići 999 različitih vrijednosti i time se postiže točnost od 0,1% maksimalne vrijednosti.
Zbog izvedbenih razloga često se kod digitalnih uređaja umjesto dekadskog sustava koristi binarni sustav brojenja. Predočenje rezultata u binarnom sustavu naročito je prikladno tamo gdje se rezultati mjerenja kompjutorski obrađuju, ali mjerni rezultati u takvom zapisu nisu pogodni za naše čitanje, jer je naše mišljenje prilagođeno dekadskom sustavu brojenja. U takvim slučajevima posebnim sklopovima binarni zapis pretvara se u dekadski. Velika većina mjernih pojava po svojoj prirodi su kontinuirano promjenljive, pa ih se može mjeriti pomoću digitalnih metoda jedino ako ih se prethodno pretvori u digitalni oblik. Sve električne i neelektrične veličine nastoje se svesti na istosmjerni napon, jer je posebno pogodan za mjerenje. Pretvaranje u digitalni oblik najčešće se ostvaruje pretvaranjem istosmjernog napona u vrijeme, odnosno frekvenciju ili pomoću stepenastih pretvarača.
Normalni tranzistori imaju NPN ili PNP barijeru i nazivaju se bipolarni tranzistori. Napravljeni su od silicija. Ima i tranzistora napravljenih i od germanija (zastarjelo) ili od miješanih kristala koji nisu široko rasprostranjeni.
Najčešći su bipolarni NPN tranzistori napravljeni od silicija.
Svaki bipolarni tranzistor sastoji se od 3 tanka poluvodička sloja, koji su postavljeni jedan nasuprot drugog. Na sebi sadrže metalne priključke koji izlaze iz kućišta. Vanjski sloj bipolarnog tranzistora naziva se kolektor (C) i emiter (E). Srednji sloj naziva se baza (B) i on je upravljačka elektroda ili upravljački ulaz tranzistora. Baza je za razliku od kolektora i emitera jako tanka.
Sklopna shema lijevo (na slici) prikazuje princip izgradnje tranzistora. Dvije nasuprot uključene poluvodičke diode.
Način funkcioniranja jednog tranzistora se u stvarnosti ovako ne može prikazati.
Način funkcioniranja tranzistora
Kod napona od 0.7 V je donja dioda uključena i radi u propusnom smjeru. Elektroni dospiju do p-sloja i oni budu od pozitivnog pola napona UBE privučeni.
Budući da je p-sloj jako malen, prikaže se samo mali dio elektrona. Najveći dio elektrona kreće se dalje u gornju granicu sloja. Time počinje voditi i pozitivni pol napona UCE privuče elektrone. Tad poteče struja kolektora Ic.
Kod uobičajenih tranzistora 99% elektrona prođe od emitera do kolektora. U baznom sloju ostane oko 1% elektrona.
Svojstva bipolarnog tranzistora
struja kolektora Ic teče samo ako i teče bazna struja Ib
ako bazna struja Ib bude promijenjena onda i kolektorska struja Ic uzima neku drugu vrijednost, pri tome tranzistor utječe električno kao upravljajući otpor
kolektorska struja Ic je za od 20 do 10 000 puta veća od bazne struje Ib . Ta velika razlika zove se strujno povećanje B i može se iz odnosa Ic prema Ib izračunati.
bazna struja može teći samo ako je napon na bazu veći od vrijednosti praga od 0,6 V
strujno povećanje ili kod nestabilnog kolektor-emiter-napona Uce ostaje i dalje konstantno dok god je napon preko 4 V
sa pomoćnim naponom Ube možemo unaprijed podesiti vrijednosni prag. Taj postupak nazvan je podešavanje radne točke. Po podešenom naponu samo bazna struja može upravljati kolektorskom strujom
Raspodjela napona
IZGRADNJA Crtež Shematski prikaz
NPN- tranzistor sastoji se od 2 N-vodeća sloja. Između je jedan tanki P-vodeći sloj
Tipovi bipolarnih tranzistora
Tip NPN/PNP Kućište Ptot/W UCE/V IC/A B(ß) fG/MHz BC 107 B NPN TO-18 0,3 45 0,1 200-450 300 BC 140-6 NPN TO-39 3,7 40 1 40-100 50 BC 140-10 NPN TO-39 3,7 40 1 63-160 50 BC 140-16 NPN TO-39 3,7 40 1 100-250 50 BC 547 A NPN SOT-54 0,5 45 0,1 110-220 300 BC 547 B NPN SOT-54 0,5 45 0,1 200-450 300 BC 547 C NPN SOT-54 0,5 45 0,1 420-800 300 BC 557 A PNP SOT-54 0,5 45 0,1 125-250 150 2 N 3055 NPN TO-3 115 60 15 20-70 0,8
Temperaturni senzor KTY 10-6
Senzor KTY je temperaturni senzor napravljen od silicija.
On ima PTC svojstva, također da pri povišenoj temperaturi raste i otpor.
Postoje različiti tipovi KTY senzora od kojih se neki ponuđeni u tablici:
Također se mogu upotrijebiti i drugi senzori, ali moramo uzeti u obzir njihovu promjenu vlastitog otpora. Tablica prikazuje prijelaz vrijednosti otpora u različitim temperaturama:
Zaključak
Digitalni termometar je koristan i lako izvediv sklop koji nam koristi za mjerenje sobne temperature. On ima dosta veliko mjerno područje i mogli bismo reći da je dosta funkcionalan i ima prihvatljivu cijenu. Sklop mjeri temperaturu preko promjenjivih otpornika (temperaturnih senzora) koji su jako osjetljivi na promjenu temperature, a mogućnost digitalnog prikaza izmjerene vrijednosti omogućuju integrirani krugovi i tranzistori. Kondenzatori, otpori i diode (Z-diode 10V/1W) služe za glađenje i da drže određenu vrijednost napona i struje. Digitalni termometri u današnje vrijeme imaju široku upotrebu – u kućanstvima za mjerenje temperature hrane,…., u meteorologiji za mjerenje temperature zraka, vode…., u medicini za mjerenje tjelesne temperature pacijenata, u informatici kod temperature kompjutora, u industriji i radnim strojevima kod kojih je važna vrijednost temperature za kontrolu i normalan rad strojeva itd. Mislim da sam kod izrade i cjelokupnog truda oko ovoga sklopa dosta toga i naučio.