Prednosti i mane klima uredaja: Mane: ‐ Na niskim temperaturama, posebno ako je veca vlaga, pocinje gubiti na snazi. To se najvise odnosi na obicne klima uredaje, dok je kod invertera to znatno popravljeno. ‐ Ako bi hteli dobro ohladiti celi stan, u vecini bi nam slucajeva trebalo nekoliko klima uredaja, ili barem multi‐split sistem, što se u stvari svodi na isto. ‐ Izmena toplote je dinamicka, što znaci da se vazduh u prostoru neprestano giba, pa daje utisak da je nešto hladnije nego što stvarno jeste. Prednosti: ‐ Komfor. Idealna temperatura životnog ili radnog prostora, tokom cele godine. ‐ Zdravlje. Price o zdravlju ili nezdravosti klime padaju u vodu, kad se zna koliko je srcanih bolesnika klimu ugradilo prvenstveno zbog toga da prežive letnje vrucine. Ako se uredaj pravilno koristi, pa se ne preteruje sa razlikom temperature u prostoru i izvan njega, niko ne može reci da je zdravije cele noci se okretati u krevetu od vrucine, nego pokriti se laganim caršavom. ‐ Ekonomicnost. Stan od pedesetak kvadrata, može se grejati cele zime jeftino. U odnosu na termo pec, uz klasicno dvotarifno brojilo, ušteda je od dva do tri puta. To je doduše prividna štednja, jer pre klime niste trošili na hladenje, a sa njom hocete, ali onda se vratite na komfor. ‐ Cistoca. Nema dima ni pepela, kao kod drva. Nema azbestne prašine kao kod termo peci. Umesto toga ima filtere koji sakupljaju prašinu, obicne i elektrostatske filtere, koji uništavaju razne bakterije, a neki uredaji imaju i jonizatore, koji procišcavaju vazduh od neugodnih mirisa i proizvode ozon. ‐ Brzina. Nakon svega nekoliko minuta od ukljucenja, ako je uredaj pravilno dimenzioniran, u prostoriji se oseti promena temperature. Uz to moguce je tajmerima unapred podesiti paljenje ili gašenje uredaja. Koja klima Vam treba? Odabir kapaciteta klime: Pre kupovine klime bilo bi dobro da znate velicinu prostora u kome ce biti smeštena klima i pogledajte koliki vam je kapacitet uredaja potreban. Model Snaga Hladenje u KW: 9.000 BTU /h = 2,6 kW za prostor od 80 m3 , odnosno 30 m2 12.000 BTU/ h = 3,5 kW za prostor od 120 m3 , odnosno 45 m2 16.000 BTU / h = 4,7 kW za prostor od 140 m3 , odnosno 50 m2 18.000 BTU / h = 5,3 kW za prostor od 180 m3 , odnosno 65 m2 24.000 BTU/ h = 7,0 kW za prostor od 240 m3 , odnosno 85 m Najcešce postavljana pitanja: 1. Zašto klima preko leta izbacuje vodu iz unutrašnje, a preko zime iz spoljne jedinice? Voda je u stvari kondenzat koji nastaje na hladnim delovima klime. Leti koristimo hladenje i unutrašnja jedinica je hladna, pa se na njoj kondenzuje vlaga iz vazduha, a zimi, kada koristimo grejanje, spoljna jedinica je hladna, pa tih dana pocinje iz nje teci voda. Kolicina vode zavisna je o vlazi u vazduhu i snazi uredaja i može (leti) biti i do litre po satu. 2. Zašto klima u grejanju ponekad prestane sa radom i napravi jedan cudan zvuk (nešto kao: pšššš)? To je trenutak kada klima ide u odledivanje – tzv. defrost. Normalan ciklus, do kojeg dolazi kada su spoljne temperature niske i koji služi zato da bi se spoljna jedinica oslobodila eventualnog leda koji se na njoj nakupio. Obicno traje 3‐4 minute i ponavlja se jednom na sat, ali i to ovisi o modelima. 3. Zašto klima slabo greje kad je niska spoljna ili unutrašnja temperatura? Klima nije elektricna grejalica, vec toplotna pumpa. Niske temperature uzrokuju nizak pritisak gasa, a tada klima slabije greje. Zbog toga treba zimi, u najhladnijim danima, ostaviti uredaj da i preko noci održava neku minimalnu sobnu temperaturu (16‐17 C), kako bi ujutro mogao poceti sa podizanjem temperature. Na taj nacin cete bolje grejati prostor, a potrošiti manje struje, nego da ga palite samo povremeno. 4. Zašto se iz unutarnje jedinice povremeno cuje pucketanje? To je diletacija plastike. Kada klima postigne zadanu temperaturu, sa radom prestaje samo spoljna jedinica, a unutrašnja nastavi sa recirkulacijom vazduha. Menjanjem temperature kucišta, dolazi do širenja ili skupljanja plastike, pa se to cuje kao neko pucketanje.