Rezultati

U okviru ove radionice prikazana su dva procjenitelja Grangerove uzročnosti u heterogenim panelima na primjerima iz ekonomskog okruženja pomoću programske potpore Stata. Naime, najčešće korišteni procjenitelji su Arellano-Bondov i Blundell-Bondov procjenitelj. Oba procjenitelja su prikladna za procjenu panel podataka s velikim brojem jedinica promatranja (N) i malim brojem razdoblja (T). Popularnost panela se proširila i na panel podatke koji imaju veliki broj razdoblja (T). Međutim, u tom slučaju postojeći procjenitelji više nisu adekvatni jer se povećavanjem broja razdoblja pojavljuju novi problemi kao što su nestacionarnost, zavisnost među jedinicama promatranja (engl. cross-sectional dependence) i heterogenost. Stoga je u slučaju velikog broja analiziranih razdoblja potrebno primijeniti neke druge pristupe, poput Grangerovog testa baziranog na SUR (engl. seemingly unrelated regressions) metodologiji, ili Dumitrescu-Hurlinovog testa koji ne zahtijeva odabir procjenitelja.

Cilj ovog rada bio je istražiti karakteristike procesa duge memorije (engl. long memory process) indikatora pouzdanja dobivenih iz Ankete pouzdanja potrošača i poduzeća. U radu se primjenjuje skup testova jediničnog korijena frakcijske integracije za pet pokazatelja pouzdanja potrošača i poduzeća u ukupno 28 europskih zemalja. Rezultati indiciraju perzistentnost svih pet promatranih sektora te su robusni neovisno o promatranoj zemlji i primijenjenom testu frakcijske integracije. Dodatno, intenzivnija perzistentnost je prisutna u sektoru potrošača i građevinskom sektoru u odnosu na sektore industrije, trgovine na malo i usluga.

Blog je nastao iz želje da se članak pod naslovom Economic Sentiment and Aggregate Activity: A Tale of Two European Cycles (objavljen u istom časopisu) čim više približi široj skupni čitatelja, ne isključivo samo akademskoj zajednici.

U okviru ove radionice prikazan je način pristupanja problemima strojnog učenja, odnosno problemima redukcije dimenzije, prognoziranja, klasifikacije i klasteriranja. Također, prikazane su osnovne ideje modela u okviru nenadziranog učenja te ansambla, stabla odlučivanja i neuronskih mreža.

Cilj ovog rada bio je istražiti međuovisnost između ciklusa ekonomskog sentimenta i poslovnih ciklusa u 17 europskih zemalja. Koriste se makroekonomski podaci (BDP) kao i anketni podaci (indeks ekonomskog sentimenta, ESI). Rezultati pokazuju kako je ekonomski sentiment (ESI) vodeći pokazatelj sinkronizacije ekonomskog ciklusa. Navedeno je potvrđeno u slučaju EA11 i EA19 te implicira kako nedavno proširivanje euro područja nije utjecalo na smanjenje homogenosti tog područja. Nadalje, sinkronizacija ciklusa promatranih 17 zemalja s euro područjem intenzivnija je u razdobljima recesije u odnosu na razdoblje ekspanzije. Prema tome, zajednička monetarna politika čini moćan kontracikličan alat u slučaju recesijskih razdoblja pojedine ekonomije.

Cilj ovog rada bio je pomoću metoda strojnog učenja predložiti poboljšanu verziju indeksa neizvjesnosti ekonomske politike (engl. Economic Policy Uncertainty index, EPU) koje su izvorno konstruirali Baker, Bloom & Davis (2016) te proširiti skup pojmova za pretraživanje pri konstrukciji kako bi se provjerilo bi li širi opseg pretraživanja poboljšao točnost predviđanja EPU-a. Budući da je neizvjesnost ekonomske politike latentna varijabla, oslonac modelu su dobro utvrđene stilizirane činjenice neizvjesnosti. Naime, visokokvalitetni pokazatelj neizvjesnosti trebao bi biti visoko koreliran s drugim standardnim proxyjima neizvjesnosti, biti kontracikličan i imati izražene karakteristike vodećeg pokazatelja s obzirom na ekonomsku aktivnost. Stoga uspoređujemo procijenjene modele pomoću metoda učenja ansambla (linearni regresijski model i model slučajne šume) s izvornim indeksom EPU u okviru navedenih kriterija.

Postoje naznake kako je veza ekonomskog sentimenta i makroekonomskih varijabli s vremenom znatno oslabila, dovodeći makroekonomske procjene ekonomskih agenata o normalnom rastu na umjereniju, novu normalnu razinu. Empirijski je testirana navedena hipoteza povezujući povjerenje potrošača s rastom potrošnje za sve države članice EU-a, kao i za EU i euro područje. Pomoću nelinearnih ekonometrijskih metoda, zaključuje se kako su normalne stope rasta potrošnje (procijenjene od strane potrošača) zabilježile dugoročni pad u otprilike polovici zemalja (pretežno stare države članice EU), dok sve druge ekonomije ili nisu u skladu s navedenom hipotezom ili pokazuju isprekidane intervale povećanja i smanjenja normalnog rasta. Normalne stope rasta potrošnje u velikoj mjeri pozitivno su povezane s makroekonomskom volatilnošću, što odražava postulate psihofizike. U tom se smislu nova hipoteza o umjerenosti u određenoj mjeri može pripisati eri Velike Umjerenosti, koja je umanjila perceptivne reakcije potrošača na makroekonomske podražaje.

Strojno učenje je izrazito popularno u znanostima koje se bave analizom velike količine podataka. Pomoću strojnog učenja model uči od podataka te predviđa ishod na novim podacima koje model još nije vidio.

Cilj radionice bio je prikazati model stroja potpornih vektora, kao i regresiju potpornih vektora koji pripadaju skupini tzv. „black box“ modela. Time je prikazana jedna skupina modela koja koristi jezgreni trik umjesto preslikavanja podataka u višu dimenziju kako bi se postigla linearna odvojivost podataka.

Ljetna škola Global School in Empirical Research Methods Online GSERM 2020 u St. Gallen, Švicarska održana je 1. - 5. lipnja 2020. Doktorandica je odslušala predavanja profesora Brett Lantz, Machine Learning with R - Introduction. Ljetna škola obuhvatila je između ostaloga i sljedeće teme: klasifikaciju pomoću k-NN algoritma, stabla odlučivanja, neuralne mreže, stroj potpornih vektora te validaciju modela kao i mogućnosti poboljšanja performansi modela.

Novi EPU indeks temelji se na frekvencijama članaka u vodećim hrvatskim novinama (Jutarnji list, Večernji list i 24 sata) kao i internetskim portalima (index.hr, Poslovni dnevnik i Dnevnik.hr) te obuhvaća vremenski raspon od siječnja 2003. do danas. Metodologija korištena pri konstrukciji indeksa u skladu je s metodologijom autora Scott R. Baker, Nicholas Bloom i Steven J. Davis (2016) Measuring Economic Policy Uncertainty.

Pri konstrukciji EPU indeksa za Hrvatsku, prije svega su identificirani članci koji sadrže barem jedan pojam iz sve tri sljedeće skupine pojmova: ekonomija (ekonomija, ekonomski), politika (premijer, ministar, parlament, Hrvatska narodna banka, HNB, Europska središnja banka, ECB, Međunarodni monetarni fond, MMF, Europska komisija, EK), neizvjesnost (nesigurnost, neizvjesno, nesigurno, rizik, rizično, nepouzdan, nije pouzdan).

Prema tome, članak se uključuje u kvantifikaciju EPU indeksa ako sadrži barem jednu ključnu riječ iz skupine ekonomija, jednu iz skupine politika te jednu iz skupine neizvjesnost.

Konstrukcija EPU indeksa obuhvaća nekoliko koraka. Prvo, izračun frekvencija članaka koji uključuju pojmove povezane s ekonomskom neizvjesnošću u svakom mjesecu, nakon čega su podaci skalirani u odnosu na ukupan broj članaka u istom mjesecu. Nakon toga provedena je standardizacija, kao i normalizacija u svrhu lakše interpretacije indikatora.

Literatura:

Baker, S. R., Bloom, N., & Davis, S. J. (2016). Measuring economic policy uncertainty. The quarterly journal of economics, 131(4), 1593-1636.

Sorić, P., & Lolić, I. (2017). Economic uncertainty and its impact on the Croatian economy. Public Sector Economics, 41(4), 443-477.

Panel analiza izuzetno je popularna u društvenim znanostima jer omogućuje istovremenu analizu vremenske i prostorne komponente, a u istraživanjima se, uz dinamičke, često koriste statički panel modeli.

Cilj radionice bio je učiniti odmak od klasičnog poimanja statičkih panel modela te ih razmotriti kroz prizmu tzv. višerazinskog modeliranja. Prikazan je „hibridni“ model kao potencijalno superiornija alternativa modelima s fiksnim i slučajnim efektom.

Ankete pouzdanja poduzeća i potrošača (engl. Business and Consumer Surveys) su jedini direktni izvor podataka o očekivanjima ekonomskih subjekata. Kao takve, učestalo se koriste za makroekonomsko prognoziranje i testiranje različitih hipoteza iz sfere bihevioralne ekonomije. Recentni napredak u računalnim tehnikama otvara čitav niz novih mogućnosti za analizu informacijskog sadržaja anketa pouzdanja. Cilj ovog izlaganja bio je prezentirati neke od najnovijih istraživačkih pravaca u tom kontekstu te ispitati njihovu potencijalnu utilitarnu vrijednost za makroekonomsku analizu.

Republika Hrvatska u međunarodnim usporedbama slovi kao jedna od „gubitnica“ procesa tranzicije i jedna od ekonomski najneuspješnijih zemalja EU. Istovremeno, njen politički sustav dugoročno se odlikuje izrazitom stabilnošću parlamentarne snage dviju najvećih stranaka.

Ovaj rad stoga ekonometrijski propituje međupovezanost političkih preferencija birača (mjerene Cro Demoskop i Crobarometar anketama), makroekonomskih rezultata, sadržaja medijskih izvještaja o ekonomiji i pouzdanja potrošača. Autori pritom konstruiraju jedinstvene mjesečne pokazatelje korupcije, ideološke polariziranosti i medijskih ekonomskih vijesti; namijenjene inkorporiranju specifičnosti hrvatskog polit-ekonomskog sustava u analizirane modele.

Ekonometrijski rezultati pokazuju da političke preferencije hrvatskih birača na agregatnoj razini nisu determinirane makroekonomskim rezultatima. Međutim, potvrđeno je postojanje dvosmjerne Grangerove uzročnosti između medijskih članaka i pouzdanja potrošača, ali bez direktnog utjecaja na realnu ekonomiju.

Pokazatelji ekonomskog sentimenta, koji odražavaju percepcije, očekivanja te opću razinu optimizma ekonomskih aktera, trenutno su vrlo popularni u ekonomskim analizama i medijima. Njihovo uvođenje u ekonomska istraživanja omogućuje uključivanje bihevioralnog faktora u ekonomske modele, a prednost je i što se objavljuju relativno brzo u odnosu na standardne makroekonomske pokazatelje. Tako pokazatelji pouzdanja (povjerenja) potrošača često slove kao vodeći indikatori. Premda ne postoji konsenzus u literaturi glede njihove sposobnosti točnog prognoziranja makroekonomskih agregata, empirijski dokazi idu u prilog dobroj mogućnosti predviđanja Pokazatelja pouzdanja potrošača za zemlje Europe. U kontekstu ovog rada planiraju se ispitati učinci mjera fiskalne politike na pouzdanje potrošača u EU zemljama članicama, kao prediktora ekonomske aktivnosti. Umjesto promatranja standardnog direktnog efekta fiskalne politike na ekonomsku aktivnost putem kejnezijanskog multiplikatora, ispituje se mogu li nositelji fiskalne vlasti djelovati indirektno te povećati učinkovitost provedenih mjera utječući ponajprije na pouzdanje, odnosno optimizam potrošača.