Publikacije

Ovim radom se ispituje razvoj neizvjesnosti tržišta rada nakon pojave pandemije COVID-19. Neizvjesnost se aproksimira pomoću dvije mjere neizvjesnosti temeljene na očekivanjima proizašlima iz ankete potrošača Europske komisije. Prvi indikator neizvjesnosti izražava se kao udio potrošača koji ne mogu formalizirati očekivanja o nezaposlenosti (neizvjesnost Knightovog tipa), dok je drugi indikator neizvjesnosti dobiven pomoću geometrijskog odstupanja koji je predložio Claveria (2021) za kvantificiranje udjela neslaganja u poslovnim i potrošačkim očekivanjima. U većini zemalja percepcija neizvjesnosti tržišta rada dosegla je vrhunac prije izbijanja COVID-19 krize, zatim tijekom prvih mjeseci karantene pala te opet počela rasti. Testom kointegracije pokazuje se kako postoji dugoročna veza između pokazatelja neizvjesnosti i stope nezaposlenosti.

Claveria, O. (2021). Uncertainty indicators based on expectations of business and consumer surveys. Empirica 48(2):483–505. https://doi.org/10.1007/s10663-020-09479-1

Claveria, O., & Sorić, P. (2022). Labour market uncertainty after the irruption of COVID-19. Empirical Economics, 1-49.

U okviru ovog istraživanja koristi se anketa pouzdanja potrošača za određivanje indikatora sposobnosti potrošnje (engl. willingness to consume) i spremnosti na potrošnju (engl. willingness to consume) za ukupno 28 europskih zemalja. Definirana je funkcija potrošnje trajnih dobara, uzimajući u obzir potencijalno važnu ulogu nelinearnosti. Pomoću modela u prostoru stanja (engl. state space) prikazana je značajna vremenska varijabilnost sposobnosti i spremnosti na potrošnju. Takav učinak snažno ovisi o poslovnom ciklusu, odnosno snažniji je u razdobljima recesije. Nadalje, nelinearni autoregresijski model s distribuiranim pomacima pokazao je kako izdaci kućanstava snažnije reagiraju na negativne promjene sposobnosti potrošnje u odnosu na pozitivne. S druge strane, spremnost na potrošnju ne odražava takve asimetrijske učinke. U konačnici se zaključuje kako su takve nelinearnosti isključivo kratkoročne.

Sorić, P. (2022). Ability to consume versus willingness to consume: the role of nonlinearities. Empirica, 49, 663–689.

Prethodni radovi koji u svojim analizama primjenjuju podatke iz ankete pouzdanja potrošača i poduzeća (BCS) Europske komisije većinom se fokusiraju na dostupne kompozitne indikatore iz navedene ankete. Međutim, ovaj rad ide korak dalje te razmatra niz novih tehnika za kvantificiranje vodećih indikatora (engl. leading indicators) temeljenih na BCS s ciljem usporedbe prediktivne sposobnosti s konvencionalnim vodećim indikatorima iz ankete BCS. Nove indikatore autori temelje na metodi vagane bilance (salda), prognostičkom neslaganju i indeksu iznenađenja (engl. surprise index). Dodatno, po prvi puta se uvode indikatori iracionalnog sentimenta i adaptivnih očekivanja. Analiza sektora industrije, potrošača i trgovine na malo u 28 europskih zemalja pokazala je kako nove tehnike, s naglaskom na iracionalni sentiment i adaptivna očekivanja, pokazuju točnije predikcije ekonomske aktivnosti u odnosu na uobičajene kompozitne indikatore BCS.

Sorić, P., Škrabić Perić, B. & Matošec, M. Breaking new grounds: a fresh insight into the leading properties of business and consumer survey indicators. Qual Quant 56, 4511–4535 (2022). https://doi.org/10.1007/s11135-021-01306-4

Ovaj rad promatra međuovisnost sinkronizacije ekonomskog sentimenta i kretanja poslovnog ciklusa za ukupno 17 europskih zemalja i euro područje. Koristeći podatke službene statistike i anketne podatke, pokazuje se kako je upravo ciklus ekonomskog sentimenta odgovoran za sinkronizaciju ekonomskog ciklusa. Pokazuje se kako su nedavna proširenja euro područja rezultirala intenziviranju sinkronizacije ciklusa s jezgrom euro područja nakon uvođenja zajedničke valute. Analiza sinkroniziranosti ciklusa promatranih 17 zemalja s euro područjem je slična ili čak snažnija tijekom razdoblja recesije no u razdoblju ekonomskog rasta. Prema tome, zajednička monetarna politika bi trebala biti efikasna u razdobljima ekonomske recesije pojedinih zemalja.

Sorić, P., Lolić, I., & Logarušić, M. (2022). Economic Sentiment and Aggregate Activity: A Tale of Two European Cycles. JCMS: Journal of Common Market Studies, 60(2), 445-462.

Ovaj rad primjenjuje skup tehnika strojnog učenja: metode ansambla (linearna regresija ansambla i model slučajne šume) kao i dvije tehnike podizanja gradijenta (engl. gradient boosting): podizanje gradijenta stabala odlučivanja (engl. Gradient Boosting Decision Tree) te ekstremno podizanje gradijenta (engl. Extreme Gradient Boosting). Navedenim tehnikama pokušavaju se poboljšati prediktivne sposobnosti indeksa neizvjesnosti ekonomske politike. Koriste se medijski podaci iz baze Newsbank te se pokazuje kako metode linearne regresije ansambla i ekstremno podizanje gradijenta nadmašuju prediktivne sposobnosti originalnog indeksa neizvjesnosti ekonomske politike. Indikatori dobiveni pomoću navedene dvije metode više su kontraciklički i imaju izraženija prethodeća svojstva (engl. leading properties). Također, značajno se proširuje skup ključnih riječi za konstrukciju indeksa neizvjesnosti ekonomske politike. Kombinacija proširenog skupa ključnih riječi i metoda strojnog učenja poboljšava indeks neizvjesnosti ekonomske politike u smislu korelacije s uobičajenim proxy varijablama neizvjesnosti. Točnije procjene su dobivene na mjesečnoj razini (promatrajući varijablu industrijske proizvodnje) u odnosu na kvartalnu razinu kada je ciljana varijabla stopa rasta BDP-a.

Lolić, I., Sorić, P., & Logarušić, M. (2022). Economic policy uncertainty index meets ensemble learning. Computational Economics, 60(2), 401-437.

Pandemija COVID-19 te posljedično ekonomsko zatvaranje (engl. lockdown) prouzrokovali su prisutnost značajne ekonomske neizvjesnosti. Reakcija financijskih tržišta je bila trenutačna. Ovim radom analizira se učinak anti-COVID mjera društvenog distanciranja na burze širom svijeta. Analiza obuhvaća 60 svjetskih gospodarstava pomoću modela panel vektorske autoregresije. Zaključuje se kako rigorozne intervencije društvenog distanciranja imaju negativan učinak na tržišni povrat, no takav učinak je prolazan te iščezava unutar 7 dana. Intenzitet prisutnosti pandemije u pogledu zabilježenih slučajeva bolesti i smrtnih slučajeva ima značajan učinak na pad cijena dionica, međutim učinak je također kratkotrajan. U konačnici, pronalaze se dokazi kako manje razvijena tržišta snažnije reagiraju na ekonomsko zatvaranje no u slučaju razvijenih gospodarstava.

Sorić, P. (2020). COVID-19 and the Stock Markets: A Glance at the Initial Effects of the Pandemic. Ekonomický časopis, 69(5): 472 – 493

Postoje naznake kako je veza ekonomskog sentimenta i makroekonomskih varijabli s vremenom znatno oslabila, dovodeći makroekonomske procjene ekonomskih agenata o normalnom rastu na umjereniju, novu normalnu razinu. Empirijski je testirana navedena hipoteza povezujući povjerenje potrošača s rastom potrošnje za sve države članice EU-a, kao i za EU i euro područje. Pomoću nelinearnih ekonometrijskih metoda, zaključuje se kako su normalne stope rasta potrošnje (procijenjene od strane potrošača) zabilježile dugoročni pad u otprilike polovici zemalja (pretežno stare države članice EU), dok sve druge ekonomije ili nisu u skladu s navedenom hipotezom ili pokazuju isprekidane intervale povećanja i smanjenja normalnog rasta. Normalne stope rasta potrošnje u velikoj mjeri pozitivno su povezane s makroekonomskom volatilnošću, što odražava postulate psihofizike. U tom se smislu nova hipoteza o umjerenosti u određenoj mjeri može pripisati eri Velike Umjerenosti, koja je umanjila perceptivne reakcije potrošača na makroekonomske podražaje.

Sorić, P., Čižmešija, M. & Matošec, M. (2020). EU Consumer Confidence and the New Modesty Hypothesis. Soc Indic Res 152, 899–921. https://doi.org/10.1007/s11205-020-02449-x

Ovim radom konstruiraju se tromjesečni pokazatelji pouzdanje potrošača o nezaposlenosti za euro područje koristeći kao input očekivanja potrošača za šesnaest socio-demografskih skupina iz zajedničke harmonizirane ankete potrošača EU. Početno, simboličnom regresijom (engl. symbolic regressions) povezuju se stope nezaposlenosti s kvalitativnim očekivanjima širokog raspona ekonomskih varijabli. Genetskim programiranjem dobivena je kombinacija očekivanja koja najbolje prati razvoj nezaposlenosti za svaku skupinu potrošača. Nadalje, testirane su performanse predviđanja evoluiranih izraza. Treće, pomoću state-space modela s vremenski promjenjivim parametrima identificirani su glavni makroekonomski pokretači pouzdanja nezaposlenosti i procijenjeno je varira li snaga međusobnog djelovanja varijabli tijekom ekonomskog ciklusa. Analiziraju se razlike među skupinama, dobivajući bolje prognoze za ispitanike obuhvaćene prvim kvartilom s obzirom na dohodak kućanstva i ispitanike sa srednjim obrazovanjem i višim. Također, pitanja koja se odnose na čekivane veće kupnje u sljedećih 12 mjeseci i štednju, čine varijable koje se najčešće pojavljuju u evoluiranim izrazima, aludirajući na njihov prediktivni potencijal za praćenje razvoja nezaposlenosti. Za potrošače lošijeg ekonomskog statusa, indikator pouzdanja se razvija neovisno o stanju makroekonomije. Navedeno je konzistentno tijekom ekonomskog ciklusa, s izuzetkom povrata na burzi, koji je upravljao pouzdanjem nezaposlenosti u razdoblju prije krize.

Claveria, O., Lolic, I., Monte, E., Torra, S., & Sorić, P. (2020). Economic determinants of employment sentiment: A socio-demographic analysis for the euro area. Research Institute of Applied Economics, Working Paper, 1.

Posljednja tri desetljeća izvanrednog kineskog gospodarskog razvoja potaknula su značajno smanjenje siromaštva i osnaživanje kineskih potrošača. Međutim, postoji značajan jaz u postojećoj literaturi o kineskom ekonomskom sentimentu i načinu na koji potrošači percipiraju svoje gospodarstvo u cjelini.

Ovim radom se doprinosi metodološkom pristupu procjene normalnog (potencijalnog) dugoročnog ekonomskog rasta Kine. Pomoću podataka o pouzdanju potrošača definira se nova mjera normalnog (potencijalnog) rasta BDP-a te se analizira veza sa službenim podacima nacionalnih računa Kine. Motivacija za korištenje pouzdanja potrošača kao važnog temelja za kvantificiranje kineskog potencijalnog rasta proizlazi iz zaključka kako je potencijalni output uvelike ovisan o bihevioralnim čimbenicima kao i psihološkim stavovima ekonomskih agenata.

Uvode se dvije nove mjere normalnog rasta BDP-a Kine pomoću podataka indeksa pouzdanja potrošača (engl. consumer confidence indicator, CCI). Oba predložena indikatora prikazuju značajno više vrijednosti u odnosu na službene stope rasta BDP-a nakon svjetske financijske krize, otkrivajući suboptimalno kretanje kineske ekonomije. Dobiveni rezultati u skladu su s hipotezom zamke srednjeg dohotka (engl. middle-income trap hypothesis) kineske ekonomije.

Sorić, P. (2020). Normal” growth of the Chinese economy: new metrics based on consumer confidence data''. Economics Bulletin, 40(2), 1740-1746.

Ovim radom procjenjuju se inflacijska očekivanja europodručja pomoću pet različitih pokazatelja očekivanja temeljenih na anketnim podacima. Istraživanje profesionalnih prognostičara (engl. Survey of Professional Forecasters) nadmašuje sve ostale pokazatelje prognoziranja u pogledu točnosti predviđanja. Nepristranost i efikasnost ovih pokazatelja testirana je pomoću hipoteze o racionalnim očekivanjima (REH) iz vremenski promjenjive perspektive u okviru state space modela. Empirijski se analizira valjanost REH, adaptivnih očekivanja te modela regresijskih očekivanja (engl. regressive expectations models). Pokazano je kako su odstupanja od nepristranosti i efikasnosti očekivanja najizraženija u globalnoj financijskoj krizi. Adaptivna očekivanja i modeli regresijskih očekivanja znatno su više u skladu sa stvarnim podacima nego REH.

Sorić, P., Lolić, I., & Matošec, M. (2020). Some properties of inflation expectations in the euro area. Metroeconomica, 71(1), 176-203.

U radu je istražen utjecaj vijesti na potrošačka očekivanja nezaposlenosti za šesnaest socio-demografskih skupina. Konstruiran je pokazatelj sentimenta nezaposlenosti te su prikupljeni medijski članci povezani s odabranim ekonomskim varijablama.

Genetskim programiranjem procijenjena je simbolička regresija povezujući stope nezaposlenosti u europodručju s kvalitativnim očekivanjima širokog spektra ekonomskih varijabli. Za svaku skupinu potrošača, izračunana su očekivanja o nezaposlenosti. Najbolje prognoziranje rezultata ostvareno je za dobne skupine od 30 do 49 godina. Najveće razlike zabilježene su za skupine unutar kategorije zanimanje, dok je najniža prognostička pogreška kod nezaposlenih ispitanika. Nadalje, analizirana je veza vijesti o inflaciji, nezaposlenosti, trgovini na malo, industrijskoj proizvodnji i tržištu dionica s očekivanom nezaposlenošću.

Zaključuje se kako postoje asimetrični učinci ekonomskih vijesti na potrošačka očekivanja o nezaposlenosti: utjecaj negativnih vijesti je daleko snažniji, posebice u slučaju inflacije.

Sorić, P., Lolić, I., Claveria, O., Monte, E., & Torra, S. (2019). Unemployment expectations: A socio-demographic analysis of the effect of news. Labour economics, 60, 64-74.