Projekt

Projekt "Ekonomski sentiment: statistički, politički, bihevioralni i medijski aspekti njegovog utjecaja na ekonomsku aktivnost" (EconSent) jedan je od četverogodišnjih projekata Hrvatske zaklade za znanost odobrenih u 2018. godini. Aktivnosti projekta su započele s 02. 11. 2018. i traju do 31.10.2022. godine te su podijeljene kroz realizaciju sedam ciljeva. Voditelj projekta i glavni koordinator je Petar Sorić, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Uz voditelja, na projektu sudjeluje još šest istraživača te jedan doktorand. Glavni doprinos ovog projekta je istraživanje stvarnih ekonomskih percepcija i očekivanja te njihov utjecaj na realnu ekonomiju kroz interdisciplinarnu paradigmu.

Svjetska financijska kriza jasno je pokazala da ekonomski modeli ne mogu adekvatno objasniti ni prognozirati događaje poput gospodarskog pada 2008. godine. Ekonomisti su na to odgovorili uvođenjem latentnih varijabli poput sentimenta u svoje analize. Ključnu ulogu u tim nastojanjima imale su ankete pouzdanja poduzeća i potrošača, bogate baze podataka o medijskim izvještajima te razna ispitivanja političkog sentimenta.

Ciljevi ovog projekta (proizašli iz neophodne multidisciplinarnosti ekonomskog istraživanja) su:

1) Identificirati uzročne veze između ekonomskog sentimenta, medijskih sadržaja, rezultata anketa o političkim preferencijama i ekonomske aktivnosti

2) Testirati perzistentnost političkog i ekonomskog sentimenta među EU zemljama i po gospodarskim sektorima

3) Analizirati stupanj sinkronizacije ciklusa ekonomskog sentimenta između perifernih zemalja i jezgre EU

4) Testirati hipotezu „nove umjerenosti“ nakon krize 2008. na političkom i ekonomskom sentimentu u pojedinim članicama EU

5) Razviti indeks iznenađenja temeljenog na BCS podacima i primijeniti ga u kratkoročnom prognoziranju ekonomske aktivnosti u pojedinim članicama EU

6) Generirati ekonomske indikatore temeljene na anketnim podacima o očekivanjima pomoću evolucijskog programiranja

7) Modificirati metodologiju indeksa neizvjesnosti ekonomske politike korištenjem tehnika strojnog učenja u svrhu osnaživanja njegovih vodećih karakteristika (primjena na SAD i Hrvatsku)

Ovaj projekt trebao bi doprinijeti podizanju svijesti ekonomista o nužnosti koherentnog multidisciplinarnog pristupa analizi makroekonomskih fenomena. Korištenje anketa o političkom mnijenju i podataka iz medijskih izvještaja može pripomoći našem razumijevanju kompleksnosti ekonomskih procesa, kao i njihove međupovezanosti s društvenim kretanjima (politikom i medijima). Također, očekuje se da će prodiranje metoda strojnog učenja u ekonomiju u cijelosti unaprijediti kvalitetu prognoziranja standardnih vodećih ekonomskih pokazatelja.