ISTRAŽIVANJA METODA upravljanja sa vrstom Mauremys rivulata

Problematika

Riječna kornjača (Mauremys rivulata) kritično je ugrožena vrsta (CR) u Republici Hrvatskoj. Prisutna je samo na području Dubrovačko- neretvanske županije, u tri izolirane populacije koje zajedno broje manje od 500 jedinki. U svrhu daljnjeg opstanka ove vrste na teritoriju RH potrebno je izraditi plan upravljanja vrste sa akcijskim planom, kako bi se spriječilo njeno izumiranje. Na izradi PUAP-a trebaju sudjelovati relevantni eksperti i predstavnici državnog sektora zaštite prirode, uz sudjelovanje javnosti . Tijekom prijašnjih istraživanja skupljeni su podatci o rasprostranjenosti, populacijama i osnovama biologije riječne kornjače, što čini dobru osnovu za izradu plana upravljanja.

BIOTA j.d.o.o. provodi projekt istraživanja preferiranih tipova staništa te porijekla pojedinih populacija riječne kornjače u Hrvatskoj. Izumrle populacije sa područja Neretve i Baćinskoh jezera, te Stonskog polja mogle bi biti ponovno reintroducirane u nekadašnja staništa ukoliko bi se provela ekstenzivna restauracija. Populacija riječne kornjače koja das živi u dvije izolirane lokve u selu Majkovi, vjerojatno orginalno potiječe upravo sa Neretve ili iz Stonskog polja. Detaljnija genetička istraživanja pokazat će točnu pripadnost. Iz tog razloga razvija se set mikrosatelitnih markera za utvrđivanje preciznih odnosa između populacija.

Projekt također obuhvaća kartiranje staništa riječne kornjače u lokvama Konavala i Dubrovačkog primorja u Hrvatskoj, te priobalnih vodotoka u Crnoj gori. Cilj istraživanja jest utvrditi populacijske odnose između riječne i barske kornjače. Riječna kornjača obitava samo u lokvama u Majkovima, iako se u okolici nalazi mnoštvo lokvi. Raniji istraživači-hobisti iz Češke su čak, tijekom 80tih, riječnu kornjaču i prenosili u druge lokve, no populacije su se slabo ili nikako održale. No barska kornjača, s druge strane je dosta homogenije rasprostranjena kroz cijelo područje i pojavljuje se u većini lokvi i drugih vodenih tijela. Pregledom stanišnih tipova u Konavlima, Stonskom polju, i lokalitetima u Crnoj Gori, vidljivo je da riječna kornjača više preferira topla vodena tijela (lokve, kanale, potoke) u aluvijalnim nizinama (>300 m nmv). Dok barska kornjača redovito uz takva staništa, naseljava i izolirane krške lokve na većim nadmorskim visinama (do 600 m nmv).

Time postaje jasno da je populacija riječne kornjače u dvije lokve u Majkovima vjerojatno unesena tijekom povijesti, te se trajno održala zbog dostupnosti hrane. U prilog tome ide i narodni običaj naseljavanja lokvi i bunara sa ribama i žabama. Porijeklo ovog običaja nije poznato, ali opća praksa je bila da su ljudi iz vrlo udaljenih područja prenosili različite vrste riba i puštali u novoiskopane lokve i bunare. Posebice često su se u bunare prenosile polušpiljske ribice gaovice (Delminichthys ghetaldi) koje su ljudi lovili u priobalnim izvorima (pr. Ombla) ili u Popovskom polju (poznat je unos u izvor-lokve u Dubi Konavoskoj i Stravči). Ove vrsta bi preživljavala i u zatvorenim bunarima i čistila vodu od beskralježnjaka. U većinu lokvi u Dubrovačkom primorju unesena je neretvanska uklija (Alburnus neretvae) jer vrlo efektivno filtrira plankton i pročišćava vodu. Vjerojatno, bazirano na istim vjerovanjima da životinje pročišćavaju vodu, su ljudi prenjeli i riječnu kornjaču u dvije lokve u Majkovima. U posljednje vrijeme u mnoge od lokvi unesene su i druge strane i invazivne vrste: šaran, bezribica, pijor, crni somić (pr. u akumulaciju Orašac, lokve u Dubi Konavoskoj, lokve u Konavlima, itd.).

Metode:

1. Organiziranje radne skupine tematskih stručnjaka

2. Edukacija članova radne skupine o izradi PUAPa

3. Strateško planiranje aktivnosti

4. Radionice sa dionicima (vizija, misija, ciljevi i akcije)

Reference:

Jelić, D. (2012): Izvještaj: Istraživanja riječene kornjače Mauremys riulata na području Dubrovačko-neretvanske županije. Izvještaj za JU Dubrovačko-neretvanske županije.

Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev-Hutinec, Lj., Bogdanović, T., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture ; Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.

Štih, A., Burić, I., Jelić, K., Karaica, D., Jelić, D. (2013): Populacijska istraživanja riječne kornjače, Mauremys rivulata, u okviru projekta "Značajni krajobraz Konavoski dvori i rijeka Ljuta". Izvještaj za JU Dubrovačko-neretvanske županije.