Pravilnik

PRAVILNIK O SVEUČILIŠNOM POSLIJEDIPLOMSKOM STUDIJU ZA STJECANJE AKADEMSKOG STUPNJA DOKTORA ZNANOSTI NA DOKTORSKOM STUDIJU DENTALNA MEDICINA

Pravilnik o doktorskim studijima Sveučililšta u Zagrebu

Na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("NN" broj: 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17 ), Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu donešenog na 10. sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu u 447 godini 19. svibnja 2016., Odluke o Izmjenama i dopunama Pravilnika o sveučilišnom poslijediplomskom studiju za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti donešene na XXIV. sjednici Fakultetskog vijeća Stomatološkog fakulteta od 17. lipnja 2021. i članka 11. Statuta Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donosi se



PRAVILNIK

O SVEUČILIŠNOM POSLIJEDIPLOMSKOM STUDIJU ZA STJECANJE AKADEMSKOG STUPNJA DOKTORA ZNANOSTI


Opće odredbe

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom uređuje provedba sveučilišnog poslijediplomskog studija i postupak za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti.


Članak 2.

Stomatološki fakultet (dalje: Fakultet) ustrojava i izvodi sveučilišni poslijediplomski studij iz područja biomedicine i zdravstva, te provodi postupak za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz navedenog područja sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Studijski program donosi Senat Sveučilišta u Zagrebu na rijedlog Fakultetskog vijeća Stomatološkog fakulteta.


Članak 3.

Fakultetsko vijeće osniva Odbor za poslijediplomske studije-doktorski studij kao svoje stalno tijelo (u daljnjem tekstu: Odbor) radi ujednačavanja mjerila i usklađivanja djelatnosti u postupku stjecanja doktorata znanosti. Odbor ima neparan broj članova i čine ga u pravilu nastavnici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja.

Članak 4.

Studij se održava kroz znanstvenoistraživački rad i nastavu koja se izvodi prema bodovnom sustavu (ECTS).

Sveučilišni poslijediplomski studij završava izradom i obranom doktorskog rada. Doktorski rad se piše i brani na hrvatskom ili na engleskom jeziku.

Članak 5.

Sveučilišni poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti traje tri godine.

Studenti na doktorskom studiju dužni su završiti studij u roku od osam godina od dana upisa.

Nastava se provodi prema prihvaćenim izvedbenim programima u obliku predavanja, seminara, vježbi, konzultacija i ostalih oblika nastave.

Članak 6.

Student je dužan izvještavati o rezultatima svog znanstvenoistraživačkog rada tijekom studija.

U prvoj godini studija student izrađuje plan istraživanja koji potpisuju student i predloženi mentor, a prihvaća ga Odbor.

Na kraju svake godine studija, student mora Odboru podnijeti godišnje izvješće o sadržaju i rezultatima, te objavljenim radovima.


Upis

Članak 7.

Odluku o raspisivanju natječaja za upis pristupnika na poslijediplomski sveučilišni studij donosi Fakultetsko vijeće.

Natječaj se raspisuje u pravilu jedanput godišnje i oglašava se u dnevnom tisku i na mrežnim stranicama Fakulteta.

Natječaj za upis sadrži:

  • naziv studija,

  • uvjete upisa

  • broj studenata,

  • visinu školarine,

  • popis isprava potrebnih za prijavu na natječaj,

  • rok za podnošenje prijava na natječaj,

te ostale uvjete koji se objavljuju na oglasnoj ploči i na mrežnim stranicama Fakulteta.

Članak 8.

Pristupnik podnosi prijavu na natječaj za upis na propisanom obrascu. Prijava uključuje prijedlog područja rada, prijedlog mentora, te obrazloženje znanstvenog polja.

Uvjeti upisa

Članak 9.

Na sveučilišni poslijediplomski studij se mogu upisati pristupnici koji su tijekom visokog obrazovanja stekli najmanje 300 ECTS bodova i imaju:

· završen studij dentalne medicine ili drugi sveučilišni diplomski studiji iz biomedicinskog područja;

· pojedinačne opće predmete mogu upisivati i polaznici drugih doktorskih studija, a na preporuku mentora;

· uspjeh u diplomskoj nastavi:

za studente u punom radnom vremenu (engl. full-time) ocjena jednaka ili veća od 4,0 prema sustavu ocjenjivanja u Republici Hrvatskoj,

za studente u dijelu radnog vremena (engl. part-time) ocjena jednaka ili veća od 3,51 prema sustavu ocjenjivanja u Republici Hrvatskoj;

· aktivno znanje engleskog jezika;

· poznavanje rada na računalu;

· razgovor s pristupnikom.

Pristupnici koji su završili sveučilišni diplomski studij u inozemstvu dužni su prije upisa dostaviti rješenje o priznavanju inozemnih obrazovnih visokoškolskih kvalifikacija.

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Članak 10.

Pristupnik može zatražiti priznavanje i prijenos ranije prikupljenih ECTS bodova temeljem:

  • odslušanog poslijediplomskog studija, položenih ispita i obranjenog znanstvenog magistarskog rada u zemlji ili inozemstvu;

  • odslušanog specijalističkog studija i položenih ispita na fakultetu dentalne medicine u zemlji ili inozemstvu;

  • djelomično ili potpuno odslušanog doktorskog studija i položenih ispita na drugom sveučilištu u zemlji ili inozemstvu.

Podudarnost ECTS sustava procjenjuje i određuje Odbor.

Priznavanje ECTS bodova za upis

Članak 11.

ECTS bodovi se priznaju:

  • za upis na treći semestar poslijediplomskog sveučilišnog studija za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti potrebno je ostvariti 60 ECTS bodova; odslušan znanstveni poslijediplomski studij s položenim svim ispitima donosi 40 bodova, znanstveni rad s prvim autorstvom objavljen u Q1 časopisu prema WoS-u donosi 20 bodova, u Q2 časopisu prema WoS-u, donosi 10 bodova, a znanstveni rad objavljen u ostalim časopisima s međunarodnom recenzijom donosi 5 bodova. Sudjelovanje na znanstvenom projektu kojeg financira MZO ili HRZZ donosi 20 bodova;

  • pristupnicima koji su završili poslijediplomski specijalistički studij dodjeljuje se 20 ECTS bodova koji se uzimaju u obzir pri izračunu ukupnog broja bodova koje student treba ostvariti tijekom prve godine doktorskog studija upisom kolegija;

  • pristupnicima koji su položili samo neke ispite na poslijediplomskom studiju broj ECTS bodova za položene ispite procjenjuje Odbor.

Članak 12.

Iznimno, pristupnici koji su ostvarili značajna znanstvena dostignuća i koji ispunjavaju uvjete iz članka 73. stavak 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju upisuju poslijediplomski studij, ali ne pohađaju nastavu i ne polažu ispite.

Pristupnici iz prethodnog stavka prijavi na natječaj za upis prilažu i dokaze o ostvarenju značajnijih znanstvenih dostignuća.

Odluku o ispunjavanju uvjeta za upis poslijediplomskog sveučilišnog studija i stjecanje doktorata znanosti bez pohađanja nastave i polaganja ispita donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Odbora.

Članak 13.

Odabir pristupnika za poslijediplomski sveučilišni studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti obavlja Povjerenstvo za upis kojeg imenuje Odbor iz redova nastavnika Fakulteta na rok od tri godine. O prigovorima na odluke Povjerenstva konačnu odluku donosi dekan. Rok za prigovor je osam dana od objave rezultata. Odluka dekana po prigovoru je konačna.

Članak 14.

Konačnu odluku o održavanju poslijediplomskog sveučilišnog studija na temelju raspisanog natječaja donosi dekan, ako utvrdi da postoji dovoljan broj pristupnika koji ispunjavaju uvjete za upis.

Članak 15.

Pristupnici koji ispunjavaju uvjete za upis dužni su potpisati ugovor o međusobnim pravima i obvezama.

Troškovi studija podmiruju se prije upisa u svaki semestar i to u jednakim udjelima od ukupnog iznosa ili odjednom, prije upisa na studij.

Nakon potpisa ugovora iz stavka 1. ovog članka, te uplate ugovorenih novčanih obveza, pristupnici stječu status studenta poslijediplomskog studija.

Troškove tiskanja diplome podmiruje pristupnik.

Dekan može na zamolbu studenta i prijedlog Odbora, odobriti produljenje studija i odrediti plaćanje dodatnih troškova.



Voditelj studija

Članak 16.

Prodekan za znanost je, po dužnosti, voditelj poslijediplomskog sveučilišnog studija za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i predsjednik Odbora.

Voditelj usklađuje i nadzire organizaciju poslijediplomskog sveučilišnog studija i odgovoran je za provođenje ovog Pravilnika.

Studijski savjetnik

Članak 17.

Studijski savjetnik je u pravilu zaposlenik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju. Pri upisu doktorskog studija, Povjerenstvo za upis može studentu dodijeliti studijskog savjetnika, koji mu pomaže u studiju te prati njegov rad i napredak tijekom studija ili do imenovanja mentora.


Mentor

Članak 18.

Mentor može biti osoba sa znanstveno-nastavnim zvanjem (docent, izvanredni profesor, redoviti profesor) i/ili, ukoliko je djelatnik znanstvenog instituta, znanstvenim zvanjem (znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik).

Mentor ili jedan od dva mentora, u slučaju komentorstva, treba biti zaposlenik Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pri tome, komentor koji nije zaposlenik Fakulteta mora potpisati ugovor o suradnji.

Program poslijediplomskog studija oblikuje student, odabirući i upisujući kolegije na način i u opsegu propisanim izvedbenim planom poslijediplomskog sveučilišnog studija.

Suglasnost za odabir kolegija daje predloženi mentor ili studijski savjetnik do imenovanja mentora.

Mentor i studijski savjetnik ne može biti osoba koje je u krvnom srodstvu, bračni drug ili srodnik po tazbini s pristupnikom ili osoba koja s pristupnikom ima interese koji utječu ili mogu utjecati na njihovu nepristranost.

Mentor je obvezan jednom godišnje podnositi izvještaj o radu studenta na propisanom obrascu.

Mentor ne može biti član povjerenstava svog kandidata u postupku stjecanja akademskog stupnja doktor znanosti.

Mentor je dužan sve obveze prema studentu riješiti u roku od tri mjeseca od dana zahtjeva ili pojedine radnje.

Članak 19.

Odluku o imenovanju mentora i područja doktorskog rada donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Odbora.

Zadaće Odbora su predlaganje:

  • povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora doktorskog rada,

  • povjerenstva za ocjenu doktorskog rada,

  • povjerenstva za obranu doktorskog rada.

Povjerenstva se sastoje od tri ili pet članova.

Članovi navedenih povjerenstava ne mogu biti osobe koje su u krvnom srodstvu, bračni drugovi ili srodnici po tazbini sa studentom ili osobe koje sa studentom imaju interese koji utječu ili mogu utjecati na nepristranost članova povjerenstva u obavljanju dužnosti.

Nastava i znanstvenoistraživački rad

Članak 20.

Nastava se provodi prema prihvaćenom izvedbenom planu u obliku predavanja, seminara, vježbi, konzultacija i ostalih oblika nastave. Nastavu provode osobe izabrane u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja. Nastavnik može imati najviše dva kolegija u izvedbenom programu poslijediplomskog studija.

Studenti doktorskog studija dužni su nazočiti predavanjima, seminarima i vježbama, a mogu opravdano izostati 1/5 sati ukupnog fonda sati predviđenim izvedenim planom za taj predmet.

Članak 21.

Studijskim programom i izvedbenim planom utvrđuju se uvjeti upisa u višu godinu studija.

Studenti koji se ne uspiju upisati u višu godina studija gube status studenta. U opravdanim slučajevima studenti koji su izgubili taj status mogu najkasnije u roku od tri mjeseca od gubitka statusa dostaviti zamolbu za nastavak studija prema važećem studijskom programu i izvedbenom planu.

Odluku o zamolbi iz stavka 3. ovog članka donosi prodekan za znanost, a student koji nije zadovoljan odlukom ima pravo u roku od osam dana uložiti žalbu dekanu.

Odluka dekana je konačna.

Prihvaćanje teme doktorskog rada

Članak 22.

Student pokreće postupak prihvaćanja teme doktorskog rada podnošenjem prijave

Fakultetskom vijeću u kojoj predlaže temu doktorskog rada kada završi prvu godinu studija.

Prijava se podnosi na propisanom obrascu Sveučilišta u Zagrebu i mora sadržavati:

  • prijedlog naslova doktorskog rada na hrvatskom ili engleskom jeziku,

  • obrazloženje teme,

  • temeljni cilj i plan istraživanja

  • metodologija istraživanja,

  • opće podatke i kontakt pristupnika/pristupnice

  • životopis pristupnika/pristupnice

  • naslov predložene teme

  • predloženi ili potencijalni mentor

  • obrazloženje teme

  • pisano odobrenje nadležnog etičkog odbora/povjerenstva i Etičkog povjerenstva Fakulteta,

  • očekivani izvorni znanstveni doprinos doktorskog rada.

Uz prijavu student prilaže:

  • indeks,

  • popis i primjerke objavljenih radova,

  • kratki životopis s opisom znanstvenog i stručnog djelovanja,

  • izjavu da postupak stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti nije pokrenuo ni u jednoj drugoj ustanovi.

  • potvrdu o prisustvu na najmanje tri obrane tema na Fakultetu.

Ispunjenje uvjeta za pokretanje postupka prihvaćanja teme doktorskog rada utvrđuje Odbor.

Članak 23.

Student koji ispunjava uvjete za pokretanje postupka prihvaćanja teme doktorskog rada brani temu, te se ocjenjuje postizanje očekivanog znanstvenog doprinosa.

Obrana prijedloga teme se mora održati u roku od tri mjeseca od podnošenja prijave studenta za prihvaćanje teme doktorskog rada. Vrijeme od 15. srpnja do 31. kolovoza ne računa se u navedeni rok.

Služba za studije i trajno obrazovanje objavljuje mjesto i vrijeme održavanja obrane teme doktorskog rada i o tome obavještava studenta i članove Odbora.

Članak 24.

Povjerenstvo za ocjenu teme vodi obranu. Povjerenstvo će razmotriti zahtjev studenta za pisanjem i obranom doktorskog rada na engleskom jeziku i svoj obrazloženi prijedlog iznijeti u okviru izvješća o održanoj obrani.

Članak 25.

Povjerenstvo dostavlja Odboru izvješće o održanoj obrani s prijedlogom za prihvaćanje ili odbijanje teme doktorskog rada u pisanom obliku, te Službi za studije i trajno obrazovanje najkasnije u roku od trideset dana od održavanju javne obrane teme doktorskog rada.

Članak 26.

Izvješće o održanoj obrani teme temeljem kojeg se predlaže prihvaćanje teme doktorskog rada i imenovanje mentora, na propisanom obrascu Sveučilišta u Zagrebu sadrži:

  • prijedlog naslova doktorskog rada na hrvatskom i engleskom jeziku,

  • potvrda mentora ili prijedlog za imenovanjem novog mentora,

  • znanstveno područje, polje i grana kojem pripada predložena tema doktorskog rada,

  • popis očekivanih izvornih znanstvenih doprinosa.

Izvješće potpisuje predsjednik i članovi povjerenstva.

Prijedlog u kojem se odbija predložena tema doktorskog rada mora biti obrazložen.

Odluku o prihvaćanju ili odbijanju teme doktorskog rada donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Odbora.

Mentor usmeno obrazlaže Fakultetskom vijeću predloženu temu i očekivani izvorni znanstveni doprinos ili prijedlog za odbijanje teme doktorskog rada.

Članak 27.

Na obrazloženi prijedlog Povjerenstva i Odbora, Fakultetsko vijeće može u postupku odobravanja teme doktorskog rada studentu uz mentora imenovati i komentora.

Komentor ne smije biti osoba koja znanstveno i nastavno radi na istoj znanstvenoj grani kao mentor i student.

Doktorand ima pravo jedanput promijeniti mentora ili temu, uz obrazloženi zahtjev i očitovanje dotadašnjeg mentora, na obrascu Sveučilišta.


Oblikovanje i oprema doktorskog rada

Članak 28.

Oblici doktorskog rada su:

1) Monografija;

2) Skup objavljenih znanstvenih radova popraćen kritičkim preglednim poglavljem, koje se sastoji od uvoda, rasprave, zaključka i iscrpnog pregleda relevantne literature (tzv. skandinavski model).

Kritički pregled smješta rezultate doktorskog rada u kontekst postojećih znanstvenih spoznaja. Takav je oblik rada moguć samo u sklopu istraživačkog rada na doktorskom studiju, a znanstveni radovi moraju biti objavljeni nakon upisa na doktorski studij te nedvojbeno proizlaziti iz istraživanja u okviru doktorskog rada kandidata. Znanstveni radovi koji se objedinjeni predlažu kao doktorski rad moraju činiti zaokruženu cjelinu od najmanje tri rada objavljena u časopisima pokrivenima bazom Web of Science od kojih dva u Q1 časopisu iz područja doktorskog istraživanja. Svaki rad, osim uz posebno obrazloženje, može kvalificirati samo jednog studenta. Student mora biti glavni autor na sva tri rada. Objedinjeni radovi moraju davati novi znanstveni doprinos u odnosu na pojedinačne radove što potvrđuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Odbora.

Završetak studija


Članak 29.

Student kojemu je prihvaćena tema doktorskog rada može doktorski rad predati na ocjenu kad tijekom studija prikupi 180 ECTS bodova. Doktorski rad se oblikuje i oprema prema propisanom obrascu Sveučilišta u Zagrebu i uputama Odbora koji su dostupni na mrežnim stranicama Fakulteta.

Članak 30.

Student mora doktorski rad predati na ocjenu u roku od najviše četiri godine, za studente u punom radnom vremenu, odnosno sedam godina za studente u dijelu radnog vremena od dana prihvaćanja teme doktorskog rada na Fakultetskom vijeću.

Uvjet za predaju rada na ocjenu je: (i) prvo autorstvo izvornog znanstvenog rada objavljenog u časopisu indeksiranom u WOS-u (o čemu student prilaže potvrdu knjižnice) koji je proizašao iz doktorskog istraživanja; (ii) dokaz o prezentaciji rezultata doktorskog istraživanja na međunarodnom znanstvenom skupu (prezentirajući autor oralne prezentacije ili postera); najmanje 100 ECTS bodova putem objavljenih znanstvenih radova, a sveukupno 144 ECTS boda putem znanstvene aktivnosti. Svaki rad, osim uz posebno obrazloženje, može kvalificirati samo jednog doktoranda.

Prilikom predaje rada student prilaže potvrdu o autentičnosti rada.

Članak 31.

Postupak ponovnog prihvaćanja teme doktorskog rada pokreće se na zahtjev studenta ako je:

· negativno ocijenjene tema rada,

· negativno ocijenjen rad,

· u roku od 8 godina od upisa studija nije obranjen doktorski rad.

Zahtjev mora sadržavati:

  • prijedlog da se naslov i znanstveni doprinos doktorskog rada ne mijenjaju ili prijedlog da se promijeni naslov i/ili znanstveni doprinos doktorskog rada,

  • obrazloženje prijedloga.

Prijedlog ponovnog prihvaćanja teme doktorskog rada provodi se na jednaki način kao i postupak prvog prihvaćanja teme doktorskog rada.

Student kojem je ponovno prihvaćena tema doktorskog rada plaća dodatne troškove produljenja studija.

Članak 32.

Student pokreće postupak za ocjenu doktorskog rada podnošenjem zahtjeva u pisanom obliku koji supotpisuje mentor.

Uz zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu doktorskog rada, pristupnik predaje Fakultetu dovršeni rad u jednom neuvezanom tiskanom obliku i elektronskom (pdf formatu) na mail adresu Tajništva, popis objavljenih radova i dokaz o prezentaciji rezultata na znanstvenim skupovima, potvrdu knjižnice o indeksiranosti i kategorizaciji radova i preslike objavljenih radova.

Članak 33.

Na prijedlog Odbora Fakultetsko vijeće izabire Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada. Povjerenstvo se sastoji od tri ili pet članova.

Članovi Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mogu biti znanstvenici u zvanju docenata/znanstvenog suradnika ili u višem zvanju.

Barem jedan član Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada ne može biti zaposlenik Fakulteta.

Članak 34.

Članovi Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada podnose svoje izvješće najkasnije u roku od tri mjeseca od primitka rada. Vrijeme od 16. srpnja do 31. kolovoza ne računa se u navedeni rok.

Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada dostavlja Odboru izvješće o ocjeni doktorskog rada u pisanom i elektronskom obliku. Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada u svom izvješću može predložiti:

  • prihvaćanje doktorskog rada;

  • doradu doktorske disertacije i ponovnu ocjenu rada;

  • odbijanje rada.

U sva tri slučaja Povjerenstvo mora obrazložiti svoju odluku.

Članak 35.

U zaključku pozitivne ocjene mora biti izjava o postignutom izvornom znanstvenom doprinosu i znanstvenom polju kojem pripada doktorski rad.

Pozitivnoj ocjeni doktorskog rada mentor prilaže i izvješće o doktorskom radu. Izvješće o doktorskom radu dostavlja se Odboru u pisanom obliku zajedno s pozitivnom ocjenom doktorskog rada, a Službi za studije i trajno obrazovanje elektroničkom poštom.

Članak 36.

Ako Fakultetsko vijeće zaključi da izvješće Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada ne pruža sigurnu osnovu za donošenje odluke o ocjeni rada, može u Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada uključiti nove članove i zatražiti da oni podnesu odvojena izvješća ili imenovati novo Povjerenstvo te zatražiti da ono ponovno razmotri i ocijeni doktorski rad i da podnese izvješće Fakultetskom vijeću.

Članak 37.

Ako Fakultetsko vijeće prihvati pozitivnu ocjenu doktorskog rada, u pravilu na istoj sjednici imenuje, na prijedlog Odbora, Povjerenstvo za obranu rada.

Članovi Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mogu biti i članovi Povjerenstva za obranu doktorskog rada.

Barem jedan član Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada ne može biti zaposlenik Fakulteta.

Mentor ne može biti član Povjerenstva za obranu rada.

Članak 38.

Ako je ocjena doktorskoga rada u izvješću Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada negativna, Fakultetsko vijeće može donijeti odluku o proširenju sastava Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada, odluku o imenovanju novog Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada radi nove ocjene i prijedloga, ili odluku o obustavljanju postupka za stjecanje doktorata znanosti.

Članak 39.

Obrana je javna, a zakazuje je dekan Fakulteta najmanje osam dana prije dana obrane.

Datum obrane doktorskog rada dogovara mentor s Povjerenstvom za obranu doktorskog rada i sa studentom.

Članak 40.

Tijekom obrane, student usmeno izlaže svoj rad, a nakon toga odgovara na pitanja povjerenstva i nazočnih obrani.

Povjerenstvo ocjenjuje uspješnost obrane:

  • uspješno obranio, ocjena može biti rite, cum laude, magna cum laude i summa cum laude;

  • nije uspješno obranio,

O postupku obrane sastavlja se izvješće na propisanom obrascu Sveučilišta u Zagrebu, na jeziku na kojem je održana obrana.

Doktorski rad brani se samo jednom.

O obrani rada vodi se izvješće na propisanom obrascu Sveučilišta u Zagrebu. Zapisničara određuje tajnik Fakulteta.

Članak 41.

Nakon uspješno obranjenog doktorskog rada student u doktorski rad dodaje list sa sastavom Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada, Povjerenstva za obranu doktorskog rada s nadnevkom obrane. Pristupnik predaje Tajništvu najmanje devet uvezanih primjeraka rada, elektronski oblik rada (pdf format) na mail adresu Službe za poslijediplomske studije i jedan CD s radom do dana obrane doktorskog rada.

Tajništvo Fakulteta dostavlja po jedan primjerak rada: Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Sveučilištu u Zagrebu, zavodu Fakulteta, odnosno instituciji u kojoj je rad izrađen, mentoru, pismohrani, te dva primjerka uz CD knjižnici Fakulteta.

Članak 42.

Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada sastavlja svoje izvješće na jeziku doktorskog rada. Ako je potreban prijevod izvješća o ocjeni doktorskog rada, mentor svojim potpisom ovjerava da taj prijevod u potpunosti odgovara izvorniku koji je sastavljen na engleskom jeziku.

Rad se brani na jeziku na kojem je napisan. Izvješće o obrani doktorskog rada vodi se na jeziku na kojem se brani doktorski rad. Uz izvornik, izvješće o obrani doktorskog rada na engleskom jeziku, izrađuje se i prijevod na hrvatski jezik kojeg potpisuju članovi Povjerenstva za obranu doktorskog rada.

Članak 43.

Na temelju odluke Povjerenstva za obranu doktorskog rada, Sveučilište u Zagrebu izdaje diplomu o akademskom stupnju doktora znanosti. Doktorsku diplomu uručuje rektor na svečanoj promociji.


Oduzimanje akademskog stupnja doktora znanosti

Članak 44.

Akademski stupanj doktora znanosti može biti oduzet ako se dokaže da je znanstveni rad prisvojen ili krivotvoren.

Odbor odlučuje o opravdanosti pokretanja postupka oduzimanja akademskog stupnja doktora znanosti na osnovu utemeljenog zahtjeva, a konačnu odluku o pokretanju postupka donosi Fakultetsko vijeće.

Članak 45.

Fakultetsko vijeće po primitku prijedloga za pokretanje postupka za oduzimanje akademskog stupnja doktora znanosti imenuje peteročlano Povjerenstvo.

U Povjerenstvu ne mogu biti imenovani članovi povjerenstva u postupku kojem je pristupnik stekao akademski stupanj doktora znanosti.

Povjerenstvo je dužno provjeriti osnovanost pokretanja predloženog postupka za oduzimanje akademskog stupnja doktora znanosti i izvješće o tome proslijediti dekanu.

Dekan izvješće dostavlja predlagateljima pokretanja postupka i osobi protiv koje je pokrenut postupak i izvještava ih da u roku od tri mjeseca mogu podnijeti svoje pisano izvješće.

Članak 46.

Dekan saziva sjednicu Fakultetskog vijeća najkasnije u roku od dva mjeseca od dostave odgovora predlagatelja pokretanja postupka i osobe protiv koje je pokrenut postupak radi raspravljanja i odlučivanja o prijedlogu za oduzimanje akademskog stupnja.

Na sjednicu Fakultetskog vijeća pozivaju se predlagatelj i osoba protiv koje je pokrenut postupak.

Članak 47.

Fakultetsko vijeće razmatra sve podastrte podatke i odlučuje o postojanju osnove za oduzimanje akademskog stupnja. Ako Fakultetsko vijeće odluči da postoji osnova za oduzimanjem akademskog stupnja, podnosi prijedlog nadležnom tijelu Sveučilišta u Zagrebu da se pristupniku oduzme akademski stupanj doktora znanosti.

Oduzimanjem akademskog stupnja doktora znanosti gube se sva prava i zvanja za stjecanje kojih je doktorat bio preduvjet.

Završne i prijelazne odredbe

Članak 50.

Potrebne radnje u postupcima prihvaćanja teme, ocjene i obrane doktorskog rada vodi Služba za studije i trajnu izobrazbu.

Članak 51.

Članak 48.

Potrebne radnje u postupcima prihvaćanja teme, ocjene i obrane doktorskog rada vodi Služba za studije i trajnu izobrazbu.

Članak 49.

Za tumačenje odredbi ovoga Pravilnika nadležno je Fakultetsko vijeće.

Članak 50.

Danom početka primjene ovog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o sveučilišnom poslijediplomskom studiju za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti, prestaje važiti Pravilnik o sveučilišnom poslijediplomskom studiju za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti donesen 28. listopada 2010. godine.

Članak 51.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici Fakulteta.

DEKANICA


Prof.dr.sc. Zrinka Tarle

Pravilnik je objavljen na oglasnim pločama i mrežnoj stranici Fakulteta dana 21. lipnja 2021.