Bliži nam se najbitniji mjesec u godini za muslimane, Ramazan. 

To je mjesec posta, duhovnog pročišćenja i jačanja veze s Bogom. Tokom Ramazana, muslimani poste od zore do zalaska sunca, suzdržavajući se od hrane i pića. Istovremeno posvećuju više vremena molitvi, čitanju Kur'ana i dobrim djelima.

Značaj mjeseca Ramazana

Ramazan je poseban jer je u tom mjesecu počela objava Kur'ana poslaniku Muhammedu, a.s. Post je jedan od pet stubova islama i obavezan je za sve punoljetne i zdrave muslimane, osim onih koji imaju opravdane razloge poput bolesti, trudnoće itd.

Kako izgleda post?

Post započinjemo obrokom koji nazivamo Sehur, nakon čega slijedi cijeli dan suzdržavanja od hrane i pića sve do zalaska sunca, kada se post prekida tzv. iftarom. Iftar se po tradiciji započinje hurmama i vodom.

Tokom noći muslimani obavljaju posebnu molitvu teraviju u džamijama, koja se klanja samo u mjesecu Ramazanu. Mnogi muslimani se trude proučiti cijeli Kur'an tokom Ramazana.

Osim posta, Ramazan je vrijeme jačanja društva. Muslimani se češće okupljaju na zajedničkim iftarima i pomažu onima u potrebi kroz milost (sadaku) i obavezno davanje zekata, što je također jedan od stubova islama.

Ramazan donosi i posebnu noć Lejletul kadr, koja se smatra najbitnijom noći u godini. Tada se određuje sudbina ljudi za narednu godinu.

KRAJ RAMAZANA - Bajram  

Nakon 30 dana posta, muslimani obilježavaju Ramazanski bajram, veliki praznik radosti, zahvalnosti i obiteljskog okupljanja. Bajram započinju muškarci posebnom molitvom u džamiji, dok žene pripremaju u kući sve za okupljanje, nakon čega slijede posjete i darivanja.

ZAKLJUČAK

Cilj posta nije samo fizičko odricanje već i duhovno uzdizanje. Muslimani se tokom ovog mjeseca trude kontrolirati svoje misli, postupke i riječi, izbjegavati loše navike i postupke. Nastoje poboljšati sebe, povezati se s Bogom i pomoći drugima.

 Pripremila: Dijana Kekić, 7. c

Dan Svih Svetih obilježavamo 1. studenoga. Ovaj blagdan posvećen je svim svecima, kao i poznatim i nepoznatim osobama, koje su svojim djelima postigli svetost života. Tradicionalno je da se na ovaj dan posvećuju groblja te se odaje počast preminulima.

Povijesno utemeljenje i širenje blagdana

Papa Grgur III. je u 8. stoljeću posvetio kapelu u Bazilici sv. Petra u Rimu svim svetima i odredio 1. studenoga kao dan kad će se slaviti Svi sveti. Blagdan je tada postao prihvaćen u kršćanstvu. Papa Grgur IV. kasnije je proširio blagdan na cijelu Crkvu, ali je datum ostao isti.

Razvoj blagdana u Europi

Običaji su se s vremenom sve više razvijali te je danas u mnogim zemljama, kao i u Hrvatskoj, uobičajeno da na ovaj dan ljudi dolaze paliti svijeće i donositi cvijeće na grobove preminulih. U Katoličkoj Crkvi, ovaj dan je svetkovina i obavezan je odlazak na misu. Službeno se razlikuje od Dušnog dana (koji se obilježava 2. studenoga i posvećen je svim vjernicima pokojnicima) te je uobičajeno da su ova dva blagdana povezana jer se oba odnose na spomen mrtvih.

Kulturološki značaj

Dan Svih Svetih ima važan društveni i obiteljski značaj. Obitelji se okupe kako bi dali počast preminulima te se prisjećaju svojih predaka i mole se za njih. Ovaj blagdan je postao dio kulture u mnogim katoličkim zemljama, a simboli cvijeća i svijeća dodatno naglašavaju sjećanje i poštovanje.

Dan Svih Svetih danas se  obilježava ne samo kao religijski blagdan, već i kao prilika za sjećanje i davanje poštovanja onima koji nisu više među nama.

Pripremila: Dijana Kekić, 7. c