Znanstveni tjedan
Hokus - što je to pokus?
Hokus - što je to pokus?
Mirela Kotromanović, OŠ Darda
Budite i vi znanstvenici te napravite pokuse koje su radili naši učenici.
Budite i vi znanstvenici te napravite pokuse koje su radili naši učenici.
Brojevna zavrzlama
Brojevna zavrzlama
Veronika Antal Horvat, OŠ Darda
Kako sve više koristimo računala i povećava se količina podataka koje koristimo, želimo da ona obrađuju informacije što je brže moguće. Jedan je od načina povećanja brzine računala pisanje programa koji koriste manje računalnih koraka, a drugi način je da nekoliko računala radi na različitim dijelovima istoga zadatka u isto vrijeme - i to je ono čime se ova radionica bavi. Mreže za sortiranje može imati više od jedne usporedbe u isto vrijeme. U ovoj radionici pokazan je pristup paralelnom sortiranju kroz zabavnu timsku aktivnost gdje su učenici trčali od čvora do čvora u mreži. Koristili smo algoritam za razvrstavanje brojeva po redoslijedu, ali to nije sve što se može sortirati. Sortirati se mogu i slova, riječi, ali i različiti podatci kao redoslijed radnji - primjer bajka Crvenkapice, rast leptira i sl. Bez obzira koje podatke stavimo u mrežu, ako ispravno koristimo algoritam, uvijek ćemo dobiti ispravno rješenje. Inače bi procesor bio ugrađen u hardver, ali naša mreža kredom je zapravo jedan procesor kojeg pokreću učenici umjesto struje.
Kako sve više koristimo računala i povećava se količina podataka koje koristimo, želimo da ona obrađuju informacije što je brže moguće. Jedan je od načina povećanja brzine računala pisanje programa koji koriste manje računalnih koraka, a drugi način je da nekoliko računala radi na različitim dijelovima istoga zadatka u isto vrijeme - i to je ono čime se ova radionica bavi. Mreže za sortiranje može imati više od jedne usporedbe u isto vrijeme. U ovoj radionici pokazan je pristup paralelnom sortiranju kroz zabavnu timsku aktivnost gdje su učenici trčali od čvora do čvora u mreži. Koristili smo algoritam za razvrstavanje brojeva po redoslijedu, ali to nije sve što se može sortirati. Sortirati se mogu i slova, riječi, ali i različiti podatci kao redoslijed radnji - primjer bajka Crvenkapice, rast leptira i sl. Bez obzira koje podatke stavimo u mrežu, ako ispravno koristimo algoritam, uvijek ćemo dobiti ispravno rješenje. Inače bi procesor bio ugrađen u hardver, ali naša mreža kredom je zapravo jedan procesor kojeg pokreću učenici umjesto struje.
Čarobna raznolikost faune obada
Čarobna raznolikost faune obada
prof. dr. sc. Stjepan Krčmar, Odjel za biologiju sveučilišta J. J. Strossmayera
Prof. dr.sc. Stjepan Krčmar, biolog s Odjela za biologiju Sveučiliša J.J. Strossmayera skoro trideset godina izučava faunu obada, a zanimljivosti iz svijeta kukaca s puno žara prenio je učenicima naše škole. Cilj je bio upoznati raznolikost faune obada u svijetu, Europi, ali ponajviše u Hrvatskoj i našem zavičaju Slavoniji i Baranji. Kroz vrlo zanimljivu prezentaciju, koju je pratila još zanimljivija profesorova priča, učenici su naučili kako su građeni kukci, kako razlikovati pojedine rodove i vrste obada te koji obadi napadaju ljude, a koji životinje. Učenike je iznenadila činjenica da obada ima jako puno vrsta te da neki rodovi jako sliče bumbarima ili pčelama. S odjela za biologiju profesor je donio i dvije entomološke zbirke obada s različitih staništa Hrvatske te su učenici pomoću lupa mogli promatrati bogatstvo faune obada, ali i osvijestiti da obada ima na skoro svim lokacijama naše države. Edukaciju su pratile i mnogobrojne ispričane anegdote s kojima se znanstvenici susreću kada rade na terenu. Kako bi proučavali obade, treba ih uloviti u prirodnom staništu. Profesor je sa sobom donio niz različitih klopki za kukce te smo zajednički izašli u dvorište škole i naučili postavljati klopke. Detaljno je opisana svaka kao i način na koji privlači kukce. Na kraju im je profesor poručio da ih svijet znanosti čeka jer u zanimljivom životu obada ima još puno nepoznanica.
Prof. dr.sc. Stjepan Krčmar, biolog s Odjela za biologiju Sveučiliša J.J. Strossmayera skoro trideset godina izučava faunu obada, a zanimljivosti iz svijeta kukaca s puno žara prenio je učenicima naše škole. Cilj je bio upoznati raznolikost faune obada u svijetu, Europi, ali ponajviše u Hrvatskoj i našem zavičaju Slavoniji i Baranji. Kroz vrlo zanimljivu prezentaciju, koju je pratila još zanimljivija profesorova priča, učenici su naučili kako su građeni kukci, kako razlikovati pojedine rodove i vrste obada te koji obadi napadaju ljude, a koji životinje. Učenike je iznenadila činjenica da obada ima jako puno vrsta te da neki rodovi jako sliče bumbarima ili pčelama. S odjela za biologiju profesor je donio i dvije entomološke zbirke obada s različitih staništa Hrvatske te su učenici pomoću lupa mogli promatrati bogatstvo faune obada, ali i osvijestiti da obada ima na skoro svim lokacijama naše države. Edukaciju su pratile i mnogobrojne ispričane anegdote s kojima se znanstvenici susreću kada rade na terenu. Kako bi proučavali obade, treba ih uloviti u prirodnom staništu. Profesor je sa sobom donio niz različitih klopki za kukce te smo zajednički izašli u dvorište škole i naučili postavljati klopke. Detaljno je opisana svaka kao i način na koji privlači kukce. Na kraju im je profesor poručio da ih svijet znanosti čeka jer u zanimljivom životu obada ima još puno nepoznanica.
Dan broja pi
Dan broja pi
Ivana Lajoš Brkić, OŠ Darda
Park znanosti
Park znanosti
Oroslavlje
STEM radionica
STEM radionica
udruga Klikeraj, Osijek
Novčić na površini vode
Novčić na površini vode
Čašu nalijmo vode skoro do vrha. Potpuno suh aluminijski novčić položimo na vilicu i pažljivo ga horizontalno spustimo na površinu vode. Novčić kojemu gustoća 2, 7 puta veća od gustoće vode „pliva“, zapravo pluta na vodi!!! Čačkalicom pažljivo guramo sredinu novčića prema dolje. Osjećamo povratnu silu, kao da napinjemo elastičnu membranu! Primjećujemo da novčić uvijek zauzima položaj u sredini čaše dok nije puna, a ako čašu prepunimo, tako da voda samo što se ne prelije, novčić se postavlja uz rub.
Čašu nalijmo vode skoro do vrha. Potpuno suh aluminijski novčić položimo na vilicu i pažljivo ga horizontalno spustimo na površinu vode. Novčić kojemu gustoća 2, 7 puta veća od gustoće vode „pliva“, zapravo pluta na vodi!!! Čačkalicom pažljivo guramo sredinu novčića prema dolje. Osjećamo povratnu silu, kao da napinjemo elastičnu membranu! Primjećujemo da novčić uvijek zauzima položaj u sredini čaše dok nije puna, a ako čašu prepunimo, tako da voda samo što se ne prelije, novčić se postavlja uz rub.
"Razbijanje" površine vode
"Razbijanje" površine vode
Uzmemo bijeli tanjur, napunimo ga vodom i pospemo šljokice po površini vode tako da površinu učinimo vidljivom. Šljokice ne tonu jer ih pridržavaju elastične sile koje nastaju zbog površinske napetosti. Stavimo malo tekućega deterdženta na štapić i njime dotaknemo sredinu površine. Šljokice se naglo povlače uz rub tanjura, a sredina postaje prozirna što dokazuje mogućnost "razbijanja" površine vode.
Uzmemo bijeli tanjur, napunimo ga vodom i pospemo šljokice po površini vode tako da površinu učinimo vidljivom. Šljokice ne tonu jer ih pridržavaju elastične sile koje nastaju zbog površinske napetosti. Stavimo malo tekućega deterdženta na štapić i njime dotaknemo sredinu površine. Šljokice se naglo povlače uz rub tanjura, a sredina postaje prozirna što dokazuje mogućnost "razbijanja" površine vode.
Sve te stvari otpadne mogu biti korisne
Sve te stvari otpadne mogu biti korisne
Slavica Jović, DV Mak, Osijek i Andreja Dorić, OŠ Darda
Cilj je radionice naučiti što je to održivi razvoj te koje aktivnosti pojedinac može poduzeti kako bi živio prema načelima koje podrazumijeva održivi razvoj. Na početku radionice s učenicima je raspravljano o pojmovima ekologija, smeće, otpad, ekološki otisak..., a nakon toga učenici su pogledali kratak film o održivom razvoju. Učenici su na današnjoj radionici svojim kreativnim izričajem trebali pokazati kako otpad nije smeće i kako se otpad može iskoristiti za razne ukrasne i uporabne predmete. Četiri skupine učenika od petog do osmog razreda, uz vodstvo voditeljica radionice Slavice Jović (Eko DV Mak, Osijek) i Andreja Dorić (OŠ Darda), prema uputama izrađivali su od kartonskih tuljaka držače za olovke, od starih iskorištenih CD-a mobile u obliku ribica, a od kartonskih kutija za jaja slike kao i cvijeće za vazu. Učenici su osvijestili kako je neophodno reciklirati zbog očuvanja okoliša, štednje energije i manje potrošnje sirovine. Samim tim štedimo i svoja financijska sredstva, a razvijamo kreativnost.
Cilj je radionice naučiti što je to održivi razvoj te koje aktivnosti pojedinac može poduzeti kako bi živio prema načelima koje podrazumijeva održivi razvoj. Na početku radionice s učenicima je raspravljano o pojmovima ekologija, smeće, otpad, ekološki otisak..., a nakon toga učenici su pogledali kratak film o održivom razvoju. Učenici su na današnjoj radionici svojim kreativnim izričajem trebali pokazati kako otpad nije smeće i kako se otpad može iskoristiti za razne ukrasne i uporabne predmete. Četiri skupine učenika od petog do osmog razreda, uz vodstvo voditeljica radionice Slavice Jović (Eko DV Mak, Osijek) i Andreja Dorić (OŠ Darda), prema uputama izrađivali su od kartonskih tuljaka držače za olovke, od starih iskorištenih CD-a mobile u obliku ribica, a od kartonskih kutija za jaja slike kao i cvijeće za vazu. Učenici su osvijestili kako je neophodno reciklirati zbog očuvanja okoliša, štednje energije i manje potrošnje sirovine. Samim tim štedimo i svoja financijska sredstva, a razvijamo kreativnost.
Mumificiranje naranči
Mumificiranje naranči
Sanela Toša Ljubičić, OŠ Darda
Na radionici su učenici imali kratko predavanje o soli na kojem su upoznali kako je sol duboko ukorijenjena u čovjekovu kulturu, religiju, gospodarstvo, društvene odnose i politički razvoj. Upoznali su različite načine dobivanja soli te kemijski sastav soli. Nakon toga uslijedio je praktični dio u kojem su učenici upoznali postupak mumificiranja. U postupku mumificiranja sol ima veliku ulogu jer pomaže očuvanja tijela od raspadanja. Učenici su mumificirali naranču i na taj način je sačuvali od truljenja. Cijela radionica je prošla u veselom ozračju, a sama učionica nikad nije bolje mirisala.
Na radionici su učenici imali kratko predavanje o soli na kojem su upoznali kako je sol duboko ukorijenjena u čovjekovu kulturu, religiju, gospodarstvo, društvene odnose i politički razvoj. Upoznali su različite načine dobivanja soli te kemijski sastav soli. Nakon toga uslijedio je praktični dio u kojem su učenici upoznali postupak mumificiranja. U postupku mumificiranja sol ima veliku ulogu jer pomaže očuvanja tijela od raspadanja. Učenici su mumificirali naranču i na taj način je sačuvali od truljenja. Cijela radionica je prošla u veselom ozračju, a sama učionica nikad nije bolje mirisala.
Brain Gym
Brain Gym
Gordana Horvat, OŠ Darda
BRAIN_GYM_.pptMatematički mobili
Matematički mobili
Biljana Kodžoman, OŠ Darda
Cilj ove radionice bio je povezivanje znanosti i kulture kroz aktivnosti primjerene dobi učenika od 9 do 14 godina. Povezali smo matematiku i likovnu umjetnost kroz rješavanje i izradu matematičkih mobila. Matematički mobil, kao umjetničko djelo, izvrstan je za povezivanje matematike, kao znanosti i likovne umjetnosti jer se estetski principi obrazlažu primjerima matematičkih modela. Brojevi su postali vizualne težine koje smo uravnotežili njihovim pravilnim izborom i položajem u konstrukciji mobila. U uvodnom dijelu učenici su preko web stranice Solve.me upoznali mobil, naučili princip njegovog rješavanja i uravnoteživanja. Nakon toga su rješavali nekoliko primjera mobila, svrstanih po težini. Na taj način smo povezali matematičke sadržaje, ponovili računske radnje množenja i dijeljenja, te geometrijske oblike na višoj razini primjene i promišljanja. Rješavanjem i na kraju samom izradom mobila djeca su razvijala algebarske vještine, rješavali su matematički problem, a paralelno s tim automatizirali način izrade matematičkog mobila. Glede umjetničke domene primjeri simetrije, ritma, ravnoteže i zlatnog reza primjenjuju se i u likovnoj umjetnosti, a prožete su i u ovoj radionici. Mi smo u našoj radionici koristili ravnotežu kao osnovni princip na kojem se zasnivao mobil za uvježbavanje jednakosti u matematici. Na kraju smo se izvrsno zabavili i samom izradom matematičkog mobila uz pomoć geometrijskih likova.
Cilj ove radionice bio je povezivanje znanosti i kulture kroz aktivnosti primjerene dobi učenika od 9 do 14 godina. Povezali smo matematiku i likovnu umjetnost kroz rješavanje i izradu matematičkih mobila. Matematički mobil, kao umjetničko djelo, izvrstan je za povezivanje matematike, kao znanosti i likovne umjetnosti jer se estetski principi obrazlažu primjerima matematičkih modela. Brojevi su postali vizualne težine koje smo uravnotežili njihovim pravilnim izborom i položajem u konstrukciji mobila. U uvodnom dijelu učenici su preko web stranice Solve.me upoznali mobil, naučili princip njegovog rješavanja i uravnoteživanja. Nakon toga su rješavali nekoliko primjera mobila, svrstanih po težini. Na taj način smo povezali matematičke sadržaje, ponovili računske radnje množenja i dijeljenja, te geometrijske oblike na višoj razini primjene i promišljanja. Rješavanjem i na kraju samom izradom mobila djeca su razvijala algebarske vještine, rješavali su matematički problem, a paralelno s tim automatizirali način izrade matematičkog mobila. Glede umjetničke domene primjeri simetrije, ritma, ravnoteže i zlatnog reza primjenjuju se i u likovnoj umjetnosti, a prožete su i u ovoj radionici. Mi smo u našoj radionici koristili ravnotežu kao osnovni princip na kojem se zasnivao mobil za uvježbavanje jednakosti u matematici. Na kraju smo se izvrsno zabavili i samom izradom matematičkog mobila uz pomoć geometrijskih likova.
Čarolija kemije
Čarolija kemije
dr.sc. Dajana Gašo Sokač, Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek
Ako želite sami napraviti pokuse koje smo mi radili na ovoj radionici, sve potrebno nalazi se u dokumentu Čarolija kemije
Ako želite sami napraviti pokuse koje smo mi radili na ovoj radionici, sve potrebno nalazi se u dokumentu Čarolija kemije
Antibiogram
Antibiogram
Ana Petrošević, OŠ Darda
Godina je bila 1928. Tipična jesen u hladnoj Engleskoj. Gospodin Fleming, kao i mnogo puta do tada, sjedio je u svojem toplom laboratoriju u Londonu, toliko zaokupljen svojim istraživanjima da nije imao vremena niti jesti kod kuće, već je konzumirao sendviče na poslu. U jednom mu je trenutku komadić kruha pao u posudu s uzgojenim bakterijama stafilokoka. S vremenom je radni dan završio, a gospodin Fleming je sutradan otišao na zasluženi godišnji odmor. Nakon dva tjedna odmora potpuno je zaboravio na svoje mrvice kruha, ali kada se napokon sjetio, čekalo ga je iznenađenje.
Godina je bila 1928. Tipična jesen u hladnoj Engleskoj. Gospodin Fleming, kao i mnogo puta do tada, sjedio je u svojem toplom laboratoriju u Londonu, toliko zaokupljen svojim istraživanjima da nije imao vremena niti jesti kod kuće, već je konzumirao sendviče na poslu. U jednom mu je trenutku komadić kruha pao u posudu s uzgojenim bakterijama stafilokoka. S vremenom je radni dan završio, a gospodin Fleming je sutradan otišao na zasluženi godišnji odmor. Nakon dva tjedna odmora potpuno je zaboravio na svoje mrvice kruha, ali kada se napokon sjetio, čekalo ga je iznenađenje.
Ponekad velika i značajna otkrića se događaju sasvim slučajno…
Ponekad velika i značajna otkrića se događaju sasvim slučajno…
Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije
Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije
Goran Ledenčan, OŠ Darda
Učenici su sudjelovali u debati na temu: Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije. Na početku debate učenici su se podijelili u dvije skupine: afirmacijsku i negacijsku, a potom su pročitali kratke članke o pozitivnim i negativnim stranama obnovljivih i neobnovljivih izvora energije. Morali su zajedno surađivati, odabrati tri govornika koji će zastupati stav njihove grupe pred sucima koji su činili učitelj geografije i dvojica učenika. Tijekom izlaganja bilo je vrlo uspješnih argumentacija o tome kako su neobnovljivi izvori energije učinkovitiji i ekonomski prihvatljiviji, dok je druga skupina naglasila važnost ekološke dimenzije i neograničenosti obnovljivih izvora energije. Suci su na kraju debate imali težak zadatak, odabrati pobjedničku skupinu.
Učenici su sudjelovali u debati na temu: Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije. Na početku debate učenici su se podijelili u dvije skupine: afirmacijsku i negacijsku, a potom su pročitali kratke članke o pozitivnim i negativnim stranama obnovljivih i neobnovljivih izvora energije. Morali su zajedno surađivati, odabrati tri govornika koji će zastupati stav njihove grupe pred sucima koji su činili učitelj geografije i dvojica učenika. Tijekom izlaganja bilo je vrlo uspješnih argumentacija o tome kako su neobnovljivi izvori energije učinkovitiji i ekonomski prihvatljiviji, dok je druga skupina naglasila važnost ekološke dimenzije i neograničenosti obnovljivih izvora energije. Suci su na kraju debate imali težak zadatak, odabrati pobjedničku skupinu.
Debata o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije
Debata o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije
Debata o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije.docx